Hrvatske vode kao vodeći i Državni hidrometeorološki zavod, kao projektni partner, održali su u Varaždinu Treću godišnju konferenciju projekta, „Projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj“ – VEPAR.

Konferencijom je predstavljen dio dosad provedenih aktivnosti projekta VEPAR, koji je pokrenut s ciljem prevencije katastrofalnih poplavnih događaja, a vrijedan je 33.194.046,72 eura.

Konferenciji su nazočili direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Danijel Bunić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec te stručnjaci iz vodnoga gospodarstva.

Bunić je rekao da je Drava na varaždinskom području ograničena hidroenergetskim objektima, akumulacijama i kanalima te prelazi u kategoriju širokih nizinskih rijeka. Podsjetio je na veće poplave posljednje vrijeme.

– Svjesni smo potrebe brige za Dravu i Muru negrađevinskim mjerama i zelenim aktivnostima, kako bi sačuvali naše rijeke u prirodnom obliku te ostavili ovo bogatstvo budućim naraštajima. Ali naše rijeke su i prijetnja. Katastrofalna poplava dogodila se 9. studenoga 2012. u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Tada je došlo do urušavanja desnog nasipa rijeke Drave u Općini Cestica te dijela nasipa u Općini Nedelišće. Posljednja velika poplava na Muri bila je 15. rujna 2014. godine. Tada su bile manje štete jer je već bio uspostavljen sustav obrane od poplava. U međuvremenu smo na Dravi obnovili i stabilizirali sve kritične dionice koje su bile urušene u Varaždinskoj županiji. Trenutno je u tijeku gradnja novog nasipa u Pušćinama, a dalje ćemo nastaviti dalje u Hrašćanu – rekao je Bunić te spomenu projekt “Drava Life”. U sklopu ovog projekta će pet lokacija biti restaurirano te će se u suradnji s Mađarima obnoviti šumska poplavna staništa, na lokaciji Ferdinandovec.

Na području Republike Hrvatske, rečeno je na konferenciji, 40 % ekonomskih šteta uzrokovano je zbog suše.

– Međutim, u posljednje vrijeme oborinske epizode postaju sve intenzivnije, čemu smo svjedoci i posljednja dva dana, kada je u Rovinju došlo do poplave, a na sisačkom području do velikih materijalnih šteta. Ovakve ekstremne pojave je nemoguće izbjeći, ali ono što moramo, i što je naša dužnost, je napraviti sve što je u našoj moći da se prilagodimo takvim pojavama. Upravo je zato izuzetno važna razmjena meteoroloških i hidroloških podataka na međunarodnoj razini – istaknula je Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.