HUMORESKA
Najte verovati onima koji vam pripovedajo da demoni ne postoje, ili da postoje sam v imaginaciji, ili da so to obične metafore. Najte verovati ni da se demoni skrivlejo v ljudima okoli nas, na primer v političnim močnikima, prebogatim tajkunima i pripadnikima zkrite „svetske vlade“.
Najte verovati Davidu Ickeu i sličnima, šteri vam pripovedaju da se predsednik Amerike i britanska kralica po noči presvlače v svoje prave, zmijske ili gušterske kože, i da se vjutro maskiraju v kakti normalne ljude.
Demoni postoje – i to zapraf.
Bili so prišli hudi cajti. Je, bili so to najgorši od vseh cajtov. Bilo je to hudo vreme, vreme devetih biblijskih kaštig: porača, pljačke, recesije, kreditov, nezaposlenosti, Sabora, Vlade, reality show-ov i Haaga (ili kak so mu domaći rekli – Vraaga).
I onda je došla deseta kaštiga, u obliku Vraga, ili kak so mu domaći rekli – Vraka.
Jen Vrak je terorezjeral Zagorje i bližnje hrvatske kraje još od zdavnaj. Objavil se je v jenemu malome zagorskom mestecu 1941. leta i onda još vu Varaždinu 2007. leta, ali malo gdo ga je zpoznal i prepoznal.
Kakti da je čakal novo šanso, gda bu zlečil stare rane i gda bu jakši, i gda budo ljudi – slabejši…
Vrak se je znovič vkazal najempot, vusred bela dana, v zagrebačkem tramvaju.
Štef se je načesal fest dobrega graha pak se sel v tramvaj. Na prvi stanici je strašno bobnul, a v istemu trenu so vsi potniki počeli grozno kričati ter zbežali vun. Štef se je obernul i spazil črnega gada.
Pred njim je stajal Vrak.
V onemu šoku, Štef mu je rekel:
– Jezuš Kristuš, kaj sam te skuril?!
Šalo na stran, situacija je bila skrajnje ozbilna. Vrak je zišel vun i počel haračiti po metropoli. Hitil je Kožarićevo kuglo v garažo vu Varšavskoj, zrušil je Jelačića pak sam zajahal kojna, ztrčal je na Gorni grad i rasteral gradonačelnika i vse gradske vječnike.
Za to vreme, Banski dvori so se hman evakuerjali i pobegli v podrum INE. Tam se je Vlada interventno zasela, zaselo se je i Vječe nacionalne segurnosti, stisnuli so se premijerka, predsednik, ministri obrane i policije i vsi bitni i nebitni faktori i zaklučili su da trebajo hitno izkoristiti članstvo v NATO-tu i pozvati evroatlantske partnerje v pomoč.
Na stranu kaj je predsednik tzv. Republike Srpske rekel da so „hrvatski vraki dobili kaj so i zaslužili“, internacionalna podpora bila je hitra i vglavnem jednoumna. Vječe segurnosti UN-a je oštro obsodilo „agresijo neznanega entiteta na Hrvatsko“ i dalo mandata NATO-tu da intervenijera kak mu je po voli.
Je, lahko je reči, a težje storiti. Amerikanci so rekli da nebreju hititi atomsko bombo jer da bu pol Hrvatske (i, normalno, cela Slovenija) vrit odišlo, da z konvencionalnim orožjem nemrejo selektivno bombardjerati celi grad sam zbog jenega Vraka jer da bu vnogo ljudi stradalo, i da nebrejo poslati kopnenske trupe jer da ne znajo točno kak bi njihovi vojniki mogli vkaniti Vraka.
I dok je Vrak tak trl po Zagrebu, rešenje se je vkazalo v jeni filantropski gesti.
Najjakši čovek na svetu se je sam ponudil da se obračuna z Vrakom. Bil je to Chuck Norris.
Svetski čelniki so se složili da je to najboljša solucija. Ak Chuck ne bu to mogel, ne bu mogel nigdo! Nigdo se neje vupal ni pitati se kaj bu ak to ne bu mogel čak ni Chuck. Ak ne bu mogel čak ni Chuck, pobedil bude Vrak!
Vse je na koncu na dobro zišlo, ali o temu dogodku postoje samo legende. Najmre, celi je Zagreb več bil evakjuerjan, novinarima i kamermanima zabranili so pristop, a snimke z mlažnjaka šteri so nadletali območje so preveč mutne da bi se točno vidlo Chucka kak bije Vraka.
Ipak, neje bilo sumne da bu Chuck pobedil. Za njega se je več bilo dobro znalo da vežba dva dana na dan, da je preležal najtežo bolest (smert), i da je jemput prišel dvaput. Brez problemov je prebrodil i afero gda je pojel celo rođendansko torto prejdi neg so mu prijateli rekli da je z nje trebala vunzkočiti striptizeta. Znalo se je da je popil vso vodo direktno z pipe na eks, da je z jednom muhom vubil dva udarca, da je z jabukom ogulil nož i da je prevel srpsko reč „bre“ na engleski.
„Baka vseh bitki“ je trajala kratko, a Vrak je več bežal prek Bregane. Slovenci so zčistili koridor po autocesti prema Avstriji.
Gda je Vrak prišel do Avstrije, več je bil tak zranani i zčrpani da so ga zlahka zvladali britanski specijalci, a bil je pak tak slab da so ga mogli aretjerati i avstrijski jodleri. Ztrpali so ga v pripor v Salzburgu, odkod je brezmočno klel premijerko, Chucka i vsima vse po spisko. Tak je hudo klel da to ne smemo ni napisati, zato jer bi brezgrešni mogli znovič odkazati abonman naši publikaciji, ali i zato jer to morti ni Chuck ne bi mogel poslušati. Ali vsejeno, jer vse je, iovak ionak, za Vraka več bolel k…
Hrvatski narod je odehnul. Barem na kratko, zavladalo je velko oduševlenje. Čakovec je i službeno premenil ime v Chuckovec. V Zagrebu je Chucku vpriličen doček na glavnemu placu kakti negda Janici, Ivici i Vatrenima. V drugim gradovima so dočeki bili v isto vreme, a Chuck je na vsima bil v – isto vreme.
Onaj kipar, kaj je napravil kipa Bruce Leeja v Mostaru, ve je napravil Chuckovega. (Bruce je jemput na filmu prebil Chucka, ali onda je Bruce hmrl na mišterijozni način.) Namesto Jelačića, na kojna su postavil Chuckovo skulpturo. Jelačića so poseli v dvorišče rešta v Remetincu, da pazi na domače vrake, a ze sabljom so ga obernuli v smeru Bajna Luke.
Fešta se je zkončala ekshibicijskom utakmicom v klackanju, v šteri je Chuck vuspel pobediti Jacquesa Houdeka.
Premijerka i celo politično vodstvo se je zadovolno vputilo spati.
Večina njih se je pred zpanjem presleklo v svojo guštersko kožo i zločesto se cerekalo, kakti, evo, „jednoga Vraka smo se rešili, a narod još ne zna da i med nami ima – vsakojakih“…
Za pervi april 2011.
O AUTORU
U 2016. godini, u kojoj je obilježio 30 godina književnog stvaralaštva, Denis Peričić objavio je dvije knjige, radovi su mu objavljeni u pet država, pa tako i u prijevodima na njemački i slovenski jezik, te je, za samostalne radove ili one napisane u suautorstvu sa suprugom Anitom, dobio osam književnih nagrada u osam različitih gradova u dvije države (od čega pet prvih nagrada), kao i dvije posebne pohvale žirija, a bio je i finalist još nekoliko relevantnih natječaja. Ukupno je dosad dobio 68 književnih nagrada.
U Regionalnom tjedniku objavljujemo (također nagrađenu) priču uvrštenu u Peričićevu nedavno predstavljenu 25. autorsku knjigu Techno gost; Karnevalije i fantazije, Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze (1995. – 2016.), objavljenu u nakladi Kajkavskog spravišča iz Zagreba i uz potporu Ministarstva kulture RH (urednica: dr. sc. Božica Pažur). Knjiga sadrži 25 kajkavskih priča, većim dijelom prethodno objavljivanih tijekom protekla dva desetljeća, od kojih je čak 14 nagrađeno, a jedna je i zarana stekla dvostruki antologijski status.
Uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (po cijeni od 75 kuna), zbirka priča Techno gost može se naručiti putem e-maila [email protected] ili na broj telefona 091/5252-622.
Izvor: RT
Foto:
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
