Povežite se s nama

U fokusu

Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Objavljeno:

- dana

Više od tjedan dana je prošlo od kad je 24 sata objavio da je Filip Mihalić iz Gornjeg Kneginca, inače sin bivšeg načelnika te općine, bivšeg saborskog zastupnika i utjecajnog HDZ-ovca Anđelka Mihalića i utjecajne majke odvjetnice Sanje Mihalić, krivotvorio COVID testove. Međutim, institucije ne reagiraju, nema privođenja i akcija koje smo navikli gledati. Iz policije su medijima tek kratko rekli da je istraga u tijeku te da se uključio i Interpol.

Štoviše, čak i premijer Plenković pokušava marginalizirati ovaj slučaj iako je riječ o očitim malverzacijama koje su rezultirale višemilijunskom zaradom za obitelj Mihalić na, kako se može iščitati iz brojnih tekstova istraživačkih novinara, očito upitan način.

Anđelko Mihalić bio je HDZ-ov saborski zastupnik od 2008. i 2011.

Ono što je manje poznato je da je Mihalić od 1980. godine pa do 1984. godine bio predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije u Knegincu. Kasnije se isticao kao veliki domoljub.

Bio je i u varaždinskoj županijskoj Skupštini, te povjerenik Vlade u Općini Gornji Kneginec. Potom je sve do 2004. godine obnašao dužnost načelnika. Sad je predsjednik kneginečkog HDZ-a. Prema pričama mještana Donjeg Kneginca, Mihalić je često viđen, od devedesetih pa do danas, s utjecajnim HDZ-ovcima na državnoj razini.

Supruga Sanja poznata je odvjetnica, a trenutno obnaša i dužnost predsjednice Upravnog vijeća varaždinske Bolnice.

Nagli uspon

Njihov sin Filip Mihalić, sada 24-godišnjak, u medijima se 2017. godine predstavljao kao mladi “inovator i zastupnik za proizvodnju tekstila s nanotehnologijom”. No taj posao sa tekstilom očito nije dobro išao jer tvrtka do 2019. nije imala nikakvih prihoda. Onda je počela pandemija, obični smrtnici bili su zatvoreni u svojim kućama, nije se išlo ni na posao. Pandemija je sa sobom donijela i krizu, koju osjećamo i danas kad nam inflacija ˝jede˝ plaće, a troškovi života rastu. Neki su ipak na pandemiji i krizi itekako zaradili, i to ne malo.

Tvrtki Buryen, čiji je Filip vlasnik i direktor, tata Anđelko prokurist, a smještena je na adresi gdje mama Sanja ima odvjetnički ured, naglo su porasli prihodi. Skriveni od očiju javnosti otac i sin pokrenuli su posao s COVID testovima, a navodno i s maskama.

Testove za koronu prvo su uvozili od licenciranog proizvođača iz Kine, tvrtke Xiamen Boson Biotech. No, kako su objavili novinari 24 sata, a sumnje potvrdili i istražitelji, počelo je krivotvorenje testova u Turskoj, a prepakiravali su ih u Varaždinu. Pakiranje se odvijalo u hali kod varaždinske istočne obilaznice, a kako doznajemo, tamo su radili i ljudi iz našeg kraja. Obećavala se dobra plaća, kažu nam ljudi koji su dobili poziv da dođu tamo raditi.

Dokazni materijali

Upućeni izvori i hrpa dokaznog materijala, upućuju na to da je tijekom 2022. godine Mihalić, uz pomoć turskih veza, pokrenuo vlastitu proizvodnju gotovo identičnih testova, na kojima stoji oznaka kineske firme Xiamen. Jedino su štapiće za testiranje morali nabavljati odvojeno, od druge kineske firme.

Kako smo već spomenuli, prihodi Buryena bili su gotovo nikakvi do 2020. godine, sve do pandemije koronavirusa. Tu godinu Mihalićeva tvrtka završava s 442.000 eura prihoda, a sljedeću s čak 3.47 milijuna eura prihoda. Zanimljivo je i da su 2020. imali jednu zaposlenu osobu, a sada imaju dvije.

Od Mihalićeve firme testove su nabavljali i bolnice, domovi zdravlja, zavodi za javno zdravstvo… Iako je još 2020. bio osuđen za krivotvorenje novca. U sklopu međunarodne policijske operacije “Green heart” na području svih zemalja Europe, u mrežu austrijske policije upao je i Filip Mihalić iz Varaždina. Krajem studenoga 2019. varaždinski su policajci utvrdili da je Filip od kraja travnja do kolovoza 2018. narudžbama preko internetske platforme Darknet više puta nabavio više desetaka komada krivotvorenih novčanica u apoenima od 50 eura s ciljem ostvarenja zarade stavljanjem takvog novca u optjecaj kao pravog. Filip je tad zaradio kaznenu prijavu za krivotvorenje novca. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu ubrzo ga je optužilo za krivotvorenje novca. Presudom Općinskog suda u Varaždinu od 11. veljače 2020. godine Filipu je izrečen pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora u trajanju od jedne godine.

Država nabavljala testove

Državi i njenim institucijama to nije smetalo pa su isplaćivani milijuni kuna za nabavu krivotvorenih covid testova. Spomenimo i da su Filipu Mihaliću zabranili  uvoz jedne pošiljke COVID testova jer nije imao ispravnu dokumentaciju. Ni to državi nije smetalo.

Također, prije nekoliko mjeseci prijavljen je za prijetnje i silovanje.

Ali to nije sve.

Prema pisanju 24 sata, 2018. godine Filip se jedne subote oko podne u BMW-u X5 našao na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska. Krenuo je u Sloveniju samo s vozačkom dozvolom. Zatim je 10. ožujka 2019. godine, pred svitanje Filip pijan sjeo za upravljač moćnog BMW-a X5. Prometni policajci zaustavili su ga u središtu Varaždina. Izmjerili su mu 1,22 g/kg alkohola pa su ga uhitili i zadržali do poslijepodneva, dok se nije otrijeznio. Nakon toga varaždinski mu je sud izrekao zabranu upravljanja vozilima B kategorije, pa je privremeno ostao bez vozačke dozvole. Oduzeta vozačka dozvola zbog pijanstva Filipu nije bila zapreka da se zaputi na more. Dana 28. lipnja iste godine, oko jedan u noći, Filip je u Promajni kraj Makarske opet bio pijan za upravljačem BMW-a X5. Vozio je jednosmjernom ulicom u suprotnom smjeru. Policajci su ga pokušali zaustaviti, ali Filip se na to oglušio. Nije im uspio umaknuti. Alkotest je pokazao da je pod utjecajem alkohola. Izmjerili su mu 1,35 g/kg. Osim što je bio pijan, upravljao je vozilom u vrijeme izrečene mu zabrane, pa su ga i tada uhitili. U policijskim prostorijama zadržali su ga do triježnjenja, nakon čega je završio kod suca za prekršaje u Makarskoj.

Zarada na zemljištu

Obitelj Mihalić bila je u najmanju ruku dobrostojeća i prije ovog muljanja s COVID testovima, a pozamašni profit ostvarili su prepordajom zemljišta na kojem je sad smještena kneginečka gospodarska zona. Modus operandi bio je uvijek isti, kupi zemljište od svojih sumještana za sitne novce, prodaj za puno veće novce ili pak zamijeni s Općinom za zemljište čija je procijenjena vrijednost puno veća.

Kako je vidljivo iz dokumentacije koju smo dobili na uvid, tvrtke Anđelka Mihalića, a kasnije i tvrtke njegovih poslovnih partnera koje su se naknadno uključile (imena tvrtki i ljudi poznati redakciji Regionalnog), otkupljivale su zemljišta za otprilike 3 pa do 12 kuna po kvadratu. Bile su to redom oranice ili voćnjaci. Ta ista zemljišta ubrzo su ili prodali Općini (za otprilike 200 kuna po kvadratu) ili pak zamijenili za građevinska.

Kako doznajemo od naših izvora, koji su svoje tvrdnje potkrijepili pozamašnom dokumentacijom, više je kaznenih prijava upućeno DORH-u, a koje su se temeljile na malverzacijama sa zemljištem. Međutim, te su prijave ili odbačene ili nikad od institucija nije stigao nikakav odgovor. Iz svega proizlazi da je Mihalić imao dobar njuh za posao sa zemljištima.

Spomenimo i da je dio tvrtki koje su uspješno poslovale s preprodajom zemljišta bio smješten ili na adresi Općine ili pak na istoj adresi na kojoj se nalazi odvjetnički ured mame Sanje. Također, na toj adresi u varaždinskoj Stepinčevoj ulici sada se nalazi i tvrtka Buryen Filipa Mihalića iz afere krivotvorenja covid testova.

Općina jamac za kredit

Izdvojit ćemo jednu zanimljivost vezanu za spomenuto poslovanje sa zemljištima.

Jedna od tvrtki, kojoj su se često mijenjala imena direktora, a koja je prvo bila smještena u Stepinčevoj ulici, da bi se adresa preselila na adresu u Zagrebu, uspjela je otkupiti sva zemljišta na kojima se sad nalazi trgovački centar u kneginečkoj gospodarskoj zoni. I to nije sve. Oni su okrupnili čak 105 čestica, što je bilo potrebno za gradnju trgovačkog centra. Međutim, kad se o tome počelo šuškati u varaždinskom kraju, tvrtka se preselila u Zagreb, mijenja se ime direktora, a ubrzo i tvrtka mijenja ime, dolaze novi investitori koji preuzimaju i tvrtku i zemljišta. Kasnije je tamo zaista izgrađen trgovački centar, ali u tome više nisu sudjelovali Mihalić i njegova ekipa, već je centar gradila norveška investicijska i razvojna grupa.

Još je jedna zanimljivost vezana za zemljišta u gospodarskoj zoni. Partnerska tvrtka Anđelka Mihalića (podaci o tvrtki i ovlaštenim osobama za zastupanje poznati redakciji uz napomenu da su se imena direktora i ovlaštenih od tad promijenila) od Općine Gornji Kneginec kupuje za 3,5 milijuna kuna zemljišta koja je Općina dobila od države za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tvrtka traži kredit od banke, a jamci su Mihalićeva tvrtka, ali i Općina Gornji Kneginec. Dakle, Općina prodaje zemljišta i ujedno je i jamac kupcu! Ugovor između banke i spomenutih tvrtki dobili smo na uvid.

Međutim, ta kupnja zemljišta i nije bila dobar poslovni potez kao neki raniji jer nastupa kriza i dio tih zemljišta i dalje zjapi prazan, doduše opremljen komunalnom infrastrukturom o trošku Općine.

Vrijedne nekretnine

Ipak, Mihalići posjeduju brojne nekretnine, odnosno većini nekretnina vlasnica je Sanja Mihalić. Spomenimo i da je jedan dio tih nekretnina nekad bio dio stečajne mase tvrtki u kojima je bila stečajna upraviteljica. Sve to vidljivo je iz javnih dokumenata.

Pa krenimo redom. Sanja Mihalić vlasnica je kuće s ogromnim imanjem u Ulici Halić na Varaždin Bregu. Kuća ima 277 m2 stambenog prostora, a dodatna 72 kvadrata imaju pomoćna zgrada, garaža i spremište. Golemo dvorište ima površinu od 1911 četvornih metara.

Posjeduje i ogroman stan u samom centru Zagreba, na Cvjetnom trgu, točnije u zgradi Centar Cvjetni, koju je izgradio Tomislav Horvatinčić. Sanja Mihalić u jednoj od najluksuznijih zgrada u Zagrebu posjeduje stan od 106.82 četvorna metra. Stan se sastoji od osam prostorija, i to hodnika, WC-a, kuhinje, dnevnog boravka i blagovaonice, dviju soba i blagovaonice te “prohodnog zelenog krova od još 18.32 m2”.

Mihalić u istoj zgradi ima i garažno mjesto površine 21.42 m2.

Sanja Mihalić posjeduje i stan u još jednom prilično luksuznom kompleksu – Bundek centru. Stan ima 67.46 kvadrata i spremište u podrumu od 4.18 m2. Uz to, Mihalić ima i dva parkirališna mjesta u garaži ispod zgrade.

Suvlasnica je u omjeru 50:50 kuće i dvorišta od 112 m2 u Baškoj Vodi.

U poslovnoj zgradi u Pavlinskoj ulici u Varaždinu vlasnica je četiri sobe, nekoliko hodnika, kuhinje i blagovaonice, kupaonice, WC-a i triju spremišta. Sveukupna površina je 174 m2.

Posjeduje pravo građenja u Knegincu s udjelom etažnog vlasništva u zgradi, koje se sastoji od poslovnog prostora veličine 17 četvornih metara. Sama ili sa suvlasnicima posjeduje i zemljišta, među kojima su oranice, voćnjaci, livade.

I tvrtka Buryen ima oranicu i livadu, čije je vlasništvo prebacivano s firme na firmu Mihalićevih, kako je koja išla u stečaj.

Filip Mihalić nema nekretnina na svoje ime, ali vozi Lamborghini Huracan, koji vrijedi najmanje 350.000 eura. Snimke bijelog Lamborghinija, koji nosi personaliziranu registarsku oznaku s inicijalima Filipa Mihalića, objavljene su na TikToku.

Uz to, ima i Mercedes G klase 500, također s personaliziranim tablicama na kojima su njegovi inicijali. Novi takav automobil košta više od 186.000 eura.

Kako bilo, na institucijama je da utvrde na koji način se sva ta imovina stekla isto kao što je na institucijama da istraže sve ono što su istraživački novinari do sada objavili.

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje