Povežite se s nama

U fokusu

Ravnateljica objasnila zašto se njezina škola prijavila za eksperimentalnu cjelodnevnu nastavu

Objavljeno:

- dana

Kao što smo u Regionalnom tjedniku već pisali, završen je rok za prijavu škola za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”.

Prijavilo se ukupno 68 škola, od kojih se u Međimurskoj županiji prijavila samo jedna – Osnovna škola Podturen koja ima tri područne škole, a pohađa je ukupno 320 učenika. Ravnateljica OŠ Podturen Marijana Cerovec objasnila je zašto se škola prijavila za sudjelovanje u navedenom programu te što smatra njegovim prednostima i blagodatima.

Pozitivni učinci

Kako navodi, OŠ Podturen prijavila se na Javni poziv jer je godinama usmjerena na optimalizaciju nastavnog procesa (didaktičkih i materijalnih uvjeta te ljudskih resursa i razine kompetencija) kroz stalne stimulacije redovnog rada i projektnih aktivnosti.

– U Osnovnoj školi Podturen provodili su se mnogi projekti i dodatni programi za integraciju učenika s rubnim socioekonomskim statusom. Kako zadovoljavamo osnovnim uvjetom – jednosmjenska nastava, mislimo da će promjena u vidu cjelodnevne škole ionako vrlo brzo stići u našu školu. Mislim da imamo veliki potencijal u iskusnim, stručnim i motiviranim učiteljima i nastavnicima. Smatramo da eksperimentalna provedba znači upravo to: provjera novog organizacijskog oblika koji ni u kom slučaju ne može donijeti nekakve negativne, već jedino pozitivne efekte po našu školu i učenike. U zajedničkoj međusobnoj komunikaciji, kritičkom promišljanju i suradnji posložit ćemo organizacijski model na temelju bazične forme Ministarstva znanosti i obrazovanja, a da odgovara našim prilikama i uvjetima sredine – rekla je ravnateljica Cerovec i dodala da kao nezaobilazne partnere vidi i roditelje s kojima će škola biti u kontinuiranom kontaktu.

Sudjelovanjem u eksperimentalnoj provedbi Cjelodnevne škole, govori Cerovec, OŠ Podturen imala bi priliku nastaviti proces opremanja školskih prostora prikladnim namještajem za dnevni boravak učenika i IKT tehnologijom, proširiti i urediti blagovaonicu, opremiti kuhinju potrebnim aparatima, ekipirati stručni tim suradnika sa socijalnim pedagogom i psihologom, ostvariti potrebne edukacije učitelja, osigurati radni prostor za rad i boravak učitelja, osigurati prijevozno sredstvo (minibus ili kombi vozilo) i slično.

– Na taj način stvorili bismo pretpostavke za ostvarenje drugačije suvremenije organizacije rada kakva je uobičajena u razvijenijim europskim državama. Dodatnim satovima u redovitom radu cilj nam je poboljšati obrazovna postignuća učenika, smanjiti ili u potpunosti ukinuti potrebu instrukcija koje plaćaju roditelji, osloboditi roditelje učenja s djecom ili pisanja domaćih zadaća i potaknuti stjecanje životnih praktičnih vještina kod učenika uobičajenih za svakodnevni samostalni život. Postojat će također mogućnost ostvarenja učiteljskih kreativnih ideja unutar B1 i B2 programa, a osobito unutar A2 programa. Maksimalna podrška učiteljima u provedbi aktivnosti i stručnoj edukaciji rezultirala bi dodatnom kvalitetom rada u ustanovi – smatra Cerovec.

Bolja uključenost ranjivih skupina

Osim toga, ističe da je OŠ Podturen škola u kojoj se u dijelu populacije školuje i romska nacionalna manjina iz obližnjeg naselja Lončarevo, pa ima organizirani niz programa kojima se pruža dodatna pomoć i podrška u ostvarivanju ciljeva osnovnoškolskog obrazovanja.

– S obzirom na to da i više od 25 posto naših učenika stiže iz socijalno deprivirajuće sredine, na školi je dodatna zadaća učenja životnih vještina, savladavanja gradiva, samoostvarenja i pomaganja u vertikalnoj prohodnosti te ranjive skupine kroz odgojno-obrazovni sustav. Na taj način sprečava se njihovo diskriminiranje i društveno marginaliziranje. U cjelodnevnoj školi postoji mogućnost zadržavanja svih spomenutih uhodanih programa, odnosno nadopunjavanje nekim specifičnima – navodi ravnateljica i dodaje da bi se posebna pozornost posvetila učenicima s teškoćama u učenju te bi se dodatno vrijeme iskoristilo za aktivnosti rada iz interesnih područja ili relaksacije.

Zahtjevna, ali neophodna promjena

Ravnateljicu Cerovec upitali smo i za komentar na činjenicu da je OŠ Podturen jedina u Međimurju koja se prijavila za sudjelovanje u novom programu. Kako kaže, sve škole s jednosmjenskom nastavom bile su zainteresirane za prijavu, no nakon objave Javnog poziva razvila se žestoka rasprava relevantnih sudionika odgoja i obrazovanja koja se “kao plimni val prelila preko škola”. Nezgodu vidi u tome što je “kružilo mnogo neprovjerenih i netočnih informacija”.

– Sam naziv eksperimentalnog programa postavlja visoke i plemenite ciljeve pa smatram provedbu zahtjevnom i vrlo izazovnom u vremenima kada uopće nije sporno da promjena odgojno-obrazovnog sustava i prilagodba novim generacijama učenika neophodno treba. Očekujem da će škole koje će je provoditi, nadam se i OŠ Podturen, dati nova, inovativna, konkretna rješenja za osnovne škole u Hrvatskoj i da će se to postepeno implementirati u novi, suvremeniji sustav. Osobno mislim da je krajnje vrijeme krenuti u strukturnu i organizacijsku reformu te početi mijenjati obrasce ponašanja – ističe.

Ipak, dodaje Cerovec, moramo biti svjesni neujednačenosti u materijalnim, tehnološkim i kadrovskim uvjetima škola diljem Lijepe naše te činjenice da se to ne može ispraviti preko noći.

– Moramo dopustiti da se dogode promjene po uzoru na razvijenije zemlje od nas. Moje je iskustvo rada u školi tridesetogodišnje i dobro sam upoznala tromost sustava te otpor prema promjenama – govori ravnateljica Osnovne škole Podturen.

“Za neke učenike dulji boravak u školi neće predstavljati drastičnu promjenu”

Marijana Cerovec također navodi da se u školi u više navrata i na raznim kolegijalnim tijelima razgovaralo o tome što donosi eksperimentalna provedba cjelodnevne škole. U prijedlogu eksperimentalnog programa prepoznali su podudarnosti s organizacijom rada unutar podturenske škole.

– U jednoj smo smjeni, nastava počinje u 8 sati, imamo doručak ujutro, a nudimo ručak učenicima koji ostaju u školi dulje, odnosno nakon šestog sata. Nakon ručka imamo izborne predmete, dopunske i dodatne satove te izvannastavne aktivnosti. Ako uzmemo u obzir učenike osmih razreda koji su izabrali tri izborna predmeta, njima školske obaveze dva dana tjedno traju do 15 sati. Ako učenik sudjeluje u više grupa izvannastavnih aktivnosti, čak četiri dana tjedno njegov ostanak može potrajati do 15 sati. To je naša sadašnja organizacija, trenutna realnost, što znači da pomak u eksperimentalnu provedbu za neke učenike neće predstavljati drastičnu promjenu u smislu duljeg boravka u školi. Na sastanku Vijeća roditelja predstavnici roditelja zanimali su se o dodatnom radu s djecom i mogućnostima ukidanja domaće zadaće, ostavljanja udžbenika u školi, o izvoru financiranja i slično – zaključila je Cerovec.

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje