Javio nam se naš čitatelj koji je već petu godinu zaredom primijetio da netko krade mlade labudove na Dravi u Varaždinu. Podsjetimo, u Varaždinskoj županiji prisutan je crvenokljuni labud (Cygnus olor), koji se prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama ne nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta Republike Hrvatske, ali zabranjeno je njihovo hvatanje, uništavanje ili razmjena. Spada među zaštićene vrste.
– Imam kućicu na Dravi, na Belim kipima, i pošto sam u mirovini tamo provodim puno vremena. Ondje ima dosta labudova. Svake godine početkom svibnja oni dobivaju mlade ptiće. Prekrasno ih je vidjeti kad plivaju s roditeljima. Upravo zato me strašno potreslo vidjeti da ih očito kroz par tjedana netko ukrade. Nestaju dva po dva ptića, ali taj tko krade ipak svake godine ostavi dva ptića iz legla. To je strašno, ne znam zašto službe ništa ne poduzmu! – jasan je naš čitatelj, koji kaže da je upozorio na problem, ali ga nije službeno prijavio nadležnim službama.
Iz PU varaždinske su nam odgovorili da nemaju evidentirano djelo krađe labudova, a ni Javna ustanova Priroda Varaždinske županije nije primila nikakvu dojavu o krađi i preprodaji mladih labudova na lokaciji Beli kipi. Ni u posljednjih pet godina nisu zaprimili prijave o krađi ptića labudova niti njihovih jaja.
Naravno, ipak je jasno da se takve stvari događaju, iako možda službeno nisu prijavljene, jer bi doslovno danima trebalo čekati na nekoj lokaciji da se eventualno ulovi kradljivac jaja ili mladih labudova.
Kazne
– Općenito se vrlo teško može stati na kraj ovakvim krađama, budući da se, prema podacima dobivenim od Udruge Biom, one najčešće odvijaju vikendom, noću ili rano ujutro, kada inspekcijske ni nadzorne službe javnih ustanova ne rade. Pojačani neposredni nadzor područja i pojačana suradnja s Državnim inspektoratom, policijom i svim korisnicima prostora svakako može pomoći. U Hrvatskoj je redovito prisutno više od 300 vrsta divljih ptica i procjenjuje se da trećina vrsta stradava u značajnim brojevima upravo zbog različitih načina nedozvoljenog načina lova, odnosno uzimanja iz prirode. U tom su smislu posebno ugrožene vrste prepelica (Coturnix coturnix), liska (Fulica atra), kao i neke od strogo zaštićenih vrsta ptica vodarica poput sive guske (Anser anser) ili patke žličarke (Anas clypeata), koje zimuju na vodenim površinama u Hrvatskoj. Ugrožene su i brojne zaštićene ptice grabljivice i sove, koje se tradicionalno smatraju štetočinama jer se hrane s divljači (zbog čega ih se nastoji istrijebiti), kao i ptice pjevice poput češljugara (Carduelis carduelis) koji se uzima iz prirode zbog lijepog izgleda, glasanja i križanja s drugim pticama. Većina nezakonitih radnji protiv ptica nikad se ne prijavi, niti se ne zna da su se dogodile. Iz tog su razloga od velikog značaja aktivnosti pojedinih nevladinih udruga, koje predano rade na suzbijanju nezakonitih radnji protiv ptica. Jedna od njih je Udruga Biom, koja je i predstavnik Hrvatske u BirdLife Internationalu, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica i njihovih staništa – pojasnili su u svom odgovoru Regionalnom tjedniku iz JU Priroda Varaždinske županije.
Člankom 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja te namjernog uništavanja ili uzimanja jaja, kao i držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki iz prirode svih ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, za što se propisuju i novčane kazne u iznosu od oko 3318 do 26.544 eura za pravnu, odnosno od oko 929 do 3981 eura za fizičku osobu.
Nije poznato koliko crvenokljunih labudova obitava na području Varaždinske županije.
– Nije nam poznato koliko labudova obitava na području Varaždinske županije, a isto tako nisu nam dostupni točni podaci o trendovima rasta ili pada populacije. Prema dostupnim podacima crvenokljuni labud u Hrvatskoj gnijezdi nešto više od 30 godina, brojnost mu još uvijek raste, iako trend rasta posljednjih godina lagano usporava. Na određeni način populacija crvenokljunog labuda, kao i ostalih vrsta ptica koje se u zadržavaju na vodenim površinama, prati se u sklopu međunarodnog zimskog prebrojavanja ptica vodarica (International Waterbird Census, IWC), koje se tradicionalno provodi sredinom siječnja svake godine – završili su iz JU Priroda Varaždinske županije.