Povežite se s nama

Život i društvo

Grad Prelog i dalje najnapredniji i ekološki najosvješteniji grad Hrvatske, Ludbreg na 5., a Čakovec na 6. mjestu

Objavljeno:

- dana

Internet stranica gradonacelnik.hr napravila je zanimljivu analizu Izvješća Ministarstva gospodarstva o komunalnom otpadu za 2022.

Grad Prelog na prvom mjestu, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive. 

Iako se Hrvatska pred EU obvezala da će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, na kraju 2022. tek smo dosegnuli stopu 46 posto.

Napredak je to u odnosu na 2021., u kojoj smo bili na stopi od 43, no veliko kaskanje i zaostatak u odnosu na preuzete obveze i zacrtane ciljeve po kojima smo do kraja 2022. godine već trebali biti na stopi od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je ovih dana Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Prema podacima iz Izvješća, u 2022. godini ukupno su nastale 1.844.382 tone komunalnog otpada, najviše od 1995. godine kad je krenulo praćenje podataka o komunalnom otpadu.

U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %, a ovaj rast u Ministarstvu pripisuju povećanim turističkim prometom koji je isproducirao preko 181 tonu otpada, također najviše ikada.

Najveća ikada je i godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku, a iznosila je 474 kg, što se pak objašnjava korištenjem popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.

Prelog i u ovom izvješću drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.

Tu su još Krk s ostvarenom stopom od 54,4 posto i Osijek sa 51,2 posto. Nadomak ciljanom postotku, sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada je i Ludbreg, Čakovec je dostigao 48,3 posto, a Mali Lošinj 47,7 posto.

U top 10 najuspješnijih gradova su još Buzet (47,6 posto), Križevci (47,2 posto) i Supetar (46,6 posto). Iznad 40 posto odvojeno prikupljenog otpada još su samo Varaždin (46,3 posto), Labin (44,9 posto), Cres (42,4 posto) i Slavonski Brod (40,8 posto).

Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada – iako im je stopa po najnovijim rezultatima Ministarstva gospodarstva nešto niža nego godinu ranije – 67,4 posto, odavno su već zadovoljili EU norme i postavili primjer svim ostalima.

– Ovaj rezultat je ostvaren stalnim ulaganjem u sustav gospodarenja otpadom. U zadnje dvije godine uloženo cca. 15,6 milijuna kuna kroz brojne projekte (edukacija korisnika 1,2 milijuna kuna, nabava plavih i žutih spremnika 4 milijuna kuna, opremanje i modernizacija kompostane 4,4 milijuna kuna, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad 4,2 milijuna kuna, nabava 2 komunalna vozila 1,8 milijuna kuna). Drugi ključni faktor jest da se sav otpad sakuplja na kućnom pragu korisnika te sakupljeni korisni otpad GKP Pre-kom d.o.o. samostalno obrađuje u svojim pogonima: sortirnici, pogonu za obradu glomaznog otpada, centru za ponovnu uporabu, kompostani. Svaki uspješni sustav gospodarenja otpada počiva na tri stupa (korisnici, jedinice lokalne samouprave, komunalno poduzeće) i u Prelogu je ta suradnja na visokom nivou te svi dionici ovog sustava zajedno nastoje čuvati okoliš za mlađe naraštaje – rekao je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Za gospodarenje otpadom u Prelogu zaduženo je Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom koje pruža uslugu na području dvanaest jedinica lokalne samouprave (Grad Prelog, općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Podturen, Martijanec).

Život i društvo

Svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom 1. Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u Novom Marofu održan je Simpozij palijativne skrbi “Rano uključivanje u sustav palijativne skrbi”.

Organizator Simpozija je Varaždinska županija u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Varaždin, Domom zdravlja Varaždinske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske županije i Sveučilištem Sjever, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministarstva zdravstva.

Hrvatski sabor 15. prosinca 2023. godine donio je odluku da se 11. svibanj proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, jer je taj datum vezan uz početak rada Odjela palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof danas Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin 2012. godine.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Simpozij je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula kako se Nacionalnim danom palijativne skrbi želi građanima približiti palijativna medicina.

-To je naša dužnost, pravo i obaveza jer palijativni pacijenti su multidisciplinarni pacijenti o kojima ne skrbe samo liječnici. To je jedna kompleksna situacija i mi želimo sve uključiti u taj odgovor za palijativnog pacijenta – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je Novi Marof u kojem je s radom započeo prvi odjel palijativne medicine, idealno mjesto da se iz njega široj javnosti poruči da je palijativni pacijent važan zdravstvenom sustavu.

-Palijativni pacijent je onaj kome smo dužni pružiti svu moguću pažnju i trebamo stremiti tome da uključimo sve dionike, a ne samo zdravstvene radnike. Palijativni pacijenti nisu samo stare osobe, imamo i dječju palijativnu skrb, mlade ljude koji su obuhvaćeni teškim kroničnim bolestima i koji zaista zahtijevaju palijativni pristup – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je zbrinjavanje palijativnih pacijenata emocionalno težak i odgovoran posao.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine oko 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna ljudi je u zadnjoj godini života. Na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju palijativnu skrb, ju u konačnici i dobije. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih umirućih pacijenata, što bi za RH bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje.

Podaci su to koje je na Simpoziju iznio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dodavši da je na razini države s danom 30. lipanj 2023., u sklopu bolničke skrbi, ugovoreno 29 bolničkih ustanova koje su ugovorile 363 palijativna kreveta, od čega najviše Opća bolnica Varaždin, njih 89., odnosno svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području varaždinske županije. Dodao je i kako na području Varaždinske županije u prosjeku 23,32% palijativnih bolesnika prima specijalističku palijativnu skrb.

-Ciljevi obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi je pridodati dodatnu važnost toj vrsti skrbi te osvješćivanje cjelokupne zajednice da se više pažnje posveti palijativnoj skrbi i angažiranju oko palijativnih bolesnika i njihovih obitelji. Tu je upravo značajna podrška svim ljudima koji se suočavaju sa smrtonosnom bolešću da prihvate takav tijek na afirmativan način te da znaju da neće biti usamljeni i prepušteni sami sebi – kazao je Stričak.

Župan je naglasio da nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo kao u posljednje tri godine, od ulaganja u infrastrukturu, do cijelog niza investicija u opremu, uređaje, vozila. Podsjetio je kako je prošle godine U Općoj bolnici Varaždin otvoren Objedinjen hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, potom tzv. Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te je u tijeku gradnja Centralnog operacijskog bloka u OB Varaždin, dok je u sklopu Doma zdravlja je uloženo oko 1,5 milijuna eura u uređenje prostora.

Simpoziju je prisustvovala i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić, koja je u svom govoru istaknula kako je svima na Simpoziju cilj unaprjeđenje zdravstvene skrbi za pacijente.

-Razvoj palijativne medicine je, i mora dalje biti, u skladu s demografskim trendovima i epidemiološkim pokazateljima, ali isto tako temeljeno na spoznajama suvremene medicine zato da se on uskladi s potrebama pacijenta. Svi smo svjesni da starenjem populacije dolazi i do porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti u koje se ubrajaju i onkološke bolesti, i time se povećava potreba za dugotrajnim liječenje i palijativnom skrbi koja možda u prošlosti nije bila u tom opsegu, i mi moramo prilagoditi bolničke kapacitete tome – rekla je Milas-Anzić te dodala kako je nedavno donesena nova Mreža javne zdravstvene službe čiji cilj je da se u potpunosti odgovori na potrebe pacijenata za pojedinom vrstom zdravstvene zaštite, između ostalog, i da se poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje palijativnu skrb za 30 posto.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak rekao je kako Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ima 89 palijativnih kreveta što ih čini najjačim centrom palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je kako su, zahvaljujući podršci Varaždinske županije, ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, uložena velika sredstva u Opću bolnicu Varaždin, među njima i 45 milijuna eura u Centralni operacijski blok, kao i ulaganja u palijativni centar.

-Palijativni pacijent je onaj koji u svojoj završnoj fazi života treba imati dostojanstvenu smrt i ono što činimo, činimo da to dostojanstvo svaki čovjek ima, a u Općoj bolnici Varaždin i u Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb to je na jednom svjetskom nivou – poručio je ravnatelj Poljak.

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije doc. dr. sc. Jurica Veronek, podsjetio je kako je županijski Dom zdravlja prvi u Hrvatskoj imao palijativnu djelatnost koja je započela još u listopadu 2016. godine.

-Osim koordinatora i mobilnog tima palijativnu skrb u Domu zdravlja pružaju i patronažne sestre, kao i liječnici obiteljske medicine. Važno je da ljudi znaju  kako postoje profesionalci koji ih mogu voditi u bolesti do kraja. Ta podrška uključuje edukaciju, pomoć, podršku i sve ono što je potrebno u tim trenucima – pojasnio je Veronek te dodao kako zbog sve veće potrebe za palijativnom skrbi daljnji planovi idu prema osnaživanju palijativnog tima dodatnim timom i koordinatorom, kako bi ta usluga bila još obuhvatnija.

Sudionike simpozija pozdravio je i gradonačelnik Novog Marofa, ujedno i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je tom prigodom naglasio važnost palijativne skrbi posebice u današnje vrijeme.

-Ulaganje u palijativu ulaganje je u budućnost. Velika je stvar kada u svojoj blizini imate instituciju koja se u takvim trenucima može pobrinuti za vas, a vašoj obitelji omogućiti normalno funkcioniranje – naglasio je Jenkač te podsjetio na značajna sredstva koja su unatrag nekoliko godina uložena s nacionalne razine u palijativnu skrb na području grada Novog Marofa.

U sklopu Simpozija, sudionici su razgledali i Županijsku palaču te Centar za posjetitelje gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Život i društvo

Svi su pozvani na 18. Kneginečku biciklijadu 8. lipnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pod pokroviteljstvom Općine Gornji Kneginec, općinska Sportska zajednica organizira 18. Kneginečku biciklijadu koja će se održati u subotu, 8. lipnja.

Ruta biciklijade je rekreativnog karaktera ukupne duljine 18 km.

Okupljanje za start je u 9,30 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana u Turčinu (bivša zgrada Općine), organizirana je i jedna postaja za osvježenje i kratki odmor, a cilj će biti na ribnjacima Sportskog ribolovnog društva „Ostriž Kneginec“.

Cilj biciklijade je potaknuti širu društvenu zajednicu na korištenje bicikla kao alternativnog prijevoznog sredstva te potaknuti svijest o važnosti kretanje i zdravog načina života.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje