Povežite se s nama

Život i društvo

Svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Povodom 1. Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u Novom Marofu održan je Simpozij palijativne skrbi “Rano uključivanje u sustav palijativne skrbi”.

Organizator Simpozija je Varaždinska županija u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Varaždin, Domom zdravlja Varaždinske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske županije i Sveučilištem Sjever, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministarstva zdravstva.

Hrvatski sabor 15. prosinca 2023. godine donio je odluku da se 11. svibanj proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, jer je taj datum vezan uz početak rada Odjela palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof danas Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin 2012. godine.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Simpozij je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula kako se Nacionalnim danom palijativne skrbi želi građanima približiti palijativna medicina.

-To je naša dužnost, pravo i obaveza jer palijativni pacijenti su multidisciplinarni pacijenti o kojima ne skrbe samo liječnici. To je jedna kompleksna situacija i mi želimo sve uključiti u taj odgovor za palijativnog pacijenta – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je Novi Marof u kojem je s radom započeo prvi odjel palijativne medicine, idealno mjesto da se iz njega široj javnosti poruči da je palijativni pacijent važan zdravstvenom sustavu.

-Palijativni pacijent je onaj kome smo dužni pružiti svu moguću pažnju i trebamo stremiti tome da uključimo sve dionike, a ne samo zdravstvene radnike. Palijativni pacijenti nisu samo stare osobe, imamo i dječju palijativnu skrb, mlade ljude koji su obuhvaćeni teškim kroničnim bolestima i koji zaista zahtijevaju palijativni pristup – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je zbrinjavanje palijativnih pacijenata emocionalno težak i odgovoran posao.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine oko 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna ljudi je u zadnjoj godini života. Na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju palijativnu skrb, ju u konačnici i dobije. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih umirućih pacijenata, što bi za RH bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje.

Podaci su to koje je na Simpoziju iznio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dodavši da je na razini države s danom 30. lipanj 2023., u sklopu bolničke skrbi, ugovoreno 29 bolničkih ustanova koje su ugovorile 363 palijativna kreveta, od čega najviše Opća bolnica Varaždin, njih 89., odnosno svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području varaždinske županije. Dodao je i kako na području Varaždinske županije u prosjeku 23,32% palijativnih bolesnika prima specijalističku palijativnu skrb.

-Ciljevi obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi je pridodati dodatnu važnost toj vrsti skrbi te osvješćivanje cjelokupne zajednice da se više pažnje posveti palijativnoj skrbi i angažiranju oko palijativnih bolesnika i njihovih obitelji. Tu je upravo značajna podrška svim ljudima koji se suočavaju sa smrtonosnom bolešću da prihvate takav tijek na afirmativan način te da znaju da neće biti usamljeni i prepušteni sami sebi – kazao je Stričak.

Župan je naglasio da nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo kao u posljednje tri godine, od ulaganja u infrastrukturu, do cijelog niza investicija u opremu, uređaje, vozila. Podsjetio je kako je prošle godine U Općoj bolnici Varaždin otvoren Objedinjen hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, potom tzv. Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te je u tijeku gradnja Centralnog operacijskog bloka u OB Varaždin, dok je u sklopu Doma zdravlja je uloženo oko 1,5 milijuna eura u uređenje prostora.

Simpoziju je prisustvovala i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić, koja je u svom govoru istaknula kako je svima na Simpoziju cilj unaprjeđenje zdravstvene skrbi za pacijente.

-Razvoj palijativne medicine je, i mora dalje biti, u skladu s demografskim trendovima i epidemiološkim pokazateljima, ali isto tako temeljeno na spoznajama suvremene medicine zato da se on uskladi s potrebama pacijenta. Svi smo svjesni da starenjem populacije dolazi i do porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti u koje se ubrajaju i onkološke bolesti, i time se povećava potreba za dugotrajnim liječenje i palijativnom skrbi koja možda u prošlosti nije bila u tom opsegu, i mi moramo prilagoditi bolničke kapacitete tome – rekla je Milas-Anzić te dodala kako je nedavno donesena nova Mreža javne zdravstvene službe čiji cilj je da se u potpunosti odgovori na potrebe pacijenata za pojedinom vrstom zdravstvene zaštite, između ostalog, i da se poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje palijativnu skrb za 30 posto.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak rekao je kako Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ima 89 palijativnih kreveta što ih čini najjačim centrom palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je kako su, zahvaljujući podršci Varaždinske županije, ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, uložena velika sredstva u Opću bolnicu Varaždin, među njima i 45 milijuna eura u Centralni operacijski blok, kao i ulaganja u palijativni centar.

-Palijativni pacijent je onaj koji u svojoj završnoj fazi života treba imati dostojanstvenu smrt i ono što činimo, činimo da to dostojanstvo svaki čovjek ima, a u Općoj bolnici Varaždin i u Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb to je na jednom svjetskom nivou – poručio je ravnatelj Poljak.

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije doc. dr. sc. Jurica Veronek, podsjetio je kako je županijski Dom zdravlja prvi u Hrvatskoj imao palijativnu djelatnost koja je započela još u listopadu 2016. godine.

-Osim koordinatora i mobilnog tima palijativnu skrb u Domu zdravlja pružaju i patronažne sestre, kao i liječnici obiteljske medicine. Važno je da ljudi znaju  kako postoje profesionalci koji ih mogu voditi u bolesti do kraja. Ta podrška uključuje edukaciju, pomoć, podršku i sve ono što je potrebno u tim trenucima – pojasnio je Veronek te dodao kako zbog sve veće potrebe za palijativnom skrbi daljnji planovi idu prema osnaživanju palijativnog tima dodatnim timom i koordinatorom, kako bi ta usluga bila još obuhvatnija.

Sudionike simpozija pozdravio je i gradonačelnik Novog Marofa, ujedno i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je tom prigodom naglasio važnost palijativne skrbi posebice u današnje vrijeme.

-Ulaganje u palijativu ulaganje je u budućnost. Velika je stvar kada u svojoj blizini imate instituciju koja se u takvim trenucima može pobrinuti za vas, a vašoj obitelji omogućiti normalno funkcioniranje – naglasio je Jenkač te podsjetio na značajna sredstva koja su unatrag nekoliko godina uložena s nacionalne razine u palijativnu skrb na području grada Novog Marofa.

U sklopu Simpozija, sudionici su razgledali i Županijsku palaču te Centar za posjetitelje gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima Varaždinske županije.

Život i društvo

Na šest škola u Varaždinu instalirane fotonaponske elektrane

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na šest osnovnih škola Grada Varaždina instalirane su fotonaponske elektrane čime je školama osigurana proizvodnja električne energije za vlastitu potrošnju.

Projekt su na konferenciji za novinare, koja se održala na V. osnovnoj školi, predstavili gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika i saborski zastupnik Miroslav Marković, zajedno sa suradnicima te ravnateljicom škole Nikolinom Kovačić.

Na I., II., III., IV. i V. osnovnoj školi Varaždin, fotonaponske elektrane su puštene u pogon 6. svibnja, a na VII. osnovnoj školi Varaždin elektrana kreće s radom nakon skorašnjeg dovršetka izgradnje nove trafostanice. U pripremi je također izrada projektne dokumentacije za instalaciju fotonaponske elektrane na VI. osnovnoj školi Varaždin.

-Sukladno zelenoj agendi modernog europskog grada koji teži što više energije dobivati iz obnovljivih izvora, Grad Varaždin je proveo projekt ugradnje solarnih elektrana na naše osnovne škole. Obuhvaćene su sve škole osim trenutno 6. osnovne i Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar za koje je u tijeku projektiranje. Njih nismo mogli prijaviti za sufinanciranje jer nije protekao određeni period od kada su korištena prethodna sredstva – rekao je gradonačelnik te istaknuo kako će projekt rezultirati značajnim uštedama.

-Ukupna snaga svih elektrana iznosi 182 kW vršne snage, što će dati godišnju proizvodnju od oko 220.000 kWh električne energije uz uštede CO2 od oko 43 t godišnje. Novčane uštede na električnoj energiji su godišnje oko 30.000 €. Ovim projektom nastavljamo ono što smo započeli na sportskim objektima, na Graberju i Srednjoškolcu, a zatim ćemo obuhvatiti i naše ostale javne ustanove – kazao je gradonačelnik Neven Bosilj.

-Grad Varaždin radi sve na tome da bude energetski neovisan. Već smo u potrazi za zemljištem gdje bi se pokrenuo novi projekt svojevrsne komunalne elektrane čime bi se i naši sugrađani kroz energetsku zadrugu mogli uključiti u proizvodnju besplatne električne energije – najavio je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.

Ravnateljica V. osnovne škole Nikolina Kovačić kazala je kako se od puštanja u pogon elektrane već sad bilježe prvi rezultati koji izgledaju obećavajuće

– Vjerujemo da ćemo u sljedećim sunčanim mjesecima bilježiti velike uštede. Ravnatelji škola imaju mogućnost praćenja proizvodnje i rezultata kroz specijalizirane programe, odnosno web portal i mobilnu aplikaciju – rekla je ravnateljica.

Regionalna energetska agencija Sjever, kao središnje tijelo za nabavu, provela je objedinjenu javnu nabavu za sve škole kroz jedan postupak te je tako dobivena znatno niža cijena od procijenjene vrijednosti. Procijenjena vrijednost nabave bila je 150.000 €, dok je kroz ovakav postupak ostvarena cijena od oko 119.000 €. Izvođač radova je tvrtka Solektra d.o.o., a nadzor građevinskih radova provodi tvrtka Tesla d.o.o.

Sufinanciranje projekta osigurano je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s učešćem od 40% ukupno prihvatljivih troškova postavljanja fotonaponskih elektrana na temelju prijave Grada Varaždina na Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije.

Nastavite čitati

Život i društvo

LAG-a Mura – Drava uložio u tri projekta u Draškovcu i Prelogu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U proteklom programskom razdoblju Grad Prelog je bespovratna sredstva koja je dobio na natječajima Lokalne akcijske grupe Mura – Drava za provedbu Tipa operacije 7.4.1. – Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture, uložio u obnovu prostorija Nogometnog kluba Draškovec, u uređenje dječje igrališta u Draškovcu te u postavljanje ljetne pozornice u Prelogu.  
Grad Prelog je član LAG-a Izvor od samog osnivanja, pa je i sjedište ove lokalne akcijske grupe neko vrijeme bilo upravo u Prelogu.

– Naša suradnja je jako dobra i vrlo korektna, jer imamo i zajednički cilj – dobrobit i zadovoljstvo naših građana. Omjer financiranja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i jedinica lokalne samouprave definiran je na zajedničkim sastancima na kojima dogovaramo i princip korištenja sredstava za ciljane projekte općina i gradova na području LAG-a. To nisu velika sredstva, jer Grad Ludbreg provodi i višemilijunske projekte, no, ta bespovratna sredstva za razvoj i modernizaciju društvene infrastrukture su sigurno dobrodošla. Ona jedinicama lokalne samouprave omogućuju da primjerice, urede više dječjih igrališta, više sportskih objekata i terena, groblja i zelenih površina. To su redom sadržaji koje koriste svi mještani, pa je i vidljivost takvih projekata financiranih od LAG-a jako važna. Bilo bi naravno, bolje kada bi LAG na raspolaganju imao više novaca za poticanje ruralnog razvoja, no, mislim da možemo biti zadovoljni s društvenom funkcijom ove lokalne akcijske grupe, kao što su, vjerujem, zadovoljni i nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su na natječaju LAG-a Izvor dobili bespovratna sredstva za razvoj, unapređenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje konkurentnosti. Taj je novac od velike pomoći svakom poljoprivredniku, jer u konačnici utječe i na pojeftinjenje njihovog finalnog proizvoda. Mislim da bi u novom programskom razdoblju trebalo više raditi na njihovom kvalitetnom udruživanjujer bi tako puno lakše svoje proizvode distribuirali na tržište, pri čemu bi postigli i veću cijenu. No, siguran sam da će vrijeme donijeti svoje i da će naši OPG-ovi sve više prihvaćati tu ideju o ciljanom udruživanju kako bi ostvarili bolje uvjete prodaje – istaknuo je dr. Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga.

Dobrodošla sredstva LAG-a Mura – Drava

U proteklom programskom razdoblju sredstvima LAG-a Mura – Drava na području Grada Preloga završena su tri projekta takozvane male komunalne infrastrukture.

– Završili smo projekt rekonstrukcije prostorija nogometnog kluba u Draškovcu, za koji smo dobili 38 tisuća i 561 euro. Taj je objekt bio dotrajao i vapio je za obnovom, pa smo iskoristili priliku da ga obnovimo sredstvima LAG-a. Kako u Draškovcu nije postojala nikakva infrastruktura za djecu, odlučili smo da u proteklom programskom razdoblju, kroz natječaj LAG-a u Draškovcu uredimo i dječje igralište. Za taj projekt nije bio otvoren ni jedan drugi natječaj na koji bi se prijavili, tako da nam je tih 20 tisuća i 618 eura, koliko smo dobili na natječaju LAG-a Mura – Drava stvarno dobrodošla. Sredstvima LAG-a ostvarili smo još jedan od tih malih projekata, uredili smo ljetnu pozornicu u Prelogu, za što smo dobili gotovo 16 tisuća eura. Ta nam je pozornica bila važna za sva društvena događanja na otvorenom u gradu Prelogu. Ti ostvareni projekti pokazuju koliko je važno da se provedba LAG projekata spuste na nižu razinu, jer tako možemo brže i lakše komunicirati i doći do informacija koje su nam potrebne, osobito za projekte manjeg obima, kakvi su ovi u segmentu takozvane male društvene infrastrukture. U novom programskom razdoblju planiramo ostvariti nove projekte koje ćemo prijaviti na natječaj LAG-a čim budu raspisani – rekao je gradonačelnik Preloga.  

Novi natječaji za ruralni razvoj

U novom programskom razdoblju LAG Mura – Drava će raspisati nove projekte za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te za jedinice lokalne samouprave, no sada će po prvi puta kroz natječaje financirati i razvoj nepoljoprivredne djelatnosti, ponajprije novih turističkih sadržaja.

– Mislim da je ovaj dio Međimurja, pogotovo od autoceste prema Kotoribi, zapostavljen u segmentu turističkog razvoja od županijske turističke zajednice, tako da, prije svih, sami moramo raditi na razvoju turizma i novih, održivih turističkih sadržaja. Siguran sam da imamo potencijal za snažniji turistički razvoj, pa će i ta nova intervencija sigurno biti vrlo korisna. Upravo radimo na turističkom udruživanju Donje Dubrave, Donjeg Vidovca, Svete Marije i Preloga, a otvoreni smo i za daljnja udruživanja drugih jedinica lokalne samouprave. Za to ciljano udruživanje nedavno smo od Hrvatske turističke zajednice dobili dodatnih 15,5 tisuća eura, što su za nas solidna sredstva za daljnji razvoj i napredak turizma u ovom dijelu Međimurja. Drago mi je da nas je prepoznala Hrvatska turistička zajednica, jer smo ovih dana od HTZ-a dobili i omotnicu od 37 tisuća i 200 eura za Festival balona, te još gotovo 10 tisuća eura za razvoj sportova na vodi. To će omogućiti da jedinice lokalne samouprave nastave razvijati svoje specifične turističke sadržaje i manifestacije. Udruživanjem sigurno možemo napraviti velike iskorake, prije svega u dijelu turističke promidžbe, koju moramo podići na višu razinu. Sredstva koja će biti dodijeljena provedbom te nove intevencije, sigurno će pomoći boljem i bržem turističkom razvoju na području LAG-a Mura – Drava – poručio je Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga.  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje