Marijan i Slavko Martan u subotu, 11. svibnja, su na mostu vukovarskog heroja Jeana-Michela Nicolliera u Vukovaru okončali svoju 11 dana i 300 kilometara dugu avanturu, koliko je trajala njihova “Hodnja Ivanec – Vukovar”.
U ranim poslijepodnevnim satima dočekali su ih domaćini, Darko Dimić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje grada Vukovara, Tajana Krezo Gavrić iz Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja Vukovar, te izaslanstvo organizatora Hodnje, u kojemu su bili i Vjekoslav Špac, predsjednik HVIDR-e Ivanec i vukovarski branitelj, Nikola Sedlar, predsjednik Saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Varaždinske županije, ujedno i gradski vijećnik i izaslanik predsjednika Gradskog vijeća Ivanca Zdenka Đurasa, te dio vodstva UDVDR Ogranak Ivanec.
Nakon one vukovarskom heroju Jean – Michelu, izaslanstvo je počast svim poginulima u obrani Vukovara i Domovinskom ratu odalo i kod bijelog križa na obali Dunava. Predsjednik UDVDR Ogranak Ivanec Ljudvek Cikač zahvalio je domaćinima na prijemu, kazavši kako je “Hodnja Ivanec – Vukovar” bila izuzetno zahtjevan, kompleksan projekt u kojega je uloženo mnogo truda, čemu u prilog ide i činjenica da je u njega bilo uključeno oko 100 ljudi i bez čije pomoći on ne bi bilo moguće provesti.
Uz zahvalu svima njima, posebno se zahvalio i Marijanu i Slavku na povjerenju koje su dali ivanečkim braniteljskim udrugama da im one budu organizatori Hodnje, a posebno što su i na ovaj način iskazali poštovanje prema poginulima u Domovinskom ratu.
Pročelnik Dimić zahvalio je gostima što čuvaju uspomene na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, naglasivši kako je važno čuvati sjećanje na sve stradale i širiti istinu o strahotama kakve su se dogodile u Vukovaru i iz razloga da se one više nikada i nigdje ne bi dogodile. Posebno je pohvalio hodače Marijana i Slavka, kazavši kao je za ovakav pothvat, prije svega, važno biti 100 posto spreman psihološki, a potom i fizički. „Hvala Vam na svemu, u Vukovaru ste uvijek dobrodošli“, kazao je pročelnik Dimić.
„Sada mi je srce na mjestu“, u uvodu svoga kratkog obraćanja kazao je Marijan Martan, prenijevši svoje i Slavkove zahvale svima koji su na bilo koji način pomogli da se njihova zamisao pretoči u djelo i njihova ‘misija’ odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima na uspješan način završi.
Po okončanju svečanosti dočeka hodača, Zvonimir Grđan, voditelj projekta “Hodnja Ivanec – Vukovar” i Vjekoslav Špac, u ime Grada Ivanca i Grada Lepoglave domaćinima, su u znak zahvale uručili prigodne darove.
Inače, izaslanstvo ivanečkih braniteljskih udruga Marijana i Slavka ‘presrelo’ je u subotu ujutro nešto prije 9 sati na legendarnoj Trpinjskoj cesti, gdje su, zajedno s obitelji Josipa Martana, odali počast generalu Blagi Zadri i vukovarskim herojima koji su živote za Domovinu dali na ovom dijelu vukovarske bojišnice.
Počast stradalima u srpskoj agresiji na istočni dio Hrvatske odan je i na spomen obilježju „Krvava berba grožđa“ u Lovasu, na Spomen području Ovčara, Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, te još nekim lokacijama u Vukovaru.
Također, dio izaslanstva je posjet Vukovaru iskoristio i za panoramski pogled na Vukovar s glasovitog vodotornja, jednog od simbola grada na Dunavu.
Putem povratka iz Vukovara ivanečko izaslanstvo se u Višnjevcu susrelo s kolegama iz UDVDR Podružnice Osječko-baranjske županije, koje je također značajno pomoglo u realizaciji Hodnje. Domaćinima je uručen prigodan dar u ime Grada Ivanca, a od njih primljena maketa legendarnog ‘crvenog fiće’, simbola otpora Grada Osijeka srpskim agresorima, koja će svoje mjesto naći u Memorijalnom centru Domovinskog rata Ivanec.
U neformalnom druženju osvrnulo se i na predstojeće 28. državne susrete dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, u sklopu kojega će domaćin športskog ribolova biti Ivanec, gdje će se ‘dogoditi’ novi susret hrvatskih branitelja s ivanečkog i osječkog područja. Marijan i Slavko su se kratko zadržali i u Virovitici, gdje su pozdravili svoje domaćine i zahvalili im na gostoprimstvu.
Podsjećamo, “Hodnja Ivanec – Vukovar” počela je u četvrtak, 2. svibnja na Spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima Grada Ivanca, okončana 11. svibnja u Vukovaru, a kroz svojih 300 kilometara Marijan i Slavko propješačili su popriličan broj mjesta kroz Općine i Gradove u pet županija.
Da im put bude što ugodniji pomogao je veliki broj prijatelja, poznanika, vlasnika apartmana, brojnih dobrih ljudi iz braniteljskih udruga, Lovačkih društava, Društava Crvenog križa, Udruga za sport i rekreaciju, Gradova, Općina, Županija …
Hodnja je zamisao Marijana Martana, poznatog Voćanca koji već desetljećima živi u Ivancu, umirovljenog, dugogodišnjeg domara Srednje škole Ivanec, koji je imao želju na ovaj način odati počast poginulim hrvatskim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec.
Organizator pohoda je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Ivanec, u suradnji s HVIDR-om Ivanec, lokalnim tvrtkama i pojedincima, te poviše spomenutom logističkom potporom tijekom cijeloga, 300-tinjak kilometara dugoga puta.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
oprati mjesto uboda sapunom i vodom
ukloniti žalac gazom
nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija/Pixabay
