Povežite se s nama

Život i društvo

U Hrvatskoj lani najviše ljudi umrlo od ishemijske bolesti srca, a zabilježena su i 24 ubojstva

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

HZJZ je objavio svoje redovito Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj 2022. godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2022. godini zabilježen je pad broja umrlih
osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5733 osoba manje. Od ukupno 56.979 umrlih u prošloj godini 27.915 ili 49 % odnosilo se na muške, a 29.064 ili 51 % na ženske osobe.

Opća stopa mortaliteta u padu je u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 14,8/1000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2022. godine, odnosno na 3.855.641 stanovnika.

Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.303 osoba – 578,5 na 100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.247 osoba – 343,6 na 100.000 stanovnika. Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 4500 – 116,7 na 100.000 osoba. Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti uzrokovane COVID-19, što je 3843 preminulih – 99,7 na 100.000), na petom bolesti dišnog sustava (2.638; 68,4 na 100.000).

U 2022. godini udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio je 4,6 % i gotovo je jednak onom iz prethodne godine.

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti,
zatim slijede novotvorine, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, endokrine bolesti te ozljede i trovanja

I kod žena su na prvom mjestu uzroka smrti bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede
novotvorine, endokrine bolesti, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, te bolesti dišnog sustava.

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (6925 ljudi) i hipertenzije (5231). Slijede šećerna bolest (4467), na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (4289), na petom mjestu COVID-19 (3843), na šestom rak bronha i pluća (2879) te rak debelog crijeva (2056) na sedmom mjestu. Na osmom mjestu je ateroskleroza (1836), na devetom mjestu je kronični bronhitis (1616), a na desetom kronične bolesti jetre i ciroza (1002).

Nasilne smrti

Nasilne smrti su posljedica djelovanja određenog vanjskog uzroka odnosno ozljede ili otrovanja koji mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem.

U mortalitetnoj statistici tu spadaju i prometne nesreće.
U 2022. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2611 nasilnih smrti (67,7 na 100.000 ljudi), od toga je 1816 nastalo nesretnim slučajem (stopa 47,1/100.000), 552 samoubojstvom (stopa 14,3/100.000), ubojstvom 24 (stopa 0,6/100.000).

Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova i prometnih nesreća, zatim slijede ugušenja, utapanja i otrovanja.

Život i društvo

Plenković dostavio Saboru popis ministara, Damiru Habijanu Ministarstvo pravosuđa i javne uprave

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mandatar i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u četvrtak navečer dostavio je Hrvatskom saboru popis ministara i program nove Vlade o kojima će u petak raspravljati i glasati saborski zastupnici.

Plenković će predložiti Saboru izglasavanje 18 članova nove Vlade, među kojima su tri ministra iz kvote Domovinskog pokreta, dok HDZ-ovi ministri većinom ostaju isti, a jedno novo lice je Tonči Glavina na čelu Ministarstva turizma i sporta, piše nacional.hr.

Ministarstvo poljoprivrede kojemu se u nazivu dodaju šumarstvo i ribarstvo u novoj Vladi preuzima Domovinski pokret, a dosadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković bit će na čelu novog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Dosadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan seli u Ministarstvo pravosuđa i javne uprave, kojem se dodaje i digitalna transformacija dok se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dijeli na dva resora od kojih gospodarstvo pripada DP-u.

Resor zdravstva nastavlja voditi Vili Beroš, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, obrane Ivan Anušić, unutarnjih poslova Davor Božinović, vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na čelu Ministarstva financija bit će i dalje Marko Primorac, Radovan Fuchs ostaje ministar obrazovanja, znanosti i, novo dodanih, mladih, Marin Piletić ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a Šime Erlić ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nina Obuljen Koržinek, Tomo Medved i Oleg Butković, koji su s Plenkovićem u Vladi od samog početka već osam godina, ostaju na istim ministarskim pozicijama. Obuljen Koržinek kao ministrica kulture i medija, Medved kao ministar hrvatskih branitelja, a Butković kao ministar mora, prometa i infrastrukture. Butković je bio i u vladi Tihomira Oreškovića pa je tako i najdugovječniji ministar.

Prema prijedlogu mandatara, novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva vodit će Ivan Šipić, po struci vjeroučitelj koji je bivši član HDZ-a; ministar poljoprivrede bit će Josip Dabro, glavni tajnik i predsjednik vukovarsko-srijemskog DP-a dok Ministarstvo gospodarstva preuzima Ante Šušnjar, odvjetnik iz Zagreba, član predsjedništva DP-a i Suda časti te jedan od osnivača te stranke.

Nastavite čitati

Život i društvo

Siniša Jenkač: Nakon dvije godine svaka će kuća imati brzi svjetlovodni internet

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Novom Marofu u srijedu je, 15. svibnja, predstavljen projekt PRŠI – “Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u projektnom području Novi Marof”, za koji su sredstva osigurana preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Na predstavljanju ovog važnog projekta u prostorima Kulturnog centra “Ivan Rabuzin” gradonačelnik Siniša Jenkač naglasio je kako će konačno doći do realizacije projekta na koji se čekalo pet godina i za koji su napravljena dva programa.

– Programa razvoja širokopojasnog interneta napravili smo za bivšu Općinu Novi Marof jer PRŠI Novi Marof obuhvaća i Varaždinske Toplice, Ljubešćicu, Visoko, Breznički Hum i Breznicu, znači zaokruženo je jedno područje koje je bilo prihvatljivo i koje nije imalo razvijen brzi internet, odnosno širokopojasni internet čijim će razvojem sada biti obuhvaćena svaka evidentirana kuća na spomenutom području – rekao je Jenkač.

Dodao je kako se nakon drugog programa, na njihov program javila francuska tvrtka OPTIX infrastruction i zadovoljila sve kriterije.

– Mi smo za PRŠI zadovoljili kriterije u mogućnosti prijavljivanja na natječaj i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je potpisalo ugovor s budućim investitorom. Pred nama je sada drugi dio i upravo iz tog razloga smo sazvali današnji sastanak na kojem nas je investitor upoznao sa svim potrebnim infrastrukturnim i drugim ustanovama i svima onima koji mu trebaju za provođenje tog projekta. U sljedeće dvije godine obavljat će se radovi i vjerujem da će nakon dvije godine doista svaka kuća imati brzi svjetlovodni internet. Ono što uvijek volim naglasiti je da je svakako važno da ako ljudi žele super brzi internet na svojem laptopu, moraju još dodatno potegnuti svoje kablove, a to znači bakrene žice zamijeniti novim žicama te postaviti razvode unutar svojih stambenih jedinica – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Razvoj

U drugom projektu PRŠI sudjeluju općine Vidovec, Beretinec, Gornji Kneginec i Sveti Ilija, stoga su i njihovi predstavnici bili na sastanku u Novom Marofu, među njima i beretinečki načelnik Nikola Žganec koji je istaknuo da je riječ o projektu od iznimne važnosti za sva kućanstva.

– Vrijednost samog projekta je više od 2 milijuna eura i pokrit će više od 7000 potencijalnih korisnika. Brzi internet je u današnje vrijeme iznimno važan za razvoj gospodarstva i turizma, no osim toga, svakoj mladoj osobi i kućanstvu bitno je da ima širokopojasni internet – rekao je Žganec.

Nenad Kaić, direktor Strateškog odbora tvrtke Optix, koji je u vlasništvu jednog od najvećih europskih infrastrukturnih fondova koji se zove Meridiam, istaknuo je da Meridiam ulaže u javnu infrastrukturu koju smatraju kritičnom, poput širokopojasnog interneta, ali da su u svijetu zapravo poznati po ulaganjima u bolnice, autoceste, zračne i morske luke, u sve vrste dugotrajne infrastrukture.

– U ovom području našli smo se da bi predstavili projekt za tri PRŠI-ja, ne samo za Novi Marof i Vidovec, nego i za Lepoglavu na području Varaždinske županije. Predstavljamo i naše odabrane glavne projektante kojima je cilj upoznati sve relevantne ljude koji su potrebni prilikom projektiranja. Rokovi izvođenja projekta su vrlo ambiciozni, planiramo 30. lipnja 2026. koliko traje i NPOO. Uz podršku svih lokalnih dionika i podršku koja postoji od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HAKOMA i drugih državnih tijela, uvjereni smo da ćemo to i uspjeti, pogotovo zato što slične projekte povodimo u Austriji, Njemačkoj i Rumunjskoj – rekao je Kaić.

OPTIX infrastructure d.o.o. potpisao 14.4.2024. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, a vezano za provedbu i sufinanciranje projekta razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) na spomenutim projektnim područjima. Na projektnom području Novi Marof sufinanciranje iz NPOO-a je 6.419.853,44 eura, dok je Projekt razvoja širokopojasnog pristupa na području Općina Vidovec, Beretinec, Gornji Kneginec i Sveti Ilija sufinanciranje iz NPOO-a 2.047.082,80 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje