Povežite se s nama

U fokusu

Imate još kuna? Evo do kad ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno:

- dana

Hrvatska narodna banka (HNB) podsjeća da rok za zamjenu kuna u eure u poslovnicama banaka, Hrvatske pošte i Fine ističe 1. siječnja 2024., a od sljedeće godine zamjena će biti moguća samo u HNB-u.

HNB će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025.godine, ističu iz središnje banke, piše N1 info.

Iz HNB-a ističu i da se nakon povlačenja kovanice kune čuvaju u objektu u vojarni Croatia do proteka roka zamjene od tri godine.

Novčanice kune, pak, paralelno s povlačenjem iz optjecaja pohranjuju se u trezore HNB-a te se sukcesivno uništavaju na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihovog uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak.

Na dan 31. listopada ove godine od 500.000.000 komada novčanica koje su bile u optjecaju javnost, građani i poslovni subjekti vratili su njih 436.200.000, odnosno 87 posto, ali od 3 milijarde kovanica u optjecaju vratilo se tek 742.000.000, odnosno 25 posto.

Na dan 30. listopada ove godine u optjecaju je bilo 4,85 milijarde kuna, što znači da je to preostala količina gotovog novca kune koju još naši građani trebaju zamijeniti.

U fokusu

U Hrvatskoj je oko 110.000 stranih radnika, a svega 1 % njih ima visoku stručnu spremu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Najveći izazov hrvatskim poduzetnicima i glavni ograničavajući faktor za brži rast i razvoj nacionalne ekonomije je nedostatak kvalificirane radne snage, zbog čega je potrebno promijeniti obrazovnu strukturu i privući strane radnike višeg stupa obrazovanja, zaključeno je na 2. sjednici Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb 9. svibnja.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija, kao gospodarski najsnažnija područja u zemlji, imaju veliku potrebu za zapošljavanjem, a danas zapošljavaju i najviše stranih radnika. Poslodavcima koji posluju na ovom području od početka godine odobrene su dozvole za 15.000 radnika iz trećih zemalja, što je gledajući po županijama najviše u RH.

Ukupno je u Hrvatskoj oko 110.000 stranih radnika, a svega 1 % njih ima visoku stručnu spremu.

– Bitno je da strani radnici nauče osnove hrvatskog jezika, treba ih što kvalitetnije uvesti u posao i pomoći im da se što prije integriraju u društvo. U tome svoj doprinos daje i Hrvatska gospodarska komora kroz integracijski program Welcome to Croatia, prvi takav u Hrvatskoj. Istovremeno, važno je prepoznati skupine čiji potencijal nije iskorišten, a čijom bi se aktivacijom umanjio problem nedostatka radne snage. Kroz programe dodatnih edukacija i prekvalifikacija, ključno je potaknuti uključivanje na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba, stvoriti uvjete da u većem broju mogu raditi studenti, učenici i umirovljenici, u oblicima koji odgovaraju njihovim potrebama. Naš cilj je inkluzivno tržište rada koje omogućuje svima da ostvare svoj potencijal te da se istovremeno osigurava gospodarski rast i razvoj naše zemlje – kazao je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je prezentaciju Hrvatsko tržište rada – ograničenja, izazovi i mogućnosti, tijekom koje je iznio dugoročne trendove, istaknuo određene izazove i naglasio nužnost aktivnog promišljanja situacije na tržištu rada od strane svih dionika, uključujući i nositelje ekonomske politike.

– Tržište rada na strani ponude uglavnom odražava demografske trendove koji su po svojoj prirodi dugoročni, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već i u kratkom do srednjem roku. S druge strane, povoljni recentni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim proizvodnim čimbenikom – kazao je guverner Vujčić.

U sklopu sjednice GV-a Komore Zagreb održan je panel na kojem su sudjelovali državni tajnik Ivan Vidiš, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.

Razgovaralo se o tome u kojoj će mjeri utjecaj automatizacije rada i tehnološki napredak kompenzirati nedostatak radne snage te kako će se rješavati problem nedostatka visokokvalificiranih radnika – u kojim državama ćemo ih tražiti i kako ćemo priznavati njihove kvalifikacije. Zapošljavanje velikog broja stranaca izazov je za tvrtke, potrebna su znatna sredstva i složena organizacija poslovanja, iskustva su poslodavaca.

Što se tiče povratka iseljenih, sudionici panela složili su se da je najizglednije da će se u Hrvatsku vraćati oni koji su odselili u zadnjih desetak godina. Razgovaralo se i uključivanju umirovljenika na tržište rada, a jedan od prijedloga poduzetnika je da se omogući veća fleksibilnost kod njihova zapošljavanja, ali i općenito kod povremenog rada.

Nastavite čitati

U fokusu

U Podravki u punom zamahu dosad najveća sadnja povrća i kukuruza u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U novu poljoprivrednu sezonu Podravka ulazi s još ambicioznijim planovima sadnje na vlastitim i poljima svojih kooperanata u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske.

Sjetva i sadnja povrća te ratarskih kultura na vlastitim i kooperantskim površinama već su u punom zamahu, a poseban naglasak stavlja se na proizvodnju domaće rajčice, graška, krastavaca, paprike i kukuruza.

Ove godine, Podravka s kooperantima planira posaditi gotovo 12 milijuna presadnica rajčice na ukupno 340 hektara čime će osigurati dovoljne količine za cjelogodišnju preradu rajčice u svojim pogonima. Osim rajčice ovih dana sadi se i paprika te sije krastavac, dok su sadnja graška i sjetve cikle i kukuruza završene.

– Podravka je uz nastavak suradnje s kooperantima u Istri i na sjeveru Hrvatske ove godine povećala broj kooperanata u Slavoniji, a svima njima daje punu podršku u cjelokupnom procesu proizvodnje uključujući edukacije i pristup najsuvremenijim znanjima vezanim uz povrtlarsku i ratarsku proizvodnju.

Povećanjem površina na kojima uzgaja povrće i ratarske kulture Podravka jača samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji i skraćuje dobavne lance što su važni ciljevi njezine Strategije održivosti. Osim povećavanjem poljoprivrednih površina za uzgoj povrća i ratarskih kultura Podravka ostvarenje svojih ambicioznih ciljeva u poljoprivredi osigurava i značajnim ulaganjima u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. Ulaganjima u nabavku suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, kao i u navodnjavanje te poboljšanje kvalitete zemljišta osiguravaju se viša produktivnost i kvaliteta plodova.

Podravkina poljoprivredna strategija kao dio šire Strategije održivog poslovanja uzima u obzir ne samo trenutne potrebe tržišta, već i buduće izazove koje donose klimatske promjene i geopolitičke nestabilnosti koje uzrokuju globalne poremećaje u lancima opskrbe zbog čega se jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja planira i u narednim godinama – ističu iz Podravke.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje