Povežite se s nama

U fokusu

DHMZ: Obilna akumulirana oborina uzrokovat će značajan porast vodostaja rijeka Mure, Drave i Save

Foto: Drava/Ilustracija

Objavljeno:

- dana

DHMZ je još posljednjeg dana listopada najavio da će promjenljivo i nestabilno vrijeme u Hrvatskoj i okolici potrajati barem do kraja ovoga tjedna te će uzrokovati povišene do ekstremne vodostaje na Kupi, Savi i Dravi.

Slovenska Agencija za okoliš (ARSO) danas od jutra izvještava o obilnim kišama koje su pale na njihovom području. Najavili su izvanredne hidrološke mjere na izvanrednoj konferenciji za medije održanoj danas u podne. Rijeke na Gorenjskom i Posočju počele su rasti još u četvrtak, 2. studenoga. Noćas je na ovom području palo oko 200 litara kiše po metru četvornom, rečeno je. Slovenci su na svom području najavili izlijevanje Save, a tijekom današnjeg dana očekuju veći rast Drave u narednih dan ili dva.

U večernjim satima vodeni val na Savi stiže u Hrvatsku, pojasnili su slovenski stručnjaci.

– Drava bi mogla poplaviti u petak popodne i u noći na subotu u većem opsegu – objavio je ARSO. Ovo također znači vodeni val prema Hrvatskoj, koji dolazi iz Austrije. Stručnjaci kod Maribora zbog Drave očekuju veće poplave od uobičajnih te su najavili vjerojatno plavljenje naselje u starim rukvacima i na hrvatskoj strani. U Općini Cestica pripremaju se za ovo. Vodni val Slovenci očekuju da će trajati u njihovoj zemlji do noći na subotu.

I hrvatski DHMZ redovito objavljuje hidrološka upozorenja, a 3. studenoga najavili su rast vodostaja rijeka.

– Vodostaji Save do Rugvice su u porastu s tendencijom opadanja. Nizvodno do Jasenovca vodostaji su u opadanju s tendencijom porasta. Nizvodno su vodostaji u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domenama od srednje visokih do srednje niskih voda. Vodostaji Mure su u stagnaciji s tendencijom porasta, u domeni srednje niskih voda. Vodostaji Drave do Podravske Moslavina su u opadanju s tendencijom porasta. Nizvodno su vodostaji u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domenama srednjih i srednje niskih voda. Obilna akumulirana oborina na području naše države te uzvodnih susjednih država uzrokovat će značajan porast vodostaja rijeka Mure, Drave i Save. Prema hidrološkim modelima i daljnjoj prognozi obilne oborine očekuje se nagli porast vodostaja i na manjim pritocima – stoji u današnjem upozorenju DHMZ-a.

Drava je u Varaždinu danas, 3. studenoga, u 11 sati bila visoka 207 cm, a u odnosu na noćas čak je u padu. Noćas u 1:30 Drava je bila visoka 237 cm.

Prema trenutnim hidrološkim prognozama maksimalni dotok Drave iz Slovenije očekuje se tijekom noći s petka (3. studenoga 2023.) na subotu (4. studenoga 2023.) od približno 2200 m3/s, dok bi Mura mogla donijeti 600 – 750 m3/s tijekom subote, objavio je DHMZ u petak popodne.

Sava također donosi velike količine vode u Hrvatsku gdje bi prema zadnjoj hidrološkoj prognozi danas tijekom poslijepodneva i večeri mogla donijeti do maksimalno 2300 m3/s. Tijekom sutrašnjeg dana će blago opadati i već tijekom nedjelje (5. studenoga 2023.) bi mogla donositi i do 2600 m3/s. Za usporedbu, tijekom nedavne poplave u kolovozu ove godine najviši protok Save iz Slovenije iznosio je oko 3400 m3/s, pojasnili su stručnjaci DHMZ-a.

I Hrvatske vode su najavile poduzimanje mjera zbog vodnog vala.

– Dosadašnja akumulacija oborina na području susjednih država (Slovenije i Austrije) tijekom današnjeg dana uzrokovat će značajan porast vodostaja rijeka Mure i Drave, s mogućnošću dosezanja razine vodostaja mjerodavnih za uspostavu izvanrednih mjera obrane od poplava na području Botova tijekom nedjelje, 5.11.2023. Prema trenutno raspoloživim hidrološkim modelima i informacijama iz Austrije i Slovenije, tijekom sutrašnjeg dana, subota, 4.11.2023., na ulaznom profilu iz Slovenije u Hrvatsku očekivani protok rijeke Mure 500 m3/s, a rijeke Drave već noćas s petka na subotu, 3./4.11.2023., malo iznad 2000 m3/s. U svrhu transformacije vodnog vala i snižavanja vodostaja rijeke Drave na dravskim hidroelektranama bit će izvršeno pretpražnjenje akumulacijskih jezera – objavile su Hrvatske vode.

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje