Povežite se s nama

U fokusu

U Hrvatskoj više od pola ljudi preferira plaćati karticom

kreditna kartica plaćanje

Objavljeno:

- dana

U nedavnom istraživanju CEPER-a u 12 srednjoeuropskih zemalja, od Austrije do Sjeverne Makedonije, apsolutna većina posjeduje kreditne ili debitne kartice. Međutim, u 6 od ovih zemalja više od 50% ispitanika češće plaća gotovinom nego karticom.

Kako blagdanska sezona dolazi u srednju Europu, pažnja nije usmjerena samo na potragu za savršenim darovima, već i na načine plaćanja koji oblikuju iskustvo blagdanske kupnje. Nedavna CEPER-ova anketa, koja uključuje 1000 ispitanika iz svake od 12 srednjoeuropskih zemalja, pruža uvid u različite načine na koje stanovnici upravljaju svojim transakcijama uoči Božića. Anketa je ispitivala posjedovanje debitnih ili kreditnih kartica kod ispitanika, njihov preferirani način plaćanja između gotovine i kartica te koriste li pametne uređaje (poput pametnih telefona ili pametnih satova) za beskontaktno plaćanje.

Debitne i kreditne kartice široko su prisutne u srednjoeuropskoj regiji, s više od 80% vlasništva prijavljenih u zemljama poput Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Zapanjujuće, Austrija preuzima vodstvo s nevjerojatnih 93% vlasništva nad karticama. Međutim, pravo iznenađenje leži u tome koliko Srednje Europe još uvijek preferira gotovinu, posebno u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji, gdje više od 50% preferira gotovinu u odnosu na kartice. Za razliku od Austrije, u Češkoj gdje je kartična penetracija bila 90%, 69% ispitanika radije je koristilo kartice kao način plaćanja u odnosu na gotovinu – pritom su Česi najskloniji korištenju kartice za kupnju.

Iako je vlasništvo nad vrhunskim pametnim uređajima u porastu, čini se da je njihova integracija u krajolik plaćanja manje raširena. Iznenađujuće, čak 55% ispitanika reklo je da nikada ne koristi pametne gadgete za beskontaktno plaćanje. U Austriji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji čak 70% ispitanika negira da je ikada koristilo pametne metode plaćanja. U Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Slovačkoj i Sloveniji između 60-69%, dok je u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj 50-55% ispitanika izjavilo da nikad ne koristi gadgete za plaćanje. Najveća penetracija korištenja pametnih gadgeta za plaćanja zabilježena je u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. U Rumunjskoj 44% dok je u Češkoj i Poljskoj 41% ispitanika tvrdilo da barem ponekad koriste elektroničke uređaje za plaćanje.

Usred ove evolucije plaćanja, neki srednjoeuropski građani ostaju vjerni tradicionalnim gotovinskim transakcijama. U zemljama poput Mađarske, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunjske i Srbije više od 20% ispitanika inzistira uvijek na korištenju gotovine. Primjetno je da Crna Gora prednjači s nevjerojatnih 51% ispitanika koji preferiraju pouzdanost gotovine. Drugim riječima, dok su novi načini plaćanja široko dostupni Srednjoeuropskim građanima, oni se rado drže gotovine. S obzirom na relativno nisku popularnost vrhunskih gadgeta za plaćanje, neki bi čak mogli razmisliti o njihovoj kupnji kao kreativnom, neuobičajenom božićnom poklonu svojim najdražima!

U fokusu

Nove Vladine mjere: 102 milijuna eura subvencija za skuplju struju i 35 milijuna za skuplji plin

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike, rečeno je u petak u Banskim dvorima.

No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.
 
– To povećanje išlo bi u dvije faze – za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje – pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.
 
Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu.

I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.
 
Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.
 
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
 
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.
 
Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.

Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.

U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Drama uoči Plenkovićevog odlaska iz Vinice, pobješnjeli građanin urlao na policiju: “Krv nam pijeju…“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Večeras oko 20.40 sati dogodio se nemili incident uoči odlaska premijera Andreja Plenkovića iz arboretuma Opeka u kojem je prisustvovao svečanoj sjednici Varaždinske županije.

Naime, policijski službenici, vatrogasci i osiguranje premijera uoči njegovog odlaska sa spomenute svečanosti blokirali su glavnu Viničku ulicu za prometovanje.

Međutim, to se nije svidjelo vozaču automobila čakovečkih registarskih oznaka kojem se nije dalo čekati  na prolazak kolone vozila sa štićenom osobom prve kategorije. One koje se ne zaustavlja.

– Doma sam 300 metara dalje, zašto me ne puštate? Nemam tolerancije?! Krv nam pijeju, nemojte nas je.ati! – uzvikivao je između ostalog vozač koji se naguravao s osobljem iz Plenkovićevog osiguranja.

Štoviše, policijski službenici su procijenili da konfliktna osoba u afektu može napraviti i veće probleme, pa je pozvano pojačanje koje se brzo sjurilo od novoobnovljenog dvorca grofovske obitelji Bombelles do ulaska u arboretum.

Dodajmo da je verbalni sukob zaustavljenog vozača i osiguranja nastavljen nakon prolaska kolone vozila sa štićenom osobom, a detalje o svemu možda ćemo doznati ovih dana iz priopćenja PU varaždinske.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje