Povežite se s nama

U fokusu

Prvi potezi Alena Runca: najavio izlazak “Parkova” na otvoreno tržište i povećanje plaća

Objavljeno:

- dana

Alen Runac je novi direktor Parkova. Nakon njegova imenovanja na čelo profitabilnoga gradskog poduzeća spekuliralo se da je pozicija prvog čovjeka u Parkovima dio postizbornog dogovora Glasa za Varaždin, Ivana Čehoka i HDZ-a.

To što Alen Runac nema funkciju u Gradu, nego je predsjednik županijske Skupštine, manje je važno. Gradski i županijski HDZ, nakon početnih, prema medijskim navodima, postizbornih trzavica, danas dobro surađuju.

Novoizabrani direktor Runac će na ovo odgovoriti da njegovo imenovanje nema direktne veze sa stranačkom iskaznicom, ali neće ni posve negirati vezu s politikom. – Ako su nam građani dali povjerenje na izborima, mi to povjerenje moramo i opravdati. To kao prvo podrazumijeva odgovorno upravljanje njihovom imovinom. To je razlog zbog kojeg sam se prijavio na natječaj, tvrtki treba odgovorna osoba koja vjeruje da je zna voditi. Je li bolje tvrtku dati nekom „luzeru“, koji može sve „spačkati“, pa ćemo biti zadovoljni jer, eto, nije iz politike? – kratak je.

Računi u plusu

Što god tko mislio o Alenu Runcu i politizaciji funkcija u gradskim poduzećima, brojke podupiru njegov izbor. Iako je većinu radnog staža stekao u MUP-u kao samostalni inspektor za obrazovanje, paralelno je uspješno vodio dvije udruge i tvrtku, ARC d.o.o., Zajednicu sportskih udruga Grada Varaždina i Hrvački klub Vindija.

O rezultatima jasno govore tri završna računa za lanjsku godinu pod njegovom ingerencijom. Sva tri su završila s ukupnim prihodima većima od 15 milijuna kuna. – Ti su računi po meni najbolja referenca da znam voditi ne samo tvrtku nego i udrugu. I nije to samo ove godine, nego i svih ranijih godina. Smatram se, dakle, sposobnim jer sam svoju sposobnost dokazao egzaktnim brojkama. Treba reći da je Zajednica poslovala s minusom i imala nekoliko sudskih tužbi, da bi danas poslovala pozitivno. U Klubu sam također naslijedio dugove, sanirao ih i godinu smo završili u plusu – govori Alen Runac. Ako se mogao izvući iz ovakvih situacija, posao u Parkovima bi mu trebao biti puno lakši. Tvrtka je 2017. godinu završila u plusu. Međutim, Alen Runac se ne želi zalijetati s procjenama i govoriti o brojkama prije nego što prouči poslovne knjige poduzeća.

Povećamo li prihode, povećat ćemo i mogućnost za isplatu većih plaća, pa na taj način i zadržati ljude u poduzeću. Istovremeno, tako bismo dobili bolju poziciju u privlačenju novih radnika.

Svjestan je da pozitivan start znači da se ne treba trošiti energija na sanaciju dugova, ali istovremeno je i velika obveza. Međutim, Alen Runac se neće, kaže, zadovoljiti samo nastavkom dosadašnjega, uhodanog poslovanja, nego za Parkove ima puno veće planove.
– Osnovna namjera je veći izlazak na tržište i povećanje opsega posla na tom tržištu.

Usredotočiti se na cijelu Županiju, a ne samo fokusirati na Grad, a zašto se i ne javljati na natječaje velikih poslovnih sustava, poput HEP-a ili Hrvatskih voda, za održavanje terena oko njihovih objekata? To se dosad nije prakticiralo. Također, zašto ne raditi posao za privatne subjekte i za općine i gradove Varaždinske županije koji nemaju svoja komunalna poduzeća? Parkovi imaju vrlo sposobne ljude, iako je činjenica da ih danas više nema dovoljno. Međutim, sve je to povezano.

Radom po cijeloj županiji Parkovi bi pridonijeli i svojevrsnom umrežavanju županijskih kapaciteta. Cilj je biti lider na sjeveru u svojoj branši.

Povećamo li prihode, povećat ćemo i mogućnost za isplatu većih plaća, pa na taj način i zadržati ljude u poduzeću. Istovremeno, tako bismo dobili bolju poziciju u privlačenju novih radnika. Radom u drugim županijskim gradovima i općinama Parkovi bi pridonijeli i svojevrsnom umrežavanju županijskih kapaciteta – govori Alen Runac i kaže da biti „lider na sjeveru“ najbolje opisuje njegovu namjeru s Parkovima. – Ne volim megalomaniju ni raditi na brzaka. Idemo jedno po jedno, a vjerujem da će nam kad povećamo opseg poslova u ove dvije županije apetiti porasti i da ćemo se poželjeti i dalje širiti. Postoji veliki prostor u koji se možemo uključiti – siguran je.

Ni Parkovi se nisu uspjeli othrvati trendu i sačuvati svakog čovjeka s iskustvom. Neki su otišli, neki se spremaju otići, a novih radnika na burzi rada nema. Alen Runac je svjestan da je došlo vrijeme kad se za radnike treba izboriti. Danas u poduzeću radi 103 radnika i namjera je povećati im plaće. Novi direktor još nije stigao pogledati poslovne knjige, ali kaže da će „tvrtka definitivno ići u smjeru povećanja plaća“.

Svoje reference sam dokazao egzaktnim brojkama. Tri završna računa subjekata koje vodim lanjsku su godinu završila s 15 milijuna kuna prihoda.

Alen Runac najavljuje „dugi razgovor“ s Gradom Varaždinom u, kako veli, uzajamnom interesu. – Grad i s vlastitom firmom treba poslovati kao i s drugim poduzećima na tržištu. Kad se nešto naruči, treba platiti kao što je i dogovoreno, a ne napraviti plan pa ga se kasnije ne pridržavati, kao što je, navodno, prije bio slučaj. Odnosno, naručiti puno toga, poslije srezati budžet, ali ipak očekivati da sve naručeno bude odrađeno. Tu nema ekonomske logike – kaže Alen Runac, koji vjeruje da njegovi planovi s Parkovima nisu preambiciozni. Ali da bi tvrtka uopće nudila svoje usluge drugima, prvo mora u Varaždinu sve savršeno štimati:
– Grad Varaždin je izlog Parkova – zaključuje.

Zašto ne vlastita proizvodnja?

Alenu Runcu također nije jasno zašto se u vlastitim rasadnicima tvrtke puno više ne sadi, nego se radije uvozi. – Prema dosad prikupljenim, površnim informacijama, Parkovi puno sadnica kupuju vani. Ne znam zašto ne bismo sami proizvodili za svoje potrebe. Teško mi je shvatiti da će jeftinija biti sadnica iz inozemstva, uvezena iz Afrike, nego ona koju bismo sami posadili u našem postojećem, dobro opremljenom rasadniku. Ako ne i jeftinije, makar po istoj cijeni. Ako iz nekog razloga i ne možemo sami, imamo brojne udruge koje se time bave, barem smo po tome poznati. Zašto ne bismo surađivali s našim ljudima?

Zašto ne bismo, primjerice, kupovali robu od cvjećara iz Martijanca, pa taman i da je koju lipu skuplja? Tako, uostalom, pomažemo našoj sredini, a što nas je više uspješnih, lakše će i cijela Županija napredovati. Velike ću resurse uputiti na širenje domaće proizvodnje i poboljšanje uvjeta radnika. Stavimo čovjeka na prvo mjesto, kako bismo dobili kvalitetu i ponudili je dalje. Samo zadovoljan djelatnik može garantirati maksimalan trud, kojim ćemo opet privući više korisnika. Većina ljudi koji se bave hortikulturom taj posao i voli, pa još kad čovjeka adekvatno platimo… – kaže.

Veliki minus

Večer uoči izlaska Regionalnog tjednika iz provjerenih smo izvora dobili nove, uznemirujuće podatke. Iako je Alen Runac očekivao da u Parkovima neće morati sanirati dugove, nego se odmah posvetiti daljnjem razvoju tvrtke , neslužbeno doznajemo da je u prva tri mjeseca ove godine tvrtka iz plusa ušla u gotovo milijun kuna manjka.

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje