FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike. Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura...
U fokusu
Što nam donosi, a koje su negativne strane indeksa razvijenosti? Evo koji su gradovi i općine najviše i najmanje razvijeni
Vlada je na svojoj prvoj sjednici u 2024. godini usvojila novu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti. Pritom su istaknuli kako novi podaci pokazuju da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim gradovima i općinama.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić to je argumentirao i podatkom da je 17 jedinica lokalne samouprave, prema novom indeksu razvijenosti, prešlo u krug iznadprosječno razvijenih lokalnih jedinica.
Međutim, problem je, upozoravaju ekonomski stručnjaci, što je ono što Hrvatska smatra razvijenim prema svojim pokazateljima, zapravo za veći dio Europe osrednje razvijeno ili pak nerazvijeno!
Usporedba na razini države, ne i Europe
Za izračun stupnja razvijenosti županija, gradova i općina Vlada koristi pokazatelje o stupnju nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, prihodima lokalnih proračuna po stanovniku, općem kretanju stanovnika i stupnju obrazovanja, kao i indeks starenja stanovništva. Tako dobiveni podaci uspoređuju se s onima na razini države, pa se i županije, gradovi i općine rangiraju ovisno o tome jesu li i koliko iznad ili ispod tog prosjeka.
Euroactiv u nedavnoj analizi podsjeća na podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska je u 2022. godini dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU. Iako je riječ o znatnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, korigiranom za paritet kupovne moći, u odnosu na 2012., posljednju godinu u kojoj nismo bili članica EU, a u kojoj je Hrvatska bila na samo 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, i dalje smo po stupnju gospodarskog razvitka na začelju EU.
Po stupnju razvoja je s Hrvatskom u 2022. bila izjednačena Latvija, dok su iza nas bile Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67 posto) i Bugarska (62 posto). S druge strane, po stupnju razvoja pretekla nas je Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku 2022. godine iznosio 76 posto prosjeka Unije, isto kao i u Mađarskoj, dok su nam Češka i Slovenija, sa svojim BDP-om po stanovniku koji je dosegao 90 posto prosjeka EU, neuhvatljive.
Što to znači za građane?
No, što zapravo indeks razvijenosti znači za čelnike gradova i općina, a što za građane?
Konkretno, oni koji su u višem stupnju razvijenosti dobivaju manje. Pojedini gradovi i općine na neke se natječaje neće moći ni javiti, ako su primjerice ti natječaji predviđeni samo za slabije razvijene.
Što se građana tiče, podsjetimo da se iznos sufinanciranja APN-ove mjere za mlade računao prema stupnju razvijenosti. Tako su oni u manje razvijenim gradovima i općinama dobili veću subvenciju za kupnju stana ili kuće.
Indeks razvijenosti uzimao se u obzir i kod mjera samozapošljavanja koje je provodio HZZ, kao i kod dodjela potpora Fonda za zaštitu okoliša.
Prevelike razlike
Među načelnicima i gradonačelnicima je pak najviše polemike oko indeksa razvijenosti donijela prošlogodišnja odluka Vlade o dodjeli državnih sredstava jedinicama lokalne samouprave vezano na novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića. Doduše, odluka se odnosila na dosadašnju kategorizaciju indeksa razvijenosti.
Podsjetimo da je Plenkovićeva Vlada odlučila sufinancirati dječje vrtiće od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, a ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada. Sasvim očekivano prigovori su stizali od onih razvijenih koji su smatrali da je mjera prije svega nepravedna.
Prevelika je razlika u omjeru sufinanciranja, upozorili su u više navrata načelnici i gradonačelnici.
Prema indeksu razvijenosti, jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, razvrstane su u četiri skupine (I.-IV.), pri čemu prve dvije imaju status potpomognutih područja jer njihov prosjek razvijenosti ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske.
Varaždinska županija našla se u III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih županija, i to zajedno s Krapinsko-zagorskom, Međimurskom, Primorsko-goranskom i Splitsko-dalmatinska županijom. U IV. skupini županija, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, našle su se Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.
Jedinice područne samouprave, odnosno gradovi i opčine, razvrstane su u osam skupina (I.-VIII.), pri čemu prve četiri imaju status potpomognutih područja.
U Varaždinskoj županiji u II. skupinu spada jedino Općina Donja Voća, dok je u III. skupini Općina Bednja. Međimurska županija nema ni jednu općinu u II. skupini, a u trećoj su Domašinec, Orehovica, Podturen, Selnica.
U IV. skupinu svrstala su se čak dva grada u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji – Lepoglava i Mursko Središće, dok su ostali gradovi u VII. i VIII. skupini.
Među najrazvijenije sredine, one u VIII. skupini spadaju Varaždin, Čakovec i Šenkovec.
Je li indeks razvijenosti pravedan?
Ovisi koga pitate. U svakom slučaju Eurospka unija iziskuje da se ovakva kategorizacija napravi, prvenstveno zbog raspodjele sredstava. Činjenica je da je Hrvatska napredovala u smislu razvijenosti, ali i dalje ne možemo parirati s onim razvijenijima. Da su u pojedinim natječajima prevelike razlike u sufiananciranju u odnosu nerazvijeni-razvijeni je također činjenica. Jasno je i da svaka država želi i treba podupirati one najnerazvijenije. Međutim, općine i gradovi uz more, koje imaju i po 10 puta veće prihode, većinom zbog turizma po glavi stanovnika od naših gradova i općina, tretirane jednako kao i naši gradovi i općine, a da neke od njih istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak. Treba li onda razmisliti da se ipak smanje barem razlike u omjerima financiranja, kao i da se u obzir uzmu neki drugi parametri? Sigurno treba.
Varaždinska Županija
II. skupina
- Donja Voća
III. skupina
- Bednja
IV. skupina
- Breznica
- Breznički Hum
- Cestica
- Jalžabet
- Lepoglava
- Mali Bukovec
- Martijanec
- Sveti Đurđ
- Visoko
V. skupina
- Klenovnik
- Maruševec
- Petrijanec
- Veliki Bukovec
- Vidovec
- Vinica
VI. skupina
- Beretinec
- Ljubešćica
- Novi Marof
- Sračinec
- Sveti Ilija
- Trnovec Bartolovečki
- Varaždinske Toplice
VII. skupina
- Ivanec
- Gornji Kneginec
- Ludbreg
VIII. skupina
- Varaždin
Međimurska županija
III. skupina
- Domašinec
- Orehovica
- Podturen
- Selnica
IV. skupina
- Belica
- Donji Vidovec
- Goričan
- Gornji Mihaljevec
- Mala Subotica
- Mursko Središće
- Štrigova
- Pribislavec
- Vratišinec
V. skupina
- Dekanovec
- Donja Dubrava
- Donji Kraljevec
- Kotoriba
- Nedelišće
- Sveta Marija
- Sveti Martin na Muri
VI. skupina
- Sveti Juraj na Bregu
VII. skupina
- Prelog
Strahoninec
VIII. Skupina
- Čakovec
- Šenkovec
U fokusu
Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili
U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.
Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.
– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.
Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena
Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.
Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).
– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.
Stare se navike moraju mijenjati
Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.
O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.
– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.
Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.
U fokusu
Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?
Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.
Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.
Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.
To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.
Život i društvoprije 6 minuta
Bednja proslavila Dan općine, planova i projekata ne nedostaje
Sportprije 2 sata
Varteks poražen u derbiju u Pitomači, u srijedu finale kupa
Kulturaprije 2 sata
Plesni spektakl “Grand finale“ gostuje u varaždinskom HNK
Život i društvoprije 3 sata
Ne propustite 15. Varaždinski sejem jer će biti glazbe, zdrave hrane i humanitarnog sekeli gulaša
Život i društvoprije 5 sati
FOTO Rekordan broj sudionika utrke grada anđela trčao za plemeniti cilj – za osobe s intelektualnim oštećenjima
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
