Povežite se s nama

U fokusu

Cijena rada među najnižima u Europi, ali smo zato rekorderi po inflaciji

Objavljeno:

- dana

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj bili su u 2023. godini otprilike upola niži od prosjeka u eurozoni i EU, uz upola niži udio doprinosa.

Prema podacima Eurostata trošak jednog sata rada u Hrvatskoj je u godinu dana narastao najviše u Europskoj uniji, što se prije svega pripisuje lanjskom rastu plaća. Cijena jednog sata rada tako je u 2023. u Hrvatskoj iznosila prosječno 14,4 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 12,6 eura.

Međutim, Hrvatska je i dalje na dnu ljestvice što bi značilo da su naši radnici i dalje potplaćeni. Spomenimo da prosjek Europske unije iznosi 31.8 eura.

Skupina zemalja s najnižim troškovima rada obuhvaća još Rumunjsku i Mađarsku, gdje su iznosili 11 eura odnosno 12,8 eura po satu, navodi Eurostat.

Na vrhu ljestvice država EU su Luksemburg s cijenom rada od 53,9 eura. Visokim troškovima rada izdvajale su se, uz Luksemburg, i Danska i Belgija gdje su iznosili 48,1 odnosno 47,1 euro po satu.

U Sloveniji rad vrijedi dvostuko više

U susjednoj Sloveniji cijena rada je izrazito visokih 25,5 eura, u Irskoj 40,2 eura, a u Njemačkoj 41,3 eura.

U cijenu sata rada uračunate su bruto plaće radnika kao i ostali troškovi poslodavca poput primjerice neoporezivih davanja radniku u novcu, robi ili uslugama ili pak dodatno zdravstveno osiguranje, uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju itd., zatim troškovi za stručno usavršavanje, za radnu odjeću i drugo.

Hrvatska spada i među države u kojima najveći dio troškova poslodavca odlazi na plaće, dok su sva neobavezna davanja poslodavca izrazito niska. Riječ je o davanjima koja služe povećanju radničkog standarda i proizlaze iz socijalne odgovornosti poslodavaca ili prava dogovorenih kolektivnim ugovorima.

Kad je riječ o toj vrsti socijalne odgovornosti, prema podacima Eurostata, Hrvatska je pri dnu ljestvice. U Hrvatskoj poslodavci na tu stavku troše 11,7 posto ukupnog novca po jednom satu rada (1,7 euro), dok je prosjek EU 24,7 posto, odnosno u apsolutnom iznosu 7,9 eura. Na vrhu ljestvice nalazi se Švedska, koja za to daje po 12,5 eura na svaki plaćeni sat rada, odnosno 32,2 posto ukupnog troška.

Statistički podaci dakle govore da je u Hrvatskoj zabilježen rast plaća, ali isto tako podaci govore da i dalje rastu i cijene osnovnih namirnica.

Cijene i dalje rastu

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu indeksa potrošačkih cijena prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na veljači ove godine porasla za 0,9 posto.

Prema tim je podacima Hrvatska i dalje rekorder po inflaciji u Europi. To bi značilo da su cijene i dalje visoke, a unatoč podacima o prosječnom rastu plaća, ljudi očito ne žive puno bolje.

Konkretno, prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,6 posto, za Hranu, piće i duhan 4,7 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za Energiju 1,4 posto.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, Usluge, za 0,4 posto, Hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te Energija, za 0,2 posto.

– Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. travnja 2024. – kažu u DZS-u.

Eurostat je objavio da je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP.

U fokusu

SDP-ovci Plenkoviću: Osam godina ste na vlasti, a sad pričate o većim mirovinama i stanovima za mlade…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako pomoći mladim i osigurati im krov nad glavom? Varaždinska gradska vlast predvođena Nevenom Bosiljem i Miroslavom Markovićem od početka mandata brine o rješavanju upravo tog pitanja.

Tako su nastavili s poticanom stanogradnjom, odnosno POS stanovima, ali i pokrenuli projekt jeftinijeg najma stanova, kao i projekt jeftinijeg građevinskog zemljišta za mlade obitelji.

Isto tako, u SDP-u se zalažu i za dostojan život umirovljenika s naglaskom na veće mirovine.

Veće mirovine, dostojan život za umirovljenike i priuštivo stanovanje za mlade obitelji su teme koje moraju biti među prioritetima i ove nove Vlade, istaknuli su danas u Saboru SDP-ovi saborski zastupnici Miroslav Marković i Barbara Antolić Vupora.

– Danas ste u najavi programa govorili da će vam prioritet biti priuštivo stanovanje. Znamo da mladi odlaze zbog korupcije, ali i zbog nedostupnosti priuštivog stanovanja za mlade obitelji. Ovo je vaš treći mandat i mislim da bi sad trebalo požuriti s tim planom. S obzirom na eksploziju cijena najma i znamo da sad cijene najma više nisu 50 posto prosječne plaće, nego 70 posto i više. Također, cijene novogradnje su eksplodirale. Sada u Varaždinu više ne možete dobiti novogradnju ispod 2300 ili 2500 eura po kvadratu. Za POS stanove u Varaždinu dobili smo 800 molbi… Stoga apeliramo da krenete u akciju za priuštivo stanovanje što prije – poručio je Marković premijeru Plankoviću danas u Saboru.

Barbara Antolić Vupora je pak istaknula kako Plenkovićeva Vlada u osam godina nije uspjela umirovljenicima osigurati dostojan život.

– U proteklih osam godina vaša Vlada nije uspjela osigurati primjerene mirovine, jer da je, danas ne bi 35 posto umirovljenika bilo u riziku od siromaštva – rekla je Barbara Antolić Vupora i pritom spomenula da je dobro da je u programu Vlade predviđeno usklađenje mirovina i trajni dodaci na mirovine, što je uostalom predlagao i SDP. 

Međutim, što je sa sustavnom zaštitom potrošača?

– Zaštita potrošača nije u ovom programu Vlade, a znamo da su umirovljenici najosjetljivija skupina potrošača. Dakle, što je sa zaštitom potrošača – upitala je Barbara Antolić Vupora.

U varaždinskom SDP-u ističu da neće odustati od svojih programa, posebice onih koji su namijenjeni mladima, kao i onima koji imaju za cilj zaštititi najranjiviju skupinu, a to su umirovljenici.

Nastavite čitati

U fokusu

Na sjeveru zemlje policija oduzela više od 100 vozila, a među njima i Porsche Cayenne vrijedan oko 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: PU međimurska

Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama 2019. policiji je omogućeno da privremeno ili trajno oduzme vozilo ljudima koji grubo krše prometne propise.

Prema podacima MUP-a u Hrvatskoj je od tada privremeno zaplijenjeno više od 1100 vozila, a čak 215 ih je trajno oduzeto višestrukim počiniteljima teških prometnih prekršaja.

Privremeno oduzeta vozila čuvaju se u prostorima policijskih uprava diljem zemlje. Troškove čuvanja snosi počinitelj. Trajnim oduzimanjem ona postaju vlasništvo države. Takvo vozilo može biti prodano, može biti dodijeljeno određenom tijelu državne uprave ili to vozilo može biti uništeno, saznaje se od MUP-a. Ako se takav vozač zatekne u prometu, policija protiv njega podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu te predlaže trajno oduzimanje vozila. Krajnju odluku o počinjenom prekršaju, kao i odluku o postupanju s privremeno oduzetim vozilom, donosi sud.

Cilj te mjere je da se recidiviste odvrati od ponovnog počinjenja najtežih prometnih prekršaja. I struka smatra da to daje rezultate.

Provjerili smo kakva je situacija s oduzetim vozilima na području Policijske uprave varaždinske i Policijske uprave međimurske.

Na području Policijske uprave međimurske u razdoblju od 2019. do 2023. godine, sukladno spomenutoj odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ukupno je oduzeto 38 vozila, dok je u 2023. godini oduzeto 12 vozila. Tijekom 2023. godine, od ukupno oduzetih 12 vozila, a radilo se o 11 osobnih automobila i jednom motociklu, trajno je oduzeto jedno vozilo, za četiri vozila još uvijek se čeka odluka suda. Sedam je vozila vraćeno vlasnicima. Za privremeno oduzeta vozila, a koja su nakon provedenog postupka vraćena vlasnicima, postupak je najmanje trajao dva mjeseca, a najduže 12 mjeseci.

Tijekom 2023. godine vozila su se oduzimala zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje (četiri slučaja), upravljanje nakon ukidanja vozačke dozvole (četiri slučaja) i vožnje pod zabranom (tri slučaja).

– Ne postoji neka maraka vozila koja bi se izdvajala po brojnosti oduzimanja, dok je najvrjednije privremeno oduzeto motorno vozilo Porsche Cayenne, proizveden 2021. godine, vrijedan oko 100.000 eura. Spomenuti Porsche privremeno je oduzet u ožujku 2022. godine u Čakovcu od 28-godišnjeg vozača, koji je njime upravljao u vrijeme dok mu je zbog prikupljenih 12 negativnih prekršajnih bodova u razdoblju od dvije godine, rješenjem nadležne policijske uprave ukinuta i oduzeta vozačka dozvola. Vozač je uhićen, a nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona sigurnosti prometa na cestama, doveden je dežurnom sucu Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel. Nakon saslušanja sudac je 28-godišnjem vozaču odredio zadržavanje te je predan u varaždinski zatvor. Porsche Cayenne je nakon provedenog postupka vraćen vlasniku, konkretno jednoj od registriranih leasing kuća u Republici Hrvatskoj – pojasnili su za Regionalni tjednik iz PU međimurske.

Varaždinska županija

Od 2019. godine na području Policijske uprave varaždinske ukupno su 64 vozila oduzeta privremeno, a četiri trajno. Tijekom 2023. godine oduzeto je 36 vozila/osobnih vozila, od čega je sud u jednom slučaju donio odluku o trajnom oduzimanju vozila. U slučajevima privremenog oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja, sud je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana.

Na području Policijske uprave varaždinske vozila su najčešće privremeno oduzeta od vozača koji su već najmanje dva puta pravomoćno kažnjeni za sljedeće prekršaje: upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, upravljanje prije stjecanja prava te upravljanje u vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.

Osam najtežih prekršaja

Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču (povratniku u počinjenju prometnih prekršaja) koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju za počinjenje prekršaja opisanih u članku 229. stavku 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Radi se o osam najtežih prekršaja za koje je detektirano da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u cestovnom prometu, a to su:

  1. prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h,
  2. vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila,
  3. namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala,
  4. odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere da li u organizmu ima alkohola ili droga,
  5. vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnja pod utjecajem droga,
  6. upravljanje vozilom prije stjecanja prava,
  7. upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova,
  8. upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera.
    Ako se takav vozač zatekne u prometu, policija protiv njega podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu te predlaže trajno oduzimanje vozila. Krajnju odluku o počinjenom prekršaju, kao i odluku o postupanju s privremeno oduzetim vozilom, donosi sud.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje