Srednja strukovna škola Varaždin u novoj školskoj godini više neće imati program modelar obuće i kožne galanterije zato što se zadnje dvije godine za taj program nije prijavio nitko!

– Sada ćemo u četvrtom razredu za program modelar obuće i kožne galanterije imati 11 učenika, i to je sve. Već dvije godine za taj se program nije prijavio nitko i nećemo ga imati u novoj školskoj godini. Upisat ćemo samo razred modnih tehničara i razred galanterista/krojača – rekao je Dražen Košćak, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin na okruglom stolu “Potreba za obrazovanjem u sektoru tekstil/koža/odjeća/obuća” koji je u srijedu održan u palači Herzer u Varaždinu. Događanje je okupilo predstavnike obućarske, kožarske i tekstilne industrije, Zavoda za zapošljavanje, strukovnih škola i visokoobrazovnih institucija, obrtnike, predstavnike Grada Varaždina i Varaždinske županije, a na okruglom stolu je bila i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Meksikanci i Ukrajinci

Dok u Varaždinu učenici nisu zainteresirani za program modelar obuće i kožne galanterije, u Gospodarskoj školi Čakovec nisu dobili dozvolu za provođenje tog programa.

– Mi ove godine nismo mogli dobiti četverogodišnji program modelar obuće i modni tehničar ako se ne odreknemo trogodišnjih zanimanja. Naime, program zahtijeva i novo zapošljavanje, pa tako i opterećenje državnog proračuna. Mislim da ne bismo trebali gledati hoćemo li opteretiti proračun zbog više zaposlenih u obrazovanju i činjenice da učenici u četverogodišnjem obrazovanju trebaju našim gospodarstvenicima. Odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja treba promijeniti u smislu dozvoljavanja četverogodišnjeg programa, ali ne nauštrb ukidanja trogodišnjeg programa ili nekog drugog srodnog programa – upozorio je Renato Vinko, ravnatelj Gospodarske škole Čakovec.

Sudionici okruglog stola u Varaždinu na temu budućnosti tekstilnog i obućarskog sektora

Posljedica ovakve upisne politike i slabog interesa učenika za programe u području tekstila i obuće, je nedostatak kvalificirane radne snage. Gotovo u svim proizvođačkim sektorima evidentan je nedostatak stručno osposobljenih radnika i rukovodioca inženjera. S tim problemom obućari i tekstilci sa sjevera Hrvatske, gdje je ta industrija i najjača, muku muče već godinama i nisu sigurni da će im novi, kvalificirani radnici doći iz sustava obrazovanja.

– Ako pogledate strukturu naše radne snage, nema toga što nemamo, od frizera do veterinarskih tehničara. Tržište je sve zahtjevnije i traže se nova znanja i vještine. Mi bismo odmah mogli zaposliti 20 radnika u proizvodnji, no trebamo i inženjere, dizajnere. Kako ćemo do njih ako nema te vertikale u obrazovanju, ako nema četverogodišnjeg programa i interesa za ta zanimanja? – pita se Nada Zver, direktorica Ivančice.

Direktor tvrtke Jelen Professional iz Čakovca Zdravko Đunđek ustvrdio je da nedostaje više prakse u školama, ali i na fakultetima.

– Jako su velike razlike kad sam ja išao u školu i studirao u odnosu na danas. Primjerice, ja sam imao tri dana prakse, a dvije praktikantice, koje su u našoj tvrtki na praksi, samo jedan dan u tjednu – rekao je Đunđek.

Ne žele učenike na praksi?

Samo u kožarskoj industriji na području Varaždinske i Međimurske županije zaposleno je 10.000 ljudi.

Mario Lešina, predstavnik Vijeća udruženja kožara i obućara HGK 

– Uz prosječnu stopu umirovljenja u Hrvatskoj od 3 %, nama godišnje samo za održavanje ovih kapaciteta treba 300 ljudi. Samo za održavanje postojećeg stanja. A gdje je razvoj? Boxmark slobodna radna mjesta već popunjava radnicima iz Meksika i Ukrajine. Ne isključujem da ću i ja to morati učiniti u budućnosti – istaknuo je Mario Lešina, predstavnik Vijeća udruženja kožara i obućara HGK i direktor privatne tvrtke za obuću Midal.

Dožupan Tomislav Paljak, dekan FOI-ja prof. dr. sc. Vrček i ministrica prof. dr. sc. Divjak

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tvrdi da su u novome Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje stvari postavljene puno drugačije.

– Naglasak je na učenju temeljenom na radu kako bi učenik u školi ili kod poslodavca dobio dobre temelje za svoj budući posao. No, kod dualnog obrazovanja imamo dvostruka mjerila: s jedne strane čujemo kritike poslodavaca da škole ne isporučuju stručne radnike, a s druge strane imamo situaciju kad gospodarstvenici ne žele uzeti učenike na naukovanje. Mi smo od HGK tražili da se poslodavci izjasne jesu li spremni uzeti učenike na naukovanje i rezultati su bili porazni, ja nisam mogla vjerovati. Ako govorimo da nam dualno obrazovanje može pomoći, onda ne bih rekla da škole u Čakovcu i Varaždinu ne mogu isporučiti kompetencije, jer su to jako dobre škole. Mi nemamo interesa učenika za upis u ta zanimanja. Nije više dovoljna samo promocija. Ona mora sadržavati i elemente atraktivnosti posla nakon završetka škole. Danas se situacija znatno promijenila u odnosu na prije nekoliko godina i mladim ljudima nije više važno hoće li imati posao, nego hoće li s tim poslom biti zadovoljni. Poslodavci moraju znati da ne postoji neiscrpan bazen radne snage – istaknula je ministrica Divjak.

Dodala je da se i upisne kvote moraju definirati na području županija u suradnji s poslodavcima, što je određena novost koja je omogućena izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, koje su upućene u proceduru.

– Osnivač je taj koji mora prepoznati gdje je perspektiva razvoja. Je li perspektiva razvoja Varaždinske županije poljoprivreda, turizam, tekstilna i kožarska industrija? Je li ona uopće u prioritetima? Ako jest, onda to mora biti provedeno. U Međimurskoj županiji to se već sada može prepoznati, prioritete prati upisna politika, od srednjeg obrazovanja do fakulteta. U Varaždinu to još nije dovoljno prepoznato. Pokazala se potreba za studijem obućarske tehnologije i dizajna obuće. Hajdemo onda vratiti taj studij – rekla je ministrica Divjak i za to najavila podršku Ministarstva.

OKVIR 1:

Uz loš imidž tekstilnog i obućarskog sektora, problem su i niske plaće

Zver: Smanjite nam doprinose, mi ćemo povećati plaće

Prof. dr. sc. Sandra Bischof, dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu je istaknula da u EU postoji potreba za milijun radnih mjesta u sektoru tekstila i obuće, što bi trebao biti poticajan razlog da obrazovanje, gospodarstvo, državna i lokalna vlast utvrde smjernice djelovanja.

Prof. dr. sc. Sandra Bischof, dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta

– Ključni problemi su loš imidž cijelog sektora i niske plaće – istaknula je prof. dr. sc. Bischof. Ministrica Divjak je rekla da ima informacije kako ni uvjeti rada u obućarskoj i tekstilnoj industriji nisu baš bajni.

– Plaća petog i šestog stupnja u našem sektoru, znači složenijim poslovima za koje su potrebna veća znanja i vještine, je oko 4500 do 5000 kuna. Problem je što nama dođu ljudi koji ne znaju raditi i moraju početi od najjednostavnijih poslova, gdje je plaća minimalna – rekao je Lešina.

Direktorica Ivančice Nada Zver je rekla da su nedavno u Čakovcu s Ministarstvom rada imali sastanakna temu niskih plaća.

– U situaciji kada ostajemo bez radnika tražimo od države da napravi rasterećenje doprinosa. Konkretno, zahtijevamo da se “skinu” doprinosi na bruto plaću, a riječ je o 17,2 %, i da taj teret preuzme država, kao što ga je preuzela u mnogim slučajevima za mnogo veća sredstva nego što se radi za sektor tekstila i obuće, a to je godišnje oko 100 milijuna kuna. Mi gospodarstvenici garantiramo, spremni smo to i potpisati, da će sve što nas se rastereti ići u korist neto plaća zaposlenih – poručila je Zver.