Svečanim otvorenjem obnovljenog i adaptiranog Sokolskog doma započela je ovogodišnja svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Mursko Središće. Održana je po prvi put u spomenutoj dvorani koja je izgrađena davne 1933. godine.
Međutim, ona je financiranjem putem mjere 7.4.1. pretvorena u novi – multifunkcionalni centar društvenog, kulturnog i sportskog života grada koji predstavlja sjeverna vrata Hrvatske.
S obzirom na to da Mursko Središće ima velik značaj i za cijelo Međimurje, svojim dolaskom su svečanu sjednicu Gradskog vijeća uveličali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora te gradonačelnik Grada Preloga, Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec, te saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović. Među gostima i uzvanicima bili su još gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i načelnici međimurskih općina, gradova prijatelja iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske, te čelnici javnih poduzeća. Sve okupljene prvo je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Grada Mursko Središće Miljenko Cmrečak.
– Zahvaljujem svima se na dugogodišnjoj podršci, poglavito gradonačelniku. Grad je u potpunosti promijenio svoje lice u tom razdoblju i nema segmenta života u kojem nismo postigli značajniji napredak. Raduje me da sam i osobno tome doprinosio u suglasju s kolegicama i kolegama u Vijeću te zaposlenima u gradskim stručnim službama. Ovo je moja posljednja svečana sjednica na kojoj se javnosti obraćam kao politički aktivan građanin. Smatram da je vrijeme da ovaj ogroman posao i odgovornost preuzmu mlađi – rekao je Cmrečak između ostalog u svom emotivnom oproštajnom govoru.
Potom su prisutni pogledali projekciju kratkog dokumentarnog filma, nakon čega im se obratio gradonačelnik Dražen Srpak.
– Iza mene je već 17. godina služenja Murskom Središću, i ovo je prigoda da zahvalim svima koji su pomogli u realizaciji naših brojnih projekata. Posebno tu ističem Vladu RH koja osigurava sredstva i putem EU fondova – poručio je Srpak, najavivši ujedno kandidaturu za još jedan gradonačelnički mandat!
Okrenuti razvoju
Slijedila su obraćanja međimurskog župana, gradonačelnika Preloga i ministra Butković, koji je slavljenicima donio iznimno lijepu vijest i dar. Naime, u prigodnom obraćanju okupljenima osvrnuo se na obilazak radova projekta obilaznice Preloga i potpisivanje ugovora za izgradnju obilaznice Nedelišća i Pušćina, samo neke od trenutnih, i budućih, projekata koje Hrvatske ceste provode u Međimurskoj županiji, a kojima će se osigurati rasterećenje prometa i otklanjanje, odnosno izmještanje prometa iz samih središta, čime će se uvelike poboljšati sigurnost prometa, kao i njegova funkcionalnost.
Štoviše, u nastavku izlaganja najavio je skoru gradnju južne zaobilaznice Murskog Središće, čime bi sav promet prema industrijskoj zoni zaobilazio ulice u naselju. To bi, po njemu, ujedno bio i prvi korak prema velikom cilju – izgradnji zaobilaznice Murskog Središća i još jednog mosta na rijeci Muri.
Dodajmo da je uoči svečane sjednice Gradskog vijeća u organizaciji Grada Murskog Središća i tamošnjeg Ogranka Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata svečano obilježena 33. obljetnica zaustavljanja tenkova JNA u Murskom Središću. Svečanost su pjesmom uveličali Tamara Korunek i gitarist Marko Žerjav (himna „Lijepa Naša“), te mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura (himna „Središće grad“), a slavljenici su prigodu iskoristili i za dodjelu javnih priznanja, nagrada i zahvalnica.
Javna priznanja
Stoga je sada i službeno počasnim građaninom Grada Mursko Središće postao Željko Medved, dok je nagrada za životno djelo “dr. Jakov Kostović“ uručena košarkašima KK Rudar. Povelja „Lapornik“ pripala je poduzetniku Branku Srpaku i Nogometnom klubu Hajduk iz Štrukovca, a nagrada „Magna cum laude“ dodijeljena je Davidu Pahoru i Ivanu Majsenu.
Zahvalnicu gradonačelnika primili su Dragutin Balaž, Vladimir Kukovec, Damir Vrančić, Društvo žena Hlapičina, Društvo žena Mursko Središće, Jurica Novak, Marija Sakač i Bojan Kodba.
S prvim danom iduće godine, prođe li političku proceduru, trebao bi ponovno krenuti obvezni vojni rok u Hrvatskoj, koji je zamrznut 2008. godine i zamijenjen dobrovoljnim služenjem.
Govoreći o motivima za ponovno uvođenje, Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, jutros je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” istaknuo kako je u Ustavu RH, u članku 47, upisano da su svi građani RH koji su za to sposobni dužni braniti svoju zemlju, osim što oni koji zbog vjerskih ili moralnih nazora imaju prigovor savjesti ne moraju obnašati vojničke dužnosti, donosi vijesti.hrt.hr.
Jedan od glavnih razloga za uvođenje obveznog vojnog osposobljavanja je da bi se pričuvne postrojbe nesmetano popunjavale, rekao je Jušić.
Naveo je da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca niti duži od tri.
Naveo je i da HV za početak 2025. ima dovoljno časnika i dočasnika koji mogu provesti temeljno vojno osposobljavanje.
Neke kategorije mladića, poput onih koji idu na studij ili se nalaze u inozemstvu, imat će pravo na odgodu, s tim da će se odrediti krajnji rok za služenje, rekao je Jušić.
Mladići, naravno, moraju proći zdravstvene preglede kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu, a oni koji nisu sposobni neće biti ni pozvani.
– Za njih će biti nešto lakše nego za ulazak u profesionalnu vojsku, neće morati raditi testove tjelesne spremnosti – rekao je Jušić.
Nakon završetka obveznog vojnog roka, oni koji ne izaberu vojni poziv bit će raspoređeni u pričuvne postrojbe u skladu sa svojim prebivalištem.
Kad bi imali priliku birati, čak 44 % zaposlenika u Hrvatskoj bi radili u javnom sektoru, s tim da je to češći izbor žena nego muškaraca.
U privatnom sektoru bi radilo 29 % ispitanih, dok je za njih 27 % jednako primamljivo raditi u oba sektora.
Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja.
Dio je to podataka iz istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift, posvećenog razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tvrtkama stvoriti bolje radne uvjete te privući i zadržati talente usred značajnih izazova vezanih uz radnu snagu.
Najbitniji kriterij zadovoljstva poslom je plaća (97 % ispitanih), dok su na drugom mjestu međuljudski odnosi (96 %), a potom odnos s nadređenim (95 %) te balans između privatnog i poslovnog života (94 %).
Među važne elemente ispitanici su stavili i sigurnost zaposlenja, bonuse, dane godišnjeg odmora, a zanimljivo je da im je najmanje važan faktor mogućnost rada od kuće.
No, koliko god im je on najmanje važan generalno, toliko su zaposlenici na trenutnim radnim mjestima upravo tim segmentom najmanje zadovoljni (33 %). Među segmentima s kojima su ispitanici najmanje zadovoljni na svom trenutnom poslu još su mogućnost napredovanja (39 %), mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja (43 %) te zadovoljstvo plaćama (45 %).
Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu.
Što se pak tiče privatnog sektora s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima. Od svega, ispitanici su na svojim poslovima trenutno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.
Zadovoljstvo
Zanimljivo je i da se po pitanju zadovoljstva prema Ipsosovom istraživanju uočavaju razlike između privatnog i javnog sektora. Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su zaposlenici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.
Kad pričamo o industrijama, s nagradama i bonusima su najzadovoljniji zaposleni u lokalnoj i gradskoj vlasti, dok su s međuljudskim odnosima najzadovoljniji zaposleni u poljoprivredi i građevini.
Što se tiče balansa između poslovnog i privatnog života, najzadovoljniji su zaposlenici u školstvu, tvrtkama u vlasništvu grada ili županije i građevini, a najnezadovoljniji policajci, vojnici i vatrogasci.
Čak 80 % ispitanih je otvoreno prema opciji da promjene svoj posao u idućih godinu dana iako od ukupno ispitanih samo njih 14 % to želi izrazito jako, 14 % ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50 % ispitanih ne bi mijenjali posao, ali bi razmislili ako dobiju ponudu. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija
