Povežite se s nama

Kultura

Maruševec: veliki Enes Kišević čitao je stihove velikoga Gustava Krkleca

Objavljeno:

- dana

Enes Kišević nije ni trenutka dvojio hoće li prihvatiti poziv iz Maruševca na proslavu 119. obljetnice rođenja Gustava Krkleca. Štoviše.

Jedan od najvećih pjesnika današnjice na ovim prostorima i dramski umjetnik rado je došao odati počast bardu hrvatske književnosti.

Dora Breški

Bila je to dvadeseta godina zaredom da se Maruševec svečanom proslavom prisjeća svoga najslavnijeg sumještanina. To je zasluga Udruge prijatelja dvorca Maruševec, kojom predsjeda Blanka Glavica Ječmenica, i varaždinskog ogranka Matice hrvatske na čelu s Ernestom Fišerom.

Svake godine tom prigodom u goste dođe netko od priznatih pisaca s hrvatske književne scene, a ove je godine poseban gost svečanosti bio pjesnik i dramski umjetnik Enes Kišević.

Tema obljetničke proslave je u skladu s tim bila „Kišević govori Krkleca“.
Proslava je počela tradicionalnom rutinom dugom dva desetljeća, odlaskom do spomen-ploče na kući u kojoj je živio Gustav Krklec, gdje su goste pozdravili Ernest Fišer i Blanka Glavica Ječmenica. Nakon uvodnih riječi KUD „Klaruš“ Maruševec izveo je maruševečku himnu.

Program je nastavljen u dvorani Općine Maruševec, gdje je u ime domaćina goste pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Josip Špoljar, a učenici OŠ „Gustav Krklec“ Maruševec su pod vodstvom nastavnica Ljerke Brezovec i Sandre Šincek uz zanimljivu scensku izvedbu govorili stihove Gustava Krkleca.

Još je jedna mlada djevojka oduševila svojom izvedbom. Dora Breški je u glazbenom programu svirala gitaru i otpjevala nekoliko skladbi, a publika u prepunoj dvorani Općine Maruševec se, iznenađena rasponom njezinih interpretativnih mogućnosti, složila da je pred mladom glazbenicom sjajna budućnost.

Pred goste je tad izašao Enes Kišević, kojeg su s nestrpljenjem očekivali. Književnik je čitao pjesme Gustava Krkleca, ali i prepričavao njihove susrete tijekom kojih je, kako kaže, sa strahopoštovanjem promatrao i slušao starijega kolegu.
Enes Kišević se prisjetio kako su njih dvojica zajedno s Desankom Maksimović, Brankom Ćopićem i drugima obilazili škole i družili se s učenicima.

Ispričao je mnoge anegdote, pa i onu o susretu slikara Milića od Mačve i Krkleca, prema kojoj je nadmeni slikar pružio ruku pjesniku i predstavio se: “Milić od Mačve“, a Krklec mu je bez trenutka krzmanja odgovorio – „Krklec od bačve“.
Svečanost je završila podjelom nagrada osmoškolcima autorima najboljih radova na temu „drvenog bicikla“.

Učenici nižih razreda su pak nacrtali crteže, koji su i izloženi, a autori najuspješnijih radova su nagrađeni knjigama.

– Cijela je manifestacija, prepuna emocija, još jednom dokazala, kako je primijetio i Enes Kišević, da Maruševec zapravo ne samo da slavi nego i živi Krkleca – zaključila je predsjednica Udruge prijatelja dvorca Maruševec Blanka Glavica Ječmenica.

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje