Povežite se s nama

Kultura

U Selnici u subotu, 14. srpnja, prvi put održana manifestacija Dan pikača

Objavljeno:

- dana

U subotu, 14. srpnja, u Selnici je održan prvi Dan pikača. Radi se o manifestaciji koju organizira Općina Selnica u suradnji s Međimurskom županijom i Turističkom zajednicom Međimurske županije.

Pokladna maska pikač ima bogatu i zanimljivu povijest, a nalazi se i na listi nematerijalnih dobara kulturne baštine Republike Hrvatske. Sredinom ožujka u Selnici je snimljena i emisija Branka Uvodića „Lijepom našom“, u kojoj su se predstavili razni izvođači. Tako je i prepoznatljiv simbol selničkoga kraja, koji je dominirao scenom i u živoj i u neživoj verziji, dobio širok publicitet i priliku da se predstavi gledateljima i ljubiteljima običaja diljem Hrvatske.

Lanci od slame

Pikač je ime dobio po granama čička koje maskirana osoba nosi u ruci, a kojima može „pikati“, odnosno bosti ljude. Pravi se pomoću lanaca od slame koji se omataju oko osobe, dok na glavu maskiranog ide pletena košnica. Usmenom predajom sačuvao se podatak da je pikač u Selnicu „uselio“ iz obližnjega Svetog Martina na Muri tridesetih godina prošlog stoljeća, pri čemu je u „domovini“ nestao.

Pikač je ime dobio po granama čička koje maskirana osoba nosi u ruci, a kojima može “pikati”, odnosno bosti ljude

– Omatanje velikog pikača na ulazu u Selnicu trajalo je oko četiri sata. Malo smo se požurili zbog lošeg vremena. Da biste zamaskirali osobu, barem petero ili šestero ljudi mora raditi pola sata, ako su pripremljeni lanci od slame. Priprema lanaca traje oko jedan sat. Velik posao oko zaštite pokladne maske odrađuju KUD Selnica i HKUU „Pikač“, pri čemu bezrezervnu podršku pružaju Općina Selnica i načelnik Ervin Vičević. Emisije kao što je „Lijepom našom“ prekrasna su promocija običaja, simbola našega kraja i Selnice općenito – kaže predsjednik KUD-a Selnica Ivan Levačić. Spominje da su žitelji Selnice, osobito ljudi koji su pomagali u organizaciji snimanja emisije, dobili iznimno pozitivne reakcije za ukupni dojam.

– Napravit ćemo i spomen-park na ulazu u selu, na parceli gdje stoji veliki pikač. U taj ćemo projekt vjerojatno krenuti iduće godine. Potencijala ima puno, pokrenuli smo se i doista bi bila šteta da ostane samo na ovome. Imamo šanse za razvijanje nečega posebnog – zaključuje predsjednik selničkoga KUD-a.

Program

U sklopu proslave Dana pikača, od 10 do 12 sati je organizirana likovna i keramičarska radionica za djecu, koja su izrađivala lik pikača raznim tehnikama. Radionice su vodili članovi Likovne udruge „Izvor“ i Udruge tjelesnih invalida Međimurja.
– Odaziv na radionice nadmašio je sva očekivanja. Na njima je sudjelovalo pedesetak djece, koju želimo senzibilizirati za važnost lika pikača u promociji naše baštine – dodaje Levačić.

U sklopu proslave Dana pikača, od 10 do 12 sati je organizirana likovna i keramičarska radionica za djecu

U 13 sati započelo je namatanje velikog pikača, simbola Selnice koji stoji na ulazu u selo i koji je nedavno treći put spaljen. Od 19 sati u okolici šatora na parceli kod velikog pikača, na ulazu u Selnicu iz smjera Zebanca, organizirana je zabava uz živu glazbu. Prisutni su uživali u svirci grupe Accord. Osim toga, za sve posjetitelje manifestacije u popodnevnim je satima pripremljen i ukusan bograč. Posjetitelji su uživali u prezentaciji obnove simbola Selnice te u dobrom raspoloženju, dječjoj igri, pjesmi i domaćim okusima.
– Iako se lik pikača pretvara u vrijedan brend, angažman članova je ono najvažnije, jer bez hrpe energije i truda simbolika ne vrijedi puno! – završava Levačić.

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje