Povežite se s nama

U fokusu

Evo koliko je blokiranih umirovljenika i koliko je bilo ovrha. Dužni su zbog kredita, režija…

Objavljeno:

- dana

Dugovanja za režije i kreditna zaduženja opterećuju i dio građana u mirovini pa im na njihova već ionako mala primanja ‘sjedaju’ ovrhe.

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, ovrha je u srpnju bilo oko 18.000, od čega najviše njih upravo zbog kredita i režija. Umirovljenici duguju i za uzdržavanje te ostale tražbine, ali dobra vijest je da je ovrha čak 15 posto manje u odnosu na prvo polugodište prošle godine, piše portal Mirovine.hr.

Umirovljenici najviše duguju za kredite, režije te ostale financijske obveze i zaduženja. Takvih ovrha u srpnju je bilo 16.178, dakle velika većina. Provedeno je i 1.587 ovrha po osnovi zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djece te 333 ovrhe u korist fizičkih osoba koje se u pravilu odnose na naplatu ostalih vrsta tražbina. Ipak, ukupni broj ovrha se smanjio u donosu na prošlu godinu, pokazuju podaci HZMO-a za Mirovina.hr.

– Ukupno je na mirovinama korisnika za razdoblje od siječnja do srpnja 2023. provedeno 153.367 ovrha, a za razdoblje od siječnja do srpnja 2024. 129.840 ovrha. Dakle u 2024. je za isto razdoblje provedeno oko 15 posto manje ovrha u odnosu na 2023. godinu, otkrili su iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Evidenciju u HZMO-u vode prema broju provedenih ovrha, a ne prema broju korisnika. Broj ovršenih korisnika je u pravilu manji od broja ovrha, s obzirom na to da jedan korisnik može imati više ovrha.

Blokirane račune zbog dugovanja ima ukupno 204.000 hrvatskih građana. Među njima je više od 30.000 umirovljenika, pokazuju podaci Fine, što je više nego što pokazuju podaci HZMO-a. Podaci Fine pokazuju da su korisnici mirovina u blokadi neprekidno više od šest godina, a s kamatama u prosjeku svaki od njih duguje oko 31.000 eura. Uz to, oko 49.000 umirovljenika prijavilo je mirovinu kao zaštićeno primanje. Građani najviše duguju državi, bankama i ostalim financijskim institucijama.

U fokusu

Povećava se povratna naknada za boce, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

ambalaža plastika plastične flaše

Od nove godine počinje naplata i onih jednokratnih za voće i povrće. Istodobno, povećava se naknada za povrat plastičnih boca. Potvrdila je to ministrica Vučković za RTL.

– Iako se ne bi tako činilo na prvi pogled, riječ je o vrećicama koje čine dosta otpada. U pravilu se bacaju – kao što im ime govori – nakon samo jedne uporabe. Smanjivanje takvih vrećica se potiče već niz godina – rekla je ministrica za RTL.

Naplata vrećica počinje s prvim danom nove godine.

Još jedna novost je povećanje naknade za povrat PET ambalaže.

– Uredba je u ponedjeljak otišla na savjetovanje. Naknada za povrat PET ambalaže povećava se sa sedam na 10 centi – rekla je ministrica Vučković.

Nove uredbe planiraju se usvojiti u listopadu, a primijenit će se od 1. siječnja 2025. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Sigurnost je glavna tema međunarodne konferencije na FOI-u: Sve je više cyber napada, primjer je i jučerašnji u Libanonu…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždinski FOI je domaćin jubilarne 35. međunarodne znanstvene konferencije CECIIS 2024 – Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Glavna tema je cyber sigurnost, a konferencija je namijenjena i profesorima i studentima.

Konferencija CECIIS održava se od 1989. godine, a kroz godine se mijenjala i prilagođavala trendovima u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ovogodišnja tema, Cyber-Physical and Embedded Systems, obuhvaća tehnologije koje oblikuju sadašnjost i imaju potencijal transformirati budućnost društva i industrije.

-FOI svake godine nastoji pratiti suvremene trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a konferencija uvijek okuplja brojne znanstvenike, stručnjake iz cijelog svijeta i etablirala se u našoj regiji, ali i međunarodno – rekla je dekanica Marina Klačmer Čalopa. Dodala je da ove godine imaju goste predavače iz europskih zemalja, ali i iz Južnoafričke Republike.

Predsjednik Programskog odbora konferencije Neven Vrček istaknuo je da je 35 godina u ovoj znanosti tradicija koja je doista vrijedna pažnje.

– Ove su godine središnja su tema sustavi važni za suvremenu industriju i razvoj cijelog gospodarskog sektora današnjice – kazao je Vrček i dodao da pokrivaju širok spektar tema.

-Bavimo digitalnom transformacijom i informacijskom sigurnošću te umjetnom inteligencijom i u tom smislu pokrivamo širok spektar tema u informacijskim i inteligentnim sustavima – rekao je Vrček.

Među sudionicima konferencije je i Srđan Čapkun, pozvani predavač i stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu te predsjednik Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu

On je istaknuo da je cyber sigurnost tema koja nije važna samo u smislu binarnih podataka i informacija, kao što su bankovni podaci, novac i slično. Također, osvrnuo se i na jučerašnji događaj u Libanonu.

– Kao što ste možda jučer vidjeli u Libanonu, to je tema koja prelazi neke granice digitalnog u cyber physical system, odnosno prelazi na fizičke napade i to je samo jedan primjer takvih vrsta napada. Više od deset godina bavimo se takvim temama, od napada na GPS sustave navigacije, napada na sustave mjerenja udaljenosti, do napada na industrijske sustave, a može doći i do napada na nuklearne sustave u Iranu – istaknuo je Čapkun.

Program konferencije uključuje tri pozvana predavanja istaknutih međunarodnih stručnjaka. Prvi dan započinje predavanjem prof. dr. sc. Srđana Čapkuna sa Sveučilišta u Zürichu, predsjednika Centra za sigurnost i privatnost informacija u Zürichu (ZICS), nakon čega će uslijediti panel diskusija pod nazivom “It’s time for digital growth”. Drugi dan obilježit će predavanja prof. dr. sc. Hanni Muukkonen sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i prof. dr. sc. Barta Rientiesa s Otvorenog sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Konferencija će također ugostiti 9 znanstvenih sekcija, a studenti će imati priliku predstaviti svoje radove na 14. studentskoj poster i prezentacijskoj sekciji. Tijekom trodnevnog programa planirani su i brojni popratni događaji, uključujući gostujuća predavanja, radionice poduzeća i stranih partnerskih institucija, te projektne radionice i sastanke.

Fakultet organizacije i informatike konferenciju organizira u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, te s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te uz podršku brojnih sponzora, a na svečanom otvorenju među brojnim su sudionicima i gostima bili i varaždinski i novomarofski gradonačelnici Neven Bosilj i Siniša Jenkač.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje