Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO Tragači za zlatom cijelu subotu provjeravaju koliko ga skriva rijeka Drava

Objavljeno:

- dana

Udruga „Lepoglavski ahat“ na čelu s predsjednikom Damirom Vrtarom organizirala je i ove godine akciju ispiranja zlata na rijeci Dravi.

Do sada su vrijedni članovi te lepoglavske udruge zlato ispirali na raznim lokacijama uz rijeku Dravu te su uvijek pronašli nekoliko listića zlata koje su koristili u edukativnim radionicama. Tako je bilo i ovog puta. Naime, u jutarnjim satima uz rijeku Dravu okupilo se 20-ak zaljubljenika u prirodu koji su krenuli prema starom toku rijeke, iznad predjela zvanog „Beli kipi“. – Za traženje minerala ljeti dolaze u obzir samo lokacije bez biljnog pokrova, rudnici, kamenolomi ili riječno korito. Kako ne idemo svi na more, onda se nađemo na Dravi gdje pečemo kobasice, ispiremo zlato, ali i ostale minerale koji izgledaju lijepo pod povećalom. Ovo je jedan vrlo lijep i financijski vrlo jeftin izlet – objasnio je Damir Vrtar. Prošle su im se godine čak priključili kolege iz Slovenije, a nakon ove potrage za zlatom, slijedi odlazak u Bosnu i Hercegovinu te ispiranje zlata na rijeci Muri u Austriji gdje će im domaćin biti g. Heimo Urban, svjetski prvak u ispiranju zlata tanjurom. Inače, ova tradicija posebno je naglašena u Međimurju, u općini Donji Vidovec, gdje se nekada na šljunčanim sprudovima Drave i Mure ispiralo zlato. Bio je to zanat koji se prenosio s koljena na koljeno, sve dok na Dravi nije izgrađena hidrocentrala.

“Ne može se to mjeriti novcem!”

Danas se zlato ispire u turističke ili rekreativne svrhe, a njime se bave tek pojedinci čiji su se preci bavili tim zanatom ili pak oni koji su se, poput članova Lepoglavskog ahata, zaljubili u ovu aktivnost. – Koliko znam, nitko se posebno ne bavi ispiranjem zlata u Varaždinskoj županiji, a ekipa iz Donjeg Vidovca je orijentirana prema Legradu. Tamo se dvije zlatonosne rijeke Drava i Mura spajaju, može se naći i nešto više zlata, ali za taj teren trebaju čamci. Stoga mi više preferiramo ovaj dio Drave, kamo se može doći autima i rijeka nije velika pa je pogodno za djecu – rekao je predsjednik Udruge. Ekonomska se eksploatacija zlata, dodaje, ne isplati, iako prof.dr.sc. Vladimir Bermanec iz Zagreba tvrdi da bi u šudranama koje trenutno rade uz odvajanje još nekih minerala poput granata, magnetita i slično eksploatacija zlata bila isplativa. – Austrijanci imaju u Dravi komadiće zlata velike nekoliko milimetara, dok je ovdje rijetkost naći komadić veličine jedan milimetar. Pa opet, sam doživljaj kad ti se u tanjuru zasvijetle komadići zlata, dječji osmijesi kad sami pronađu zlato… Ne može se to mjeriti novcima – kaže. Objasnio je i postupak ispiranja zlata, zanata koji je nekad u povijesti bio i dodatni prihod ljudima koji se time bavili. – Da bi bilo jedva isplativo bilo je potrebno prebaciti hrpe i hrpe šljunka. To je bio jako težak posao. Mi danas tome pristupamo hobistički. Zlato se uvijek nalazi u sitnom šljunku, nikad u pijesku. Stoga je potrebno što prije odvojiti što više pijeska od sitnog kamenja, a zatim se taj pijesak ide ispirati u tanjurima, kako bi ostalo samo zlato. Kako smo zadovoljni i sasvim malim količinama gledamo da se ne izmorimo previše. Nismo baš mjerili, ali koliko vremena provedemo u ispiranju, toliko smo i za roštiljem – iskren je Vrtar. Udruga Lepoglavski ahat osnovana je 2006. godine s ciljem istraživanja minerala Lepoglave, Varaždinske županije i Hrvatske, te prezentacijom rezultata široj javnosti. Poticaj za osnivanje bio im je nedostatak istraživanja i podataka u tom području. Trenutno broje 28 članova, a njihova najznačajnija godišnja aktivnost je organizacija međunarodnog sajma minerala u Lepoglavu u sklopu Lepoglavskih dana.

Knjiga o mineralima plod je višegodišnjeg projekta

Cijele godine pružaju stručno vodstvo na vulkan Gaveznicu, organiziraju nastupe članova na izložbama minerala u Hrvatskoj i izvan nje, kao i potrage za mineralima, poput ovoga na Dravi. Provode i posebne projekte, a ove godine to je uređenje dviju vitrina s temom Minerali Varaždinske županije. Jedna vitrina će se nalaziti u Lepoglavi, a druga u županijskoj zgradi u Varaždinu. Projekt je financirala Županija preko javnog natječaja za udruge. Ove godine se bliži kraju i jedan njihov kapitalni višegodišnji projekt – izdavanje knjige o ahatima i jaspisima, dvjema vrstama minerala koji, navodi Vrtar, mogu fantastično izgledati, a nalaze se na našem području.

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje