Povežite se s nama

U fokusu

U samo jednoj godini sjeverozapad Hrvatske izgubio općinu veličine Donje Voće

Objavljeno:

- dana

Državni zavod za statistiku 20. srpnja objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017. godini, po kojima je sjeverozapadna Hrvatska lani izgubila 2405 stanovnika, čak 304 stanovnika više nego prethodne, 2016. godine.

Krapinsko-zagorska županija ostala je bez 777 stanovnika, Koprivničko-križevačka bez 647, dok je Varaždinska županija „vodeća“ u tom dijelu Hrvatske s 854 stanovnika manje, a Međimurska bez „samo“ 127.

Nedelišće “u plusu”

To znači da je u samo jednoj godini sjeverozapadna Hrvatska ostala bez, primjerice, općine veličine Donje Voće u Varaždinskoj županiji ili općine veličine Svete Marije u Međimurskoj županiji. U Donjoj Voći, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjela su 2443 stanovnika, a u Svetoj Mariji, prema najnovijem popisu napravljenom prije sedam godina, živjelo je 2317 stanovnika.

U Općini Maruševec prošle su godine umrla 94 stanovnika, isto koliko i u Gradu Lepoglavi

Iako je Međimurska županija prije dvije godine jedina u Hrvatskoj zabilježila više rođenih nego umrlih, taj se trend ove godine promijenio. No, utjeha je što se upravo u toj županiji rodilo najviše djece na 1000 stanovnika, iako statistički podaci na razini Hrvatske pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Međimurskoj županiji prošle je godine rođeno 1182 djece, dok je umrlo 1309 stanovnika, pa tako najsjevernija hrvatska županija ove godine bilježi negativan prirodni prirast!
Više umrlih nego rođenih zabilježeno je u 15 međimurskih općina, među kojima se ističu Općina Pribislavec, u kojoj je umrlo 67 osoba, i Općina Sveti Juraj na Bregu, s 50 umrlih u godinu dana.

U Općini Donji Vidovec prošle je godine rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih

U sedam je međimurskih općina zabilježen pozitivni prirodni prirast. U Općini Dekanovec rođeno je i umrlo šest osoba, dok su u Maloj Subotici rođene 72 osobe, a umrlo ih je 57. U Orehovici je rođeno 49, a umrlo 25 osoba, dok je u Pribislavcu rođeno 67, a umrlo 27 osoba. Potonja općina ima i najveći vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji iznosi 248,1, što znači da je u toj općini u 2016. godini rođeno mnogo više osoba nego što ih je umrlo.

Trend negativnoga prirodnog prirasta slijede i Strahoninec, u kojem je prošle godine rođeno 28 djece, a umrle su 22 osobe, te Sveti Juraj na Bregu, koji je lani bilježio 50 rođenih i 40 umrlih osoba.
Najviše je u „plusu“ Općina Nedelišće, s vitalnim indeksom od 119,1. U toj je najvećoj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno 168 djece, najviše od svih općina, dok je umro 141 stanovnik.

339 stanovnika rođeno je u 2017. godini u Gradu Varaždinu, koji bilježi negativni prirodni prirast, odnosno više umrlih stanovnika nego rođene djece

Od gradova u Međimurskoj županiji negativni prirodni prirast bilježi Čakovec, u kojem je prošle godine rođeno 288 djece, 24 manje nego 2016. godine, a umrlo 296 osoba. Mursko Središće i Prelog također su u „minusu“. Zajedno imaju 141 rođenog i 172 umrla.
Negativni prirodni prirast imaju i svi gradovi Varaždinske županije, u kojoj se prošle godine rodilo 1400 djece, a umrle su 2254 osobe. Pozitivnim prirodnim prirastom može se pohvaliti samo Općina Petrijanec, dok je u Općini Klenovnik, nakon dužeg razdoblja u kojem je ta općina bilježila negativni prirodni prirast, prošle godine taj broj izjednačen – umrlo je i rođeno je 19 osoba.

94 stanovnika izgubio je prošle godine Grad Lepoglava, isto koliko i Općina Maruševec, koja je od svih općina u 2017. godini izgubila najviše stanovnika

Iako su ti statistički podaci razveselili načelnika Općine Klenovnik Mladena Blaška, volio bi da Općina bilježi više rođenih od umrlih.
– Ove smo godine već imali prijam rodilja u Općini, financiramo ih, a od sljedeće godine planiramo povisiti naknade za njih, pa time možda motiviramo mlade roditelje za ostanak u Općini. Određeni broj mladih otišao je i u inozemstvo u potragu za boljim poslom, ali većina se vrati i živi u Općini. Evo, trenutno tri mlade obitelji u Općini grade svoje kuće – rekao je općinski načelnik.

Otkrio je i to da je u Općini u prvih šest mjeseci ove godine rođeno šestero djece te da se prosječno u godinu dana u Klenovniku rodi 15-ero djece. Također, Općina je dobila 70.000 kuna za projektnu dokumentaciju za natječaje vezane uz dogradnju vrtića, čime bi se za 44-ero djece osigurao prostor veći od dosadašnjih 200-tinjak četvornih metara.
Iako je Općina Sračinec dugi niz godina bilježila pozitivan prirodni prirast, ove se godine ponavlja scenarij iz 2015. godine, kada je također rođeno manje stanovnika nego što ih je umrlo. U toj je općini lani rođeno 46-ero djece, dok je umrlo 48 osoba. Tako se izjave načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca ipak nisu obistinile, odnosno Sračinec se prošle godine nije vratio „na staro“ – s pozitivnim trendovima.

48 stanovnika umrlo je prošle godine u Općini Sračinec, a rođeno je 46-ero djece, čime se ponavlja scenarij iz 2015. godine, kada je rođeno manje stanovnika nego što ih je umrlo

Od šest gradova Varaždinske županije najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4. U tom je gradu prošle godine rođeno 38-ero djece, a umrle su 74 osobe, što je gotovo dvostruko više od broja rođenih!
Od općina, najniži vitalni indeks prošle je godine imao Breznički Hum. U toj je općini prošle godine točno tri puta više stanovnika umrlo nego što ih je rođeno. Rođeno je samo devetero djece, a umrlo je čak 27 mještana!
Ništa bolje nije ni u Općini Donja Voća, u kojoj je vitalni indeks bio 34,3, nešto viši u odnosu na Breznički Hum. U toj je općini u 2016. godini rođeno 12-ero djece, a 35 stanovnika je umrlo, dok je Općina Maruševec u prošloj godini izgubila najviše stanovnika od svih općina u Varaždinskoj županiji – njih 94, isto koliko i Grad Lepoglava!

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4

U Međimurskoj županiji najniži vitalni indeks, koji iznosi 20,0, je u Donjem Vidovcu. U toj je međimurskoj općini prošle godine rođeno samo četvero djece, a umrlo je 20 stanovnika, što znači da je u 2016. godini rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih.

– Novac, oko 100.000 ili više kuna, koji možemo podijeliti kao potpore za mlade obitelji, to je samo kapanje po moru. Naravno da je nekih pet ili sedam tisuća kuna mnogo za jedan par, ali koliko zapravo taj novac znači? Baš da će potaknuti nekoga na osnivanje obitelji, teško – naveo je Josip Matulin, načelnik Općine Donji Vidovec.
Pritom ističe da društvo i država u cijelosti moraju utjecati na to da se u svim hrvatskim općinama kao što je Donji Vidovec stanje poboljša.

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje