Povežite se s nama

Međimurje

Boris Pogorelec: “Košaraštvo je simbol ljepote međimurske baštine!”

Objavljeno:

- dana

Sam posao nije se puno promijenio u odnosu na stara vremena: strojevi mogu pomoći u određenim fazama rada, primjerice u berbi šibe, koja se nekad ručno kosila posebnim nožem, ali i dalje se većina toga radi ručno

Košaraštvo Pogorelec je obiteljski obrt iz Kotoribe, koji u tom obliku djeluje već više od 40 godina. Obrt je prelazio s koljena na koljeno te ga trenutno vodi pripadnik već treće generacije obitelji Pogorelec koja se bavi košaraštvom, Boris Pogorelec. Na središnjoj međimurskoj turističkoj manifestaciji, čakovečkom Porcijunkulovu, koje je zapravo i počelo kao Sajam tradicije i starih zanata, Košaraštvu Pogorelec dodijeljena je nagrada za očuvanje tradicijskog obrta.

Djelatnost obrta obuhvaća cjelokupnu proizvodnju, što znači da obitelj sama proizvodi materijal, odnosno sirovinu za izradu proizvoda od vrbove šibe, prerađuje je te od nje izrađuje gotove proizvode.

Treća generacija

– Moji djed i baka, Stjepan i Amalija, začetnici su obiteljske tradicije. Prvi kotao za kuhanje šibe nabavili su iste godine kad je rođen moj otac Branko, 1953. Sam posao nije se puno promijenio u odnosu na stara vremena: strojevi mogu pomoći u određenim fazama rada, primjerice u berbi šibe, koja se nekad ručno kosila posebnim nožem, ali i dalje se većina toga radi ručno. Važno je biti odgovoran i puno raditi: biti dobar gazda, kako bi rekli naši stari – kaže Boris.

Proces od uzgoja do gotova proizvoda je dugotrajan. Šiba se najprije sadi, potom kosi. Kad se dopremi s polja, najprije slijedi klasifikacija po visini u nekoliko kategorija, a zatim se šibe vežu u snopove.

Stari zanati

– Šibu kuhamo u velikim kotlovima u koje stane i po par tona sirovine. Proces kuhanja jedne ture ukupno traje 12 sati. Kuhana šiba potom ide u preradu, odnosno na guljenje. Danas se guli pomoću stroja, a oguljena šiba suši se na suncu i vjetru. Prije pletenja šibu valja namakati u vodi nekoliko sati. Tek je onda pogodna za pletenje – objašnjava Pogorelec.
Tradicija izrade košara u Međimurju starija je od jednog stoljeća, možda i mnogo starija. Osobito je bila izražena u donjem dijelu najsjevernije hrvatske regije.

boris pogorelec

Tradicija izrade košara u Međimurju starija je od jednog stoljeća, možda i mnogo starija. Osobito je bila izražena u donjem dijelu najsjevernije hrvatske regije.

– Majstori košaraši najčešće pletu na različitim drvenim kalupima, pri čemu za svaki proizvod postoji drugi kalup. Nudimo široku paletu proizvoda, radimo i proizvode po narudžbi, a posebno nas veseli sudjelovanje na raznim sajmovima, kao što je čakovečki sajam srijedom ili Porcijunkulovo. Puno nam znači čuvanje tradicije, a zbog toga i ova nagrada. Imamo nasade industrijske vrbe i dovoljno sirovine za proizvodnju za idućih 30 godina, a često proizvode nudimo i po raznim manifestacijama u Primorju. U Međimurju, odnosno našoj Kotoribi, jedna od najvećih promocija definitivno je manifestacija Dani šibe i ribe – dodaje.

U obitelji jedino Borisova supruga Branka još uvijek ne plete šibe, iako vlasnik obrta kaže da će naučiti:

– Sinove, devetogodišnjeg Brunu i šestogodišnjeg Edu, ne želim forsirati da se bave košaraštvom: kao što je moj otac meni dao izbor, i ja ga želim pružiti njima. Ako s vremenom pokažu interes za pletenje, imat će prilike preuzeti proizvodnju.
Dodaje da povremeno dobivaju zaista unikatne narudžbe. Kotoripčanima vjerojatno najpoznatija je pletena lokomotiva koja se nalazi u blizini kotoripskoga kolodvora. Simbol je ponosa povezanog s činjenicom da je 24. travnja 1860. godine upravo tamo utemeljena prva službena željeznička linija u Hrvatskoj.
Druga zanimljiva narudžba bila je izrada košare za balon na vrući zrak, koju je naručio slovenski entuzijast:


Boris dodaje da povremeno dobivaju zaista unikatne narudžbe. Kotoripčanima vjerojatno najpoznatija je pletena lokomotiva koja se nalazi u blizini kotoripskoga kolodvora.

– Od pletenja šiba može se živjeti, ali radi se o teškom poslu koji iziskuje dosta znanja i volje za učenjem. Imao sam sreće što me otac poslu podučavao odmalena. Najviše problema imamo s nedostatkom radne snage, s obzirom na činjenicu da ne postoji stroj koji može zamijeniti čovjeka u pletenju, a samo pletenje je zanat koji izumire. Najviše prodajemo korpe – košare, i koševe; no, kad jednom kupite nešto od toga, radi se o trajnom proizvodu koji nećete morati ponovno kupovati nekoliko desetljeća.

Od pletenja šiba može se živjeti, ali radi se o teškom poslu koji iziskuje dosta znanja i volje za učenjem.” Boris Pogorelec

Od velike pomoći Košaraštvu Pogorelec je i stroj, čija je nabavka financirana sredstvima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u sklopu programa „Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta“ od prošle godine. Osim toga, počeli su i s izradom pletenih plotova – ograda, sličnih onima od trstike, no trajnijima. Proizvode Košaraštva Pogorelec možete naći na internetu, ali i na Renesansnom festivalu, koji će se u Koprivnici održati od 23. do 26. kolovoza. Interes za stare zanate velik je, osobito u inozemstvu.

Tko zna, možda se jednog dana i u našoj županiji otvori neki obrazovni centar u kojem će naglasak biti upravo na ovakvim tradicijskim obrtima. Baština još uvijek postoji, no vjerojatno ćemo morati poduzeti korake želimo li da to tako i ostane.

Međimurje

KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.

Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.

Nastavite čitati

Međimurje

Na radost učenika i nastavnika otvorena nova zgrada Srednje škole Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.

Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.

Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.

U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.

Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.

Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.

Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.

Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.

Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.

U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje