Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Jučer, danas, sutra – pametneša večer je od jutra!

Objavljeno:

- dana

U današnje (!) vrijeme već smo toliko naviknuti na navedene izraze da o njima ne razmišljamo. Kako bilo da bilo, činjenica je da uvelike utječu na naše razmišljanje i percepciju vremena.

Čakavci kažu „čera“, „jučera“, štokavci „jučer“ i „juče“, a kajkavci „fčera“, „fčara“, „ščera“… „Prekjučer“ ili „prekfčera“, „predefčarom“, „prekščera“… Varijabilnost je ovih izraza velika, vjerojatno i zato što se vrlo često upotrebljavaju. „Jučer“ je hrvatski standardni izraz za prethodnu večer. Doslovno je sklopljen od dviju riječi, koje znače„dan prije“.

Hespera

Zapravo je to pojam skraćen od „jučera“, koji dolazi od praslavenskog „včera“ (pri čemu između prva dva glasa dolazi poluglas). Taj praslavenski izraz je ustvari instrumental jednine riječi „večer“, odnosno„včer“, što je opet nastalo od praindoeuropskog „wekWspero“.

“Sutra” je naprosto skraćeni oblik od “sjutra” – izraza koji jednostavno znači “s novim jutrom”

U grčkom jeziku izraz se razvio u „hespera“, a u latinskom u „vespera“.
Ova je veza vidljiva i u nekim keltskim oblicima. Primjerice, u srednjevelškom jeziku riječ „večer“ postala je „ucher“, što nedvojbeno podsjeća na „jučer“. U indoeuropskom prajeziku „k*sep“ znači noć, dok prvi dio pojma („we“) još uvijek nije poznat, no postoji teorija da se radi o prefiksu koji označava „ono što prethodi“, „pred„ ili „prije“.

U srednjevelškom jeziku riječ “večer” postala je “ucher”, što nedvojbeno podsjeća na “jučer”

Zjutraj

Sličnu situaciju imamo i kad želimo izreći da će se nešto dogoditi dan poslije danas – „sutra“ ili „zutra“. Naime, „sutra“ je naprosto skraćeni oblik od „sjutra“ – izraza koji jednostavno znači „s novim jutrom“, baš kao što „fčera“ znači „prethodne večeri“, „od večeri“.Pojmovi „danas“ i „denes“ sami su po sebi relativno jasni – dolaze od riječi „dan“, a doslovno znače „ovoga dana“, „s ovim danom“.

Svi navedeni primjeri divan su simbol bogatstva jezika i prikaz njegove ekonomičnosti

Svi navedeni primjeri divan su simbol bogatstva jezika i prikaz njegove ekonomičnosti te relativiziranja vremena naših starih, koje je nastalo iz potrebe i razmišljanja o prošlosti i budućnosti. Teško je i zamisliti da su se mogli razviti drugačiji i bolji načini za njihovo izricanje s obzirom na povijesne, jezične i geopolitičke okolnosti, iako to nije bilo i nemoguće. U današnje (!) vrijeme već smo toliko naviknuti na navedene izraze da o njima ne razmišljamo. Kako bilo da bilo, činjenica je da uvelike utječu na naše razmišljanje i percepciju vremena.

Međimurje

KUU „Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca gostuje povodom proštenja u Hlapičini

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 26. srpnja, u sklopu manifestacije „Ljeto uz Muru 2024“ u Hlapičini, u Društvenom domu, nastupa Kulturno umjetnička udruga „Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca.

Vikend proštenja u Hlapičini slavi se povodom blagdana svete Ane i Joakima, a čiji imendan je u katoličkom kalendaru 26. srpnja, a sveta Ana jest zaštitnica filijalne crkve u Hlapičini.

Program započinje nagrađivanom predstavom u tri čina „Ljubav s dva lica“ u režiji Franje Halabarec. Izvedba započinje u 20 sati, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Međimurje

Čakovec dobio novi kružni tok vrijedan više od milijun eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 24. srpnja, je u poslijepodnevnim satima za promet otvoreno novo kružno raskrižje na križanju Ulice Stjepana Radića, Sajmišne, Ulice Vjekoslava Špinčića i Ulice 34. inženjerijske bojne.

Riječ je o projektu vrijednom više od milijun eura čijom je realizacijom napravljen važan korak prema poboljšanju protoka vozila i sigurnosti u tom dijelu grada. Samo kružno raskrižje je jednotračno, a okvirna propusna moć je 20.000 vozila na dan.

U sklopu projekta rekonstrukcije prometnice i izgradnje novog kružnog raskrižja dovršavaju se i radovi na rekonstrukciji podvožnjaka, a postavljen je i bukobran, oslikan bojama Grada Čakovca i detaljima vezanim uz njegove simbole i povijest.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje