Zna se da je Ludbreg hrvatski rekorder po zbroju povučenih eura iz europskih blagajni po glavi stanovnika. Ludbreg je u prosjeku od kolovoza 2010. do veljače 2018. godine po tom parametru povukao 631 europsku kunu.

Dio je to analize portala gradonačelnik.hr objavljene povodom pet hrvatskih godina u Europskoj uniji. Samo u 2016. godini Ludbreg je po istom kriteriju povukao čak 3068 kuna, dok je u prve četiri godine provedene u EU Grad ukupno povukao 32 milijuna kuna europskog novca.

Kako kotiraju ostali gradovi Varaždinske županije? O tome gradonačelnik.hr, ali niti bilo koji drugi relevantni portal za novčarska pitanja – ne piše. Takvo je ignoriranje ujedno i odgovor na pitanje o uspješnosti lokalnih jedinica u povlačenju novca iz EU-a.

Osrednjost

Analitičari se, naime, bave najboljima, pa osim Ludbrega nijedan grad u Varaždinskoj županiji, pa ni Županija sama, nije predmet ove, ali ni neke slične analize na istu temu na nacionalnoj razini. Utopili su se u prosjek (ne)uspjeha. Zbog toga smo analizu napravili sami, odnosno za Regionalni tjednik ju je sastavila Udruga „Financijska pismenost i poduzetništvo“ iz Gornjeg Kneginca.

Rezultati nisu sjajni. Izuzme li se Ludbreg, pet gradova Varaždinske županije kotira osrednje – daleko ispred je Grad Zagreb sa 1070 ugovorenih projekata i s druge strane, Ličko-senjska županija s tek njih 55. Varaždinska je županija po svim vrstama nositelja ugovorila 226 projekata u vrijednosti od 142.454,168 eura. Odmah iza Varaždinske je susjedna, Međimurska županija sa 204 projekta, ukupno vrijednih 118.084,423 eura.
Utjeha za Varaždin, Ivanec, Novi Marof, Lepoglavu i Varaždinske Toplice jedino može biti podatak da čak 32 od 129 hrvatskih gradova od ulaska u članstvo Europske unije nije dosad povuklo niti jednu europsku lipu za financiranje svojih projekata.

 

Također, Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status Županije povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio, 9,72 posto, svih sredstava koje su ostvarili hrvatski gradovi. No, gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, čime se Zagreb svrstava na jedva 60. mjesto po iskorištenosti europskog novca.

Međimurje bolje

Lani su se za prestiž u povučenom novcu po glavi stanovnika (što analitičari smatraju najkompetentnijim parametrom) – prvi put nakon niza godina ludbreške dominacije – borili Lipik i Županja, a blizu im je bio i Rab. Gradovi Varaždinske županije nisu konkurentni.
Na listi od najboljih 10 je i međimursko Mursko Središće sa 175 europskih kuna po glavi stanovnika.

Ludbreg i Mursko Središće među prvih su 10 i na tablici prosječno ukupno povučenoga novca od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, od 2013. do 2017. godine. Tu su još i Trilj, Grubišno Polje i Čabar, za koje bi prosječan Varaždinac dva puta razmislio u kojoj se županiji nalaze.

Istina, Grad Varaždin je kao županijsko središte s gotovo 50.000 stanovnika u 8 godina ostvario 96 projekata vrijednih 115.450,725 eura, ali tu se najvećim dijelom radi o projektima sa sjedištem nositelja u Varaždinu, a ne o projektima čiji je nositelj Grad. Varaždin je u trogodišnjem periodu (2014. – 2017.) direktnom ili indirektnom pomoći ostvario 129 kuna po glavi stanovnika.

Katastrofalne Varaždinske Toplice su, primjerice, s 201 kunom indirektne pomoći nadmašile Grad Varaždin za izabrani period, u kojemu su posredno dobile 1,2 milijuna eura pomoći. Ove se tri godine smatraju dobrim pokazateljem stanja stvari jer, izuzmemo li prvu godinu kao godinu prilagodbe EU-u, trebalo je to biti najplodonosnije razdoblje za povlačenje europskog novca. Međutim, jedno je što bi trebalo biti, a drugo što je i ostvareno. Malo Mursko Središće, s gotovo osam puta manje stanovnika, na toj se listi sa 785 kuna plasiralo odmah iza Ludbrega.

Bile su to dobre godine za povlačenje novaca pa ipak čak četiri grada u tri izabrane godine nisu direktno dobila europski novac – Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ivanec i Lepoglava. Varaždin je direktno uspio namaknuti samo 16.169 kuna i 6.062.616 kuna posredno.

Varaždinske Toplice definitivno najgore

Prema kojem god parametru da se gleda (ukupan zbir novca, prema nositelju projekta, po glavi stanovnika….) Varaždinske Toplice su definitivno najlošije u povlačenju europskih novaca. Da se toplička vlast između 2010. i 2018. godine nije snašla u režimu podjele europskog novca govori podatak da je Grad kao nositelj projekata u Varaždinske Toplice „donio“ 7000 (slovima: sedam tisuća) eura.

Ovakav fijasko se ni prema jednom izvješću nije dao naslutiti. Rezultat je tim gori kad se zna o kakvim je potencijalima u Varaždinskim Toplicama riječ. Osim bogatih izvora termalne vode, tu su i arheološki iznimno vrijedne rimske iskopine, pa je i više nego nevjerojatno, tvrdi struka, da topličke vlasti nisu znale iskoristiti i unovčiti ništa od toga. – Moglo se aplicirati na projekte iz kulture, baštine, turizma, u infrastrukturu…

Potencijal je ogroman. Varaždinske Toplice su primjer neznanja i nesnalaženja u tokovima novca Europske unije – kaže jedan stručnjak blizak bivšoj županijskoj vlasti. Grad je na samom dnu i po broju projekata prema sjedištu nositelja – samo njih pet, ukupne vrijednosti 297.200 kuna, što je 0,21 posto ugovorenih projekata u Varaždinskoj županiji.

Tko je kriv?

Tek za usporedbu, Virovitica je, primjerice, kao dvostruko manji grad od Varaždina, s 22.000 stanovnika, s europskim novcem kao nositelj odradila šest projekata vrijednih 10,3 milijuna kuna.

I susjedi su bolji. Grad Čakovec je sam povukao 2 milijuna kuna za sedam projekata, a Koprivnica 3,1 milijun.

Varaždinska županija u osam godina ima gotovo dvostruko manje projekata od dvostruko manje Međimurske županije (7, a Međimurje 13) i uz više nego duplo manje novaca – Varaždinska 4,3 milijuna, Međimurska 10,5 milijuna eura.

Nedvojbeno je da je Hrvatska u povlačenju europskog novca na europskom začelju. A Varaždinska županija je u Hrvatskoj samo osrednja.
Je li razlog neznanje ili lijenost?