Povodom Svjetskog dana srca Tatjana Jurkin Vnučec, dr. med., v.d. pročelnica Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof u razgovoru je otkrila koji su uzroci kardiovaskularnih bolesti, kako ih prevenirati, te kakav je život s kardiovaskularnim bolestima.

U subotu, 29. rujna, obilježava se Svjetski dan srca. Je li točno da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok mortaliteta u Hrvatskoj i Europskoj uniji?

Kardiovaskularne bolesti u Europskoj uniji odgovorne su za oko 42 posto smrtnosti. Vodeći su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, ali su u porastu u nerazvijenim zemljama, izjednačene s infektivnim bolestima. Moram napomenuti da postoji tendencija pada mortaliteta u nekim razvijenim zemljama, primjerice Finskoj, a to je rezultat dobrih, planiranih mjera primarne prevencije. Iako su učestalije u starijoj životnoj dobi, mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi. U jednog pacijenta možemo naći više oblika kardiovaskularnih bolesti, od hipertenzije, koronarnih bolesti srca, bolesti srčanih zalistaka, aritmije i sl.

Koji su uzroci?

Kardiovaskularne bolesti su rezultat međudjelovanja različitih rizičnih čimbenika. Na neke ne možemo djelovati, dob, spol – poznato je da su žene u generativnoj dobi zaštićenije od kardiovaskularnih bolesti zbog utjecaja spolnih hormona u odnosu na muškarce – i genetika. Rizični faktor na koji možemo djelovati u prvom je redu pušenje, od kojeg u svijetu godišnje umire 5 milijuna ljudi, ali zbog mjera prevencije u razvijenim zemljama postoji tendencija pada pušenja. Sljedeći faktor je prekomjerna tjelesna težina zbog povećanog unosa kalorija, povećanog unosa nezasićenih masnih kiselina i ugljikohidrata, zatim povećana razina kolesterola koji se nakuplja u krvnim žilama, u stanicama, i dovodi do oštećenja ne samo svojim nakupljanjem nego i izazivanjem upalnih procesa u stanicama koje oblažu krvne žile i može dovesti do pucanja plakova i suženja krvnih žila, do začepljenja i konačno ishemija odnosno infarkta. Rizični čimbenik je i povišeni šećer koji štetno utječe na mikrocirkulaciju osobito oka, mozga, bubrega, a i perifernu cirkulaciju. Zatim je to povećana izloženost stresu u našem današnjem ubrzanom ritmu života. I tjelesna neaktivnost.

S kojim se bolestima najčešće susrećete?

Istaknula bih hipertenziju koja je najčešća dijagnoza i u ordinacijama obiteljske medicine i u bilo kojoj specijalističkoj ambulanti. Neliječenje hipertenzije dovodi do brojnih promjena i komplikacija na samom srcu, u vidu zadebljanja srčanog mišića, time se povećava rizik nastanka aritmija, ishemijske bolesti srca. Komplikacije nisu samo na srcu, hipertenzija ostavlja i posljedice na krvnim žilama mozga, bubrega, na oku i perifernoj cirkulaciji. Istaknula bih i koronarnu bolest srca, najčešći pojedinačni uzrok smrti u suvremenom svijetu. Spomenula bih i akutni koronarni sindrom s kojim se u našoj Službi ne susrećemo tako često, ali je često u hitnoj internističkoj ambulanti u Općoj bolnici u Varaždinu. To stanje je posljedica nagle nedovoljne opskrbe srčanog mišića s krvi i time s potrebnim hranjivim tvarima i kisikom, koji je neophodan za njegov rad. Prezentira se bolovima, pritiskom u prsištu, u EKG-u sa specifičnim i manje specifičnim znacima. Vrlo je važna pravovremena i ispravna dijagnoza. Razvoj interventne kardiologije uvelike je doprinio dobrom liječenju akutnog koronarnog sindroma i smanjenju smrtnosti infarkta miokarda. Najčešća bolest srčanih zalistaka je aortna stenoza. Procjenjuje se da 2 do 7 posto stanovništva starijih od 65 godina boluje od aortne stenoze. To je suženje aortnog zaliska koji ima normalno tri listića i može biti prirođena, kad ima dva listića, ili stečena, ranije najčešće zbog reumatske vrućice, a danas je to zbog degenerativnog nakupljanja i odlaganja kalcija u zaliske, povezano s ateroskleroznim bolestima krvnih žila. Kod aritmija najčešće se susrećemo s fibrilacijom atrija, u populaciji 1-2 posto, u Europskoj uniji od toga boluje oko 5 milijuna ljudi. Tipični čimbenici rizika su dob, hipertenzija, koronarna bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, diajbetes, bolesti bubrega. Ako je neliječena dovodi u konačnici do srčanog zatajenja.

Koliko ste opremljeni?

U našoj Službi za neinvazivnu dijagnostiku imamo ergometriju, holtere EKG-a, aparate za kontinuirano arterijsko mjerenje tlaka, a u sklopu projekta izgradnje novog objekta dobili smo ultrazvučni aparat koji nam omogućuje bolji prikaz i bolju procjenu funkcije i morfologije srčanih struktura. Uz aparat smo dobili i radnu stanicu na kojoj možemo kasnije analizirati neke promjene i izvoditi mjerenja ako je to potrebno.

Kako prevenirati kardiovaskularne bolesti?

Važne su mjere primarne prevencije. Istaknula bih važnost obiteljskog liječnika i redovite kontrole tih pacijenata. Važna je dobra anamneza da se otkriju čimbenici rizika i da se može utjecati na njih. Nadalje, dijagnostika i osnovne laboratorijske pretrage, EKG, neke radiološke pretrage, od ultrazvuka srca, holtera, a onda ovisno o nalazima – jesu li neki patološki, se dalje usmjerava prema dodatnim potrebnim pretragama i dijagnostici. Mjere primarne prevencije su utjecanje na promjenjive čimbenike rizika (prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine, normalnih vrijednosti krvnog tlaka, smanjenje unosa masnoća, redovito vježbanje – izdvojiti svakodnevno 20-ak minuta, izbjegavati stresne situacije).

U Novom Marofu pacijentima se pruža palijativna skrb. Koja je razlika između pacijenata s kardiovaskularnim i drugim bolestima?

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok mortaliteta i morbiditeta, no vodeći korisnici palijativne skrbi su zapravo pacijenti s malignim bolestima. Ukoliko uzmemo pacijenta s kardiovaskularnim bolestima i pacijenta s malignim bolestima, i da imaju jednako lošu prognozu, 75 posto pacijenta s dijagnozom karcinoma su upoznati s prognozom i lošim ishodom, za razliku od ostalih koji nemaju karcinom. Možda je problem što su kardiovaskularne bolesti kronična stanja s nepredvidljivim tijekom bolesti. Može doći do iznenadne smrti ili mogu biti kronična stanja koja traju godinama. S druge strane postoji tendencija nas liječnika u ambulantama da se fokusiramo na ispravljanje hemodinamskog statusa, poboljšavanje simptoma. To pacijenti očekuju od nas tako da se možda ne razgovara puno o prognozi i ishodu. Danas postoje razne metode liječenja, ne samo medikamentne terapije, već je tu postavljanje stentova, različitih uređaja do transplantacije srca. Kardiovaskularni pacijenti očekuju poboljšavanje simptoma, dok pacijenti s malignim bolestima znaju više o svojoj bolesti i prognozi.

Kakav je život pacijenta s kardiovaskularnim bolestima?

Svaki pacijent može napraviti puno za sebe. Liječenje počinje i završava sa samim pacijentom. Važno je pridržavanje mjera primarne prevencije i sekundarne nakon preboljelog infarkta miokarda zato što se rizik neželjenih događaja ne smanjuje. Preporuka je pridržavati se medikamentne terapije i redovitih kontrola.