Bobićev balet “Snježna kraljica” praizvest će se u petak u koprodukciji HNK Split i Osijek
Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Split, u petak, 16. veljače, praizvest će...
Trodnevna manifestacija, koja je trajala od petka, 28. rujna, do nedjelje, 30. rujna, završila je priredbom kojoj je prethodio mimohod članova Udruge te gostiju koji su nastupili u programu. U velikom šatoru, koji je za ovu prigodu donirala Varaždinska županija, prikazani su ručni radovi vrijednih članova, način na koji se nekada radilo crno ulje, a OPG Pocedulić izložio je proizvode od heljde. Ruža Levatić, predsjednica Udruge Hajdina, zahvalila je svim članovima na marljivom trudu i zalaganju tijekom cijele godine koja je bila, kako je istaknula, prepuna aktivnosti. Pohvalila je i suradnju s Varaždinskom županijom na brojnim projektima u koje je Udruga Hajdina bila uključena. Udruga Hajdina u godinu i pol mandata aktualne županijske vlasti postala je stalan i nezaobilazan partner u turističkim, gospodarskim i gastronomskim manifestacijama, pa je tako zajednička suradnja ostvarena u Zagrebu na manifestaciji „Kajkavci u Lisinskom“, na Doručku s hrvatskih farmi, proslavi 15. godina Udruge kuhara Varaždinske županije, prošle i ove godine na Danima Varaždinske županije, a poseban doprinos Udruga Hajdina dala je ovogodišnjem Bučogradu. – Iza nas je puno prekrasnih trenutaka u kojima je Udruga Hajdina pomogla da našu Županiju predstavimo u najboljem svjetlu. Varaždinska županija nastoji što bolje promovirati naše domaće, autohtono i izvorno. Promoviramo naše varaždinsko zelje koje je jedan od svega osam proizvoda iz Hrvatske s oznakom izvornosti, snažno brendiramo i naše bučino ulje, a vaša udruga i vaš koščičjak imaju veliku ulogu u očuvanju i prepoznatljivosti cjelokupne tradicijske kulture – naglasila je posebna savjetnica župana i predsjednica Turističke zajednice Natalija Martinčević. Također, Martinčević je podsjetila na 122 projekta koja se provode u Varaždinskoj županijskih vrijednih više od 700 milijuna kuna, no naglasila je da su ovakvi projekti koji dolaze iz srca i plod su rada marljivih ruku građana najvažniji. – Želim puno uspjeha u vašem daljnjem radu i obećavam punu pomoć i podršku Županije te se veselim budućoj suradnji – za kraj je naglasila Martinčević, koja je i najavila predstavljanje Varaždinske županije na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gdje će prisutna biti i Udruga Hajdina. Na završnoj priredbi nastupili su članovi Kapele Paulina Warasdin, KUD-a Sijač iz Lučkog, Varaždinski folklorni ansambl, Hajdina bend, pjevačice Anita Huđek i Sonja Mikulić, KUD Mak i članovi Centra tradicijske kulture Varaždin, a svoju podršku vrijednim članovima Udruge Hajdina su, osim posebne savjetnice župana Natalije Martinčević, dali i zamjenik župana Varaždinske županije Robert Vugrin, županijski vijećnik Nenad Koščak i gradski vijećnik Darko Detelj.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.