Saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije dr. sc. Josip Križanić u Hrvatskom saboru je u petak, u ime Kluba HDZ-a, sudjelovao u raspravi o prijedlogu novog Zakona o vinu za kojeg je najavio da će ga Klub stranke podržati.

Naglasio je da dosadašnji zakon datira još iz 2003. godine. U međuvremenu mijenjan je zbog uglavnom nomotehničkih usklađivanja, pa se zbog konsolidiranja EU i nacionalnih propisa u sektoru vinarstva i vinogradarstva predlažu osnove koje će poslužiti za donošenje provedbenih propisa, istaknuo je Križanić.

– Zakon je dijelom konzumirao mišljenje regionalnih udruga vinara, dok u nekim dijelovima udruge, naravno, imaju svoje drugačije stavove i mišljenja. Tako neki vinari primjerice predlažu da se kompletna proizvodnja, uključujući oznake izvornosti, trebala staviti u ruke proizvođača – dodao je.

Križanić je ujedno upozorio na negativan trend koji je prisutan u površinama vinograda i proizvodnji vina.

– U desetogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2016. godine imamo 9.000 ha vinograda manje, odnosno 28 posto. U vanjskotrgovinskoj razmjeni pak je razvidan porast uvoza vina koji nije popraćen porastom izvoza. Imamo i veliko odstupanje u broju gospodarstava koja prijavljuju proizvodnju vina i koja stavljaju vino u promet – istaknuo je Križanić koji smatra kako je to zasigurno alarm za uzbunu, napominjući da se to ne događa samo zbog smanjenog interesa za vinogradarstvo, već i zbog sve učestalijeg širenja zlatne žutice upravo u zadnjih desetak godina.

Moglo bi Vas zanimati:

FOTO Stari ludbreški mlin postaje centar obrazovanja: grade se Newton sobe, stigao i simulator leta

Radovi oko ludbreškog starog mlina koji je godinama bio zapušten u punom su jeku. Na tom se mjestu gradi jedan...

“Moramo poduzeti konkretne mjere!”

– Ova pošast kontinuirano, polako, ali sigurno devastira naše vinograde, pa vinogradari zbog nemogućnosti borbe, cijepaju svoje vinograde, a neki zbog nje i ne podižu nove. Ugroženo područje je sad već skoro cijela zemlja, a zaražena je većina županija, stoga hitno moramo poduzimati konkretne mjere, kao što je najšira moguća edukacija vinogradara o prijenosu bolesti, ali i prevenciji – kazao je Križanić.

Upozorio je i kako je posljednjih nekoliko godina primjetan enormni uvoz vina iz EU-a, ali i trećih zemalja, posebice Crne Gore i Makedonije i to u tankovima-cisternama koja su se tu onda prepakiravala i bez ikakve kontrole kvalitete prodavala diljem zemlje direktno konkurirajući kvalitetnim domaćim vinima.

– Napominjem da su naši vinogradari prije plasmana vina na tržište trebali proći analize i ishoditi markice, što je garantiralo kvalitetu, ali i činilo trošak našim proizvođačima. To se ovim zakonom mijenja i to je dobro – rekao je saborski zastupnik Križanić.

Istaknuo je i kako se prijedlogom novog Zakona o vinu uređuju nadležnosti i ovlasti ovlaštenih javnih tijela (djelokrug HCPHS) – izdavanje rješenja za promet vina i potvrđivanje sukladnosti i djelokrug APPRRR – u poslovima vezanim uz Vinogradarski registar, marketinško oglašavanje, upravni i inspekcijskih nadzor (vinarske inspekcije) i prekršajne odredbe.

Promjena naziva

– Jasno je definiran okvir za obavljanje djelatnosti proizvodnje i prodaje sa svrhom borbe protiv sivog tržišta. Zakon predviđa i četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska te četiri nove regionalne organizacije vinogradara koje će biti povezane s regijama – naglasio je zastupnik Križanić dodavši da je, razgovarajući s vinogradarima, tražio da se naziv Središnja bregovita Hrvatska promijeni u Središnja i Sjeverozapadna ili Središnja i Sjeverna Hrvatska jer se ovako širokim nazivom gubi identitet varaždinsko-međimurske regije, dok su ostale regije točnije pobrojene.

Dodao je kako se, s ciljem rasterećenja sektora vina od parafiskalnih nameta, cjelokupni troškovi vezani uz naknade za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet i za izdavanje rješenja podmiruju iz državnog proračuna. Ukida se i sustav evidencijskih markica, a kroz druge administrativne mjere osigurano je praćenje sljedivosti vina. Sektor vina rasterećuje se za oko 12.000.000 kuna, što iznosi 33 posto rasterećenja u odnosu na postojeće propise.

– Osim što vinogradarstvo predstavlja vrlo značajnu granu hrvatske poljoprivrede, proizvodnja vina kroz povijest obilježava prepoznatljivost, a u novije vrijeme brend ili zaštitni znak pojedine vinogradarske regije RH. Upravo stoga nam je zadatak brinuti o očuvanju vinogradarskih površina te učinkovitije zaštiti domaće vinogradare od navale jeftinih proizvoda izvana – zaključio je Križanić.