Prevoditelj na češki je Josef Kodet, istaknuti češki kroatist i slovenist, a korektorsku superviziju obavio je dr. Karel Jirásek, profesor na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu.
U planu su i češki prijevodi ostalih knjiga varaždinskoga književnika. Štoviše, i prijevod zbirke „Krvavo“ već je upotpunjen „Tijelom od snova“, naslovnom pričom četvrte, najnovije Peričićeve zbirke, nedavno predstavljene u varaždinskoj Knjižnici, a koju je književni kritičar „Novog lista“ Davor Šišović proglasio remek-djelom. Ta priča govori o čovjeku rođenom 21. kolovoza 1968., na dan kad je sovjetska vojska ugušila praško proljeće, demokratski pokret koji je u konačnici pridonio rušenju komunizma.
Istog je dana rođen i Denis Peričić, a nedavna 50. obljetnica tog događaja (i autorov polustoljetni jubilej) stoga je bila i osobit povod za predstavljanje u Češkoj, i to upravo 5. listopada, na 82. obljetnicu rođenja Václava Havela, proslavljenog pisca i prvog predsjednika demokratske Čehoslovačke, a potom i samostalne Češke Republike.
Prijevod Peričićeve zbirke priča je višekratno – samostalnom promocijom, polusatnim potpisivanjem knjiga te raznim susretima – predstavljen u Havličkůvu Brodu, glavnom gradu istoimenog okruga, na 28. Jesenskom velesajmu knjiga (28. Podzimní knižní veletrh), najstarijem i (nakon praškoga) najvećem knjižnom sajmu u Češkoj, koji je u samo dva dana razgledalo oko 17.000 posjetitelja. Moto ovogodišnjeg Velesajma bio je „Sto godina samoće – sto godina od raspada Austro-Ugarske“.
Stoga su, uz brojne češke pisce, od kojih je najslavniji Michal Viewegh („Odgoj djevojaka u Češkoj“), na Velesajam posebno pozvani istaknuti srednjoeuropski književnici, kao što su Viktor Horváth iz Mađarske (u Hrvatskoj mu je preveden roman „Tursko zrcalo“), Josef Haslinger iz Austrije (u nas mu je preveden „Bal u operi“), zatim Sabine Dittrich iz Njemačke, Mariusz Surosz iz Poljske i Mircea Dan Duta iz Rumunjske, a iz Hrvatske Pavao Pavličić i Denis Peričić. Za njih je Jana Fischerová, zamjenica hejtmana (župana) Visočkoga kraja (županije), priredila i svečani ručak.
Kao zanimljiv kuriozitet izdvajamo podatak da su tijekom Velesajma u Češkoj održani i izbori, na kojima je Peričićev prevoditelj Josef Kodet postao gradski vijećnik Jihlave, glavnoga grada Visočkoga kraja!
Uspješna češka „mini-turneja“ Denisa Peričića završena je upravo u Jihlavi, gdje je na radnim susretima bilo riječi o mogućnostima prijevoda njegovih knjiga i na druge jezike.
Dok je boravio u Češkoj, Denis Peričić je u domovini ovjenčan još dvjema književnim nagradama. U subotu, 6. listopada, u Loboru su održani 12. Dani Franje Horvata Kiša, gdje su suorganizatori iz Kajkavskog spravišča i časopisa „Kaj“ objavili rezultate 12. Natječaja za hrvatski književni putopis. Ocjenjivačko povjerenstvo (dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i pjesnik Darko Raškaj) odlučilo je da jedna od četiriju ravnopravnih prvih nagrada za najbolji ovogodišnji hrvatski književni putopis pripadne Denisu Peričiću za putopis „Najveće praško čudo“. Zanimljivo je da je i taj putopis vezan uz Češku, ali i uz varaždinski uršulinski samostan, gdje se čuva replika skulpture Praškoga Malog Isusa.
Također, 3. listopada objavljeno je da je za priču „Kava, prva jutarnja“ Denis Peričić dobio prvu nagradu na Natječaju za kratku priču do 1000 riječi koji je organizirao književni časopis „Kvaka“. To su već peta i šesta Peričićeva ovogodišnja književna nagrada, a ukupno ih je u dosad dobio – 78.
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
