Protekle nedjelje u župnoj crkvi u Dekanovcu održan je koncert povodom 130. obljetnice rođenja Florijana Andrašeca.

Glavni organizator i pokrovitelj manifestacije bila je Općina Dekanovec, ostali pokrovitelji Ministarstvo kulture i Međimurska županija, suorganizator dekanovska Župa Svih svetih, dok je suorganizator programa bio Institut „Ars musica“. Koncert je dio projekta „Furjonova zviezda“, kojim se promiču tradicijski napjevi Florijana Andrašeca u obradama suvremenih skladatelja. Jedno od ključnih imena koje se susreće uz ovaj projekt definitivno je dirigent Nikola Sebastian Jambrošić, porijeklom iz Dekanovca.

– Dekanovec, moje rodno mjesto, uvijek mi je bilo u srcu, a tako će i ostati. Moji roditelji i veći dio obitelji živi u ovom prekrasnom mjestu. Živim u Zagrebu, otišavši „trbuhom za kruhom“, no iskoristim svaku mogućnost da dođem u Dekanovec. Projekt „Furjonova zviezda” jedan je od načina kako mogu tu poveznicu održati čvrstom. Neizmjerno mi je drago što su to mještani, načelnik i ostali odgovorni prepoznali te što mi daju srdačnu podršku. Trenutno intenzivno radim u području glazbene pedagogije. Radim u Gimnaziji Sesvete, gdje sam nastavnik predmeta Glazbena umjetnost i zborsko pjevanje. Mentor sam studentima pedagoškog usmjerenja na Muzičkoj akademiji, pa ta područja zaokupljaju veći dio mog vremena. Kao voditelj Djevojačkog zbora „Aurora“ radim s mladim pjevačicama.

U slobodno vrijeme, koliko ga ima, volim čitati, posjetiti koncerte, stjecati nova znanja i putovati – kaže Jambrošić, koji je diplomirao crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i glazbenu pedagogiju na Muzičkoj akademiji u istom gradu. Usavršavao se u školi za dirigente pri Sveučilištu u Limericku u Irskoj.

Tradicijski napjevi

Dodaje da je projekt prvenstveno namijenjen domeni zborske glazbe. Zamisao je Andrašecove napjeve oplemeniti zvukom zbora u skladu s idejama suvremenih skladatelja:

– Skladatelji su još za Andrašecova života znali tako postupati, samo što mu najčešće nisu pridali zasluge autora teksta i melodije. Njegovo ime nije zaboravljeno: zahvaljujući naporima koje su uložili Dekanovčani, njihov načelnik Ivan Hajdarović i ostali entuzijasti, ono je postalo prepoznatljivo u Međimurju, a polako i u Hrvatskoj. Osobno mnogo radim u području zborskog pjevanja, kao voditelj i kao pjevač, pa je na neki način bilo prirodno da projekt bude usmjeren k zborskom pjevanju.

Razmišljajući kako najbolje pridonijeti razvoju „brenda Andrašec“, jer ipak su “legende” o njemu i njegova ostavština utjecali na moj profesionalni put, zaključio sam da bi u projekt primarno trebalo uključiti skladatelje i izvođače koji nisu iz Međimurja: mislim da svaki skladatelj prije pisanja neke skladbe ili obrade, da bi ona bila u duhu kraja, mora upoznati Međimurje, međimursku popevku, kulturu i život. To mora i dirigent da bi dosljedno mogao interpretirati skladbu. Skladatelji tako obogaćuju svoj izražajni jezik elementima međimurske kulture, koje tada mogu koristiti u drugim skladbama. Budući da je moje radno mjesto povezano sa Zagrebom i ostalim većim gradovima Hrvatske, ovaj način djelovanja omogućuje mi rad izvan Međimurja, pri čemu sam svejedno povezan sa svojim rodnim mjestom! Sve naznake ukazuju na činjenicu da bi projekt mogao postati redovitom manifestacijom!

Umrežavanje

Kao suorganizator koncerta naveden je Institut „Ars musica“, institucija s dekanovečkom adresom.

– Ideja za „Ars musicu“ nastala je otprilike u istom razdoblju kad i projekt „Furjonova zviezda“. Za pripremu terena bila su potrebna istraživanja koja je trebalo obaviti na terenu. Budući da je za istraživanja potrebna suradnja stručnjaka iz različitih područja glazbe, poput etnomuzikologa, skladatelja, dirigenata, producenata i slično, tražio sam način kako najbolje okupiti i umrežiti stručne entuzijaste koji mogu zajedno raditi na različitim glazbenim projektima. Najveći dio trenutnog rada usmjeren je prema istraživanju i umrežavanju stručnih članova, poticanju konstruktivnog stvaralaštva, očuvanju domaće tradicije i podizanju kulturne svijesti.

U sljedećoj fazi (do 2020.) planirani su osnivanje vokalnih i instrumentalnih sastava te pripremanje različitih edukacija usmjerenih u ta područja. Dosad je prikupljen popriličan broj obrađenih Andrašecovih skladbi koje čekaju prvu izvedbu. Postoji interes i za predstavljanje projekta izvan Međimurja. Sljedeći nam je cilj izdati notne materijale za zborove diljem Hrvatske! – kaže Nikola.

Smatra da postoji prostor za popularizaciju lika i djela Florijana Andrašeca u Hrvatskoj:

– Uskoro ću izdati pjesmaricu za zborove osnovnih škola s njegovim napjevima koja će se moći koristiti u nastavi. Već neko vrijeme radim i na knjizi o čuvarici naše pučke kulture Muni Orehov. Andrašec je primjer pravog umjetnika, istaknuo se u mnogim područjima. Tragično je što nije imao pristup višem obrazovanju.

Teško je prežaliti gubitak zahtjevnijih partitura za koje znamo samo iz korespondencije i svjedočanstava Vinka Žganca i Miroslava Vuka Croate. Andrašec je po struci bio orguljaš. Završio je (s pohvalama!) školu za crkvenog orguljaša u Celju. Skladatelji su često uzimali njegova djela i potpisivali ih kao narodna ili čak kao vlastita! Volio je neumorno stvarati i svoje ideje pretakati u umjetnost. Projektima poput „Furjonove zviezde“ želimo pomoći u senzibilizaciji mladih za ljubav prema tradiciji!