Povežite se s nama

Međimurje

Međimursko lovstvo: nekad smo bili “Eldorado”, trudimo se da to opet postanemo

Objavljeno:

- dana

Lovački savez Međimurske županije održao je svoju redovnu skupštinu, na kojoj je, uz uobičajeni dnevni red, podijelio priznanja, plakete i povelje pojedincima zaslužnima za razvoj lovstva u Međimurju.

Ove godine Lovački savez je radio na obrazovanju lovaca, razvoju lovne kinologije i lovnoga streljaštva, njegovanju lovne etike i običaja te zaštiti prirode i okoliša na prostoru Međimurske županije.

Izazovna godina

Kako ističe predsjednik Lovačkog saveza Ljubomir Grgec, broj članova se u 2018. godini povećao s 906 na 928 lovaca u 22 lovačka društva.

– Ova je godina bila izazovna. Nastojanja lovaca da riješe dugogodišnji problem plaćanja šteta nastalih od naleta vozila na divljač dobila su epilog sklapanjem zajedničke police osiguranja, zbog čega je lovozakupnicima olakšano poslovanje jer im više ne prijete likvidacije zbog enormnih šteta koje su morali isplaćivati vozačima. Novim Zakonom o lovstvu više se ne zahtijeva liječnički pregled svake pete godine te on donosi mnogo novosti u rad lovaca i lovoovlaštenika – dodao je Grgec.

Plaketu za razvoj lovne kinologije primio je Danijel Rukljač za osvojeni Kup svetog Huberta u organizaciji Hrvatskoga lovačkog saveza te osvojeni Kup u organizaciji Hrvatskoga kinološkog saveza

Članovi Skupštine Lovačkog saveza istaknuli su podršku Međimurske županije. Slično se očekuje i sljedeće godine, s obzirom na činjenicu da novi Zakon predviđa povrat lovozakupnine lovačkim društvima od svega 10 posto umjesto dosadašnjih 60 posto. Pozitivna suradnja ostvarena je i s Policijskom upravom međimurskom, osobito na suzbijanju krivolova.

U ime Policijske uprave međimurske čestitke lovcima uputio je Krunoslav Gosarić. Župan Matija Posavec zahvalio je na kvalitetnoj suradnji, rekavši da će u okviru mogućnosti i iduće proračunske godine aktivno podupirati program Lovačkog saveza i lovačkih društava. Sjednica Skupštine ujedno je bila i prilika za osvrt na rezultate u lovnom streljaštvu, u kojima je posebno istaknuta činjenica da su međimurski lovci dvostruki državni prvaci. Plakete za taj uspjeh primili su Ivica Varga, Mladen Srnec, Josip Šoštarić, Danijel Rukljač, Branko Breglec i Dean Horvat.

Zakon o lovstvu

Veteranska priznanja za 50 godina neprekidnoga lovačkog staža, Povelju Nikole Šubića Zrinskog za doprinos u razvoju međimurskog lovstva te Povelju za dugotrajno članstvo i vjernost Hrvatskoga lovačkog saveza primili su: Ivan Posavec, Stanko Pfeifer, Stjepan Kolarić, Josip Varga, Stjepan Hudiček, Stjepan Vodušek, Božidar Jotić, Franjo Glogovec i Ivan Blagus.

Plakete za streljaštvo primili su Ivica Varga, Mladen Srnec, Josip Šoštarić, Danijel Rukljač, Branko Breglec i Dean Horvat

Plaketu za razvoj lovne kinologije primio je Danijel Rukljač za osvojeni Kup svetog Huberta u organizaciji Hrvatskoga lovačkog saveza te osvojeni Kup u organizaciji Hrvatskoga kinološkog saveza. Svečanost su uveličali lovački rogisti.

Novi Zakon o lovstvu donosi pregršt noviteta. Dobna granica za dobivanje lovačke iskaznice smanjena je s 18 na 17 godina i 6 mjeseci, pri čemu lovci koji nisu punoljetni u lovu smiju sudjelovati samo uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika. Lovoovlaštenik je dužan imati lovnika, čije poslove smije obavljati osposobljena osoba (osposobljavanje provodi Hrvatski lovački savez) koja posjeduje važeću lovačku iskaznicu te iskaznicu lovnika, kao i važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova. Divljač predstavlja dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, pa ima osobitu zaštitu države. Vlasnici neprekinutog zemljišta veličine od barem 500 hektara moći će osnovati privatno lovište. Regionalna samouprava dobiva veće ovlasti, čime se želi unaprijediti gospodarenje lovištima i razvoj lovstva.

Smanjuju se granice zabrane lova, pa je, zbog sprečavanja šteta od divljači, odsad zabranjeno loviti na udaljenosti unutar 100 metara od naselja (dosad 300 metara, odnosno 200 u planinskim područjima), osim ako se radi o naseljima s više od 10.000 stanovnika.

Nove odredbe unose red i u sprečavanje šteta od divljači te propisuju da odgovornost za štetu na prometnici snosi lovoovlaštenik ako je šteta nastala zbog provođenja lova, odnosno vozač ako je upravljao vozilom protivno odredbama kojima je uređena sigurnost prometa na cestama. Kako će se novi Zakon odraziti na prilike u međimurskom lovstvu, pojasnio je tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije Mladen Lacković:

Pozitivna suradnja ostvarena je i s Policijskom upravom međimurskom, osobito što se tiče suzbijanja krivolova

– Lovni turizam u Međimurskoj županiji ovisan je o direktnoj ponudi lovozakupnika u lovištima. Međimurska županija prije tridesetak godina bila je „Eldorado” za lovni turizam. U velikoj mjeri zbog razvoja Međimurja, ta ponuda je osjetno pala. Međimurje godišnje posjeti dvjestotinjak lovaca turista iz stranih zemalja i otprilike isti broj lovaca iz Hrvatske. Ponuda se odnosi na sitnu divljač (zec, fazan, trčka, šljuka, divlja patka) i krupnu divljač (srna, jelen, divlja svinja). Koliko mi je poznato, nekolicina lovoovlaštenika radi na smještajnim kapacitetima koji bi se nalazili unutar lovačkih domova.

Opasna stvar

Na pitanje što smatra gorućim problemima lovstva u Međimurju i Hrvatskoj, Lacković spremno odgovara:
– Prije svega, nekvalitetno su riješeni naleti vozila na divljač, u većini slučajeva krivi su sama divljač i lovoovlaštenici. Tijekom moje dvadesetogodišnje lovačke prakse samo je jednom vozaču utvrđen alkohol u krvi (0,3 promila) i nikada nije utvrđena prekomjerna brzina! Da bi stvar bila “ljepša”, hrvatski sudovi proglasili su divljač i ostale zaštićene životinje „opasnom stvari“. Krivolov je ostatak prošlosti koji u Međimurju, nažalost, nije nestao. Najgori oblik krivolova jest onaj žičanim zamkama, pri čemu životinja ugiba u strašnim mukama.

Jako je teško uhvatiti krivolovce, a i kada ih uhvatimo, kazne nisu rigorozne te se iste osobe vraćaju staroj raboti. Za rješavanje navedenih problema aktivno surađujemo s policijom, nadležnim ministarstvima i Hrvatskim lovačkim savezom. Suradnja je dobra, ali zakonska regulativa nije najsretnije osmišljena: za neka područja lovstva zakoni i pravilnici su previše „nabildani“, a neka su pokrivena samo s nekoliko odredbi koje ne pokrivaju problematiku područja na koje se odnose u dovoljnoj mjeri!

Ostaje da vidimo kakve će rezultate novi Zakon dugoročno polučiti.

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje