Lovački savez Međimurske županije održao je svoju redovnu skupštinu, na kojoj je, uz uobičajeni dnevni red, podijelio priznanja, plakete i povelje pojedincima zaslužnima za razvoj lovstva u Međimurju.

Ove godine Lovački savez je radio na obrazovanju lovaca, razvoju lovne kinologije i lovnoga streljaštva, njegovanju lovne etike i običaja te zaštiti prirode i okoliša na prostoru Međimurske županije.

Izazovna godina

Kako ističe predsjednik Lovačkog saveza Ljubomir Grgec, broj članova se u 2018. godini povećao s 906 na 928 lovaca u 22 lovačka društva.

– Ova je godina bila izazovna. Nastojanja lovaca da riješe dugogodišnji problem plaćanja šteta nastalih od naleta vozila na divljač dobila su epilog sklapanjem zajedničke police osiguranja, zbog čega je lovozakupnicima olakšano poslovanje jer im više ne prijete likvidacije zbog enormnih šteta koje su morali isplaćivati vozačima. Novim Zakonom o lovstvu više se ne zahtijeva liječnički pregled svake pete godine te on donosi mnogo novosti u rad lovaca i lovoovlaštenika – dodao je Grgec.

Članovi Skupštine Lovačkog saveza istaknuli su podršku Međimurske županije. Slično se očekuje i sljedeće godine, s obzirom na činjenicu da novi Zakon predviđa povrat lovozakupnine lovačkim društvima od svega 10 posto umjesto dosadašnjih 60 posto. Pozitivna suradnja ostvarena je i s Policijskom upravom međimurskom, osobito na suzbijanju krivolova.

U ime Policijske uprave međimurske čestitke lovcima uputio je Krunoslav Gosarić. Župan Matija Posavec zahvalio je na kvalitetnoj suradnji, rekavši da će u okviru mogućnosti i iduće proračunske godine aktivno podupirati program Lovačkog saveza i lovačkih društava. Sjednica Skupštine ujedno je bila i prilika za osvrt na rezultate u lovnom streljaštvu, u kojima je posebno istaknuta činjenica da su međimurski lovci dvostruki državni prvaci. Plakete za taj uspjeh primili su Ivica Varga, Mladen Srnec, Josip Šoštarić, Danijel Rukljač, Branko Breglec i Dean Horvat.

Zakon o lovstvu

Veteranska priznanja za 50 godina neprekidnoga lovačkog staža, Povelju Nikole Šubića Zrinskog za doprinos u razvoju međimurskog lovstva te Povelju za dugotrajno članstvo i vjernost Hrvatskoga lovačkog saveza primili su: Ivan Posavec, Stanko Pfeifer, Stjepan Kolarić, Josip Varga, Stjepan Hudiček, Stjepan Vodušek, Božidar Jotić, Franjo Glogovec i Ivan Blagus.

Plaketu za razvoj lovne kinologije primio je Danijel Rukljač za osvojeni Kup svetog Huberta u organizaciji Hrvatskoga lovačkog saveza te osvojeni Kup u organizaciji Hrvatskoga kinološkog saveza. Svečanost su uveličali lovački rogisti.

Novi Zakon o lovstvu donosi pregršt noviteta. Dobna granica za dobivanje lovačke iskaznice smanjena je s 18 na 17 godina i 6 mjeseci, pri čemu lovci koji nisu punoljetni u lovu smiju sudjelovati samo uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika. Lovoovlaštenik je dužan imati lovnika, čije poslove smije obavljati osposobljena osoba (osposobljavanje provodi Hrvatski lovački savez) koja posjeduje važeću lovačku iskaznicu te iskaznicu lovnika, kao i važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova. Divljač predstavlja dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, pa ima osobitu zaštitu države. Vlasnici neprekinutog zemljišta veličine od barem 500 hektara moći će osnovati privatno lovište. Regionalna samouprava dobiva veće ovlasti, čime se želi unaprijediti gospodarenje lovištima i razvoj lovstva.

Smanjuju se granice zabrane lova, pa je, zbog sprečavanja šteta od divljači, odsad zabranjeno loviti na udaljenosti unutar 100 metara od naselja (dosad 300 metara, odnosno 200 u planinskim područjima), osim ako se radi o naseljima s više od 10.000 stanovnika.

Nove odredbe unose red i u sprečavanje šteta od divljači te propisuju da odgovornost za štetu na prometnici snosi lovoovlaštenik ako je šteta nastala zbog provođenja lova, odnosno vozač ako je upravljao vozilom protivno odredbama kojima je uređena sigurnost prometa na cestama. Kako će se novi Zakon odraziti na prilike u međimurskom lovstvu, pojasnio je tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije Mladen Lacković:

– Lovni turizam u Međimurskoj županiji ovisan je o direktnoj ponudi lovozakupnika u lovištima. Međimurska županija prije tridesetak godina bila je „Eldorado” za lovni turizam. U velikoj mjeri zbog razvoja Međimurja, ta ponuda je osjetno pala. Međimurje godišnje posjeti dvjestotinjak lovaca turista iz stranih zemalja i otprilike isti broj lovaca iz Hrvatske. Ponuda se odnosi na sitnu divljač (zec, fazan, trčka, šljuka, divlja patka) i krupnu divljač (srna, jelen, divlja svinja). Koliko mi je poznato, nekolicina lovoovlaštenika radi na smještajnim kapacitetima koji bi se nalazili unutar lovačkih domova.

Opasna stvar

Na pitanje što smatra gorućim problemima lovstva u Međimurju i Hrvatskoj, Lacković spremno odgovara:
– Prije svega, nekvalitetno su riješeni naleti vozila na divljač, u većini slučajeva krivi su sama divljač i lovoovlaštenici. Tijekom moje dvadesetogodišnje lovačke prakse samo je jednom vozaču utvrđen alkohol u krvi (0,3 promila) i nikada nije utvrđena prekomjerna brzina! Da bi stvar bila “ljepša”, hrvatski sudovi proglasili su divljač i ostale zaštićene životinje „opasnom stvari“. Krivolov je ostatak prošlosti koji u Međimurju, nažalost, nije nestao. Najgori oblik krivolova jest onaj žičanim zamkama, pri čemu životinja ugiba u strašnim mukama.

Jako je teško uhvatiti krivolovce, a i kada ih uhvatimo, kazne nisu rigorozne te se iste osobe vraćaju staroj raboti. Za rješavanje navedenih problema aktivno surađujemo s policijom, nadležnim ministarstvima i Hrvatskim lovačkim savezom. Suradnja je dobra, ali zakonska regulativa nije najsretnije osmišljena: za neka područja lovstva zakoni i pravilnici su previše „nabildani“, a neka su pokrivena samo s nekoliko odredbi koje ne pokrivaju problematiku područja na koje se odnose u dovoljnoj mjeri!

Ostaje da vidimo kakve će rezultate novi Zakon dugoročno polučiti.