Novi ukras Murskog Središća je drvena lokomotiva s huntekima
Grad Mursko Središće odavno je odredio smjer svoje prezentacije kroz turističku ponudu – predivni krajobraz rijeke Mure i bogata rudarska...
Uz Susret Hrvatskoga centra ASSITEJ, Cukorek, Showcase, Ruksak kulture, Noć kazališta te gostovanja na raznim festivalima i susretima diljem Hrvatske, najbitnije gostovanje održat će se na “Shangai international children’s theatre festivalu” u Kini, kamo putuju s predstavom “A tko si ti?” Uza sve to, radit će i na novim predstavama, s novim autorima i koproducentima.
Prva je na rasporedu već u veljači. Predstava radnoga naziva „Krpimirci” autorski je projekt Ksenije Zec i Saše Božića, a Pinkleci će ga ostvariti u koprodukciji s riječkim Gradskim kazalištem lutaka. Autorski tim predstave čine i Zdravka Ivandija Kirigin (oblikovanje scenografije, objekata i kostima) te Damir Šimunović (autor glazbe). U predstavi igra miješana ekipa Pinkleca i Riječana: Petra Šarac/Karolina Horvat, Bruno Kontrec/Damir Orlić, Mario Jakšić/David Petrović i Alex Đaković/Davor Dokleja.
Predstava “Krpimirci” poziva djecu na imaginarno putovanje u kojem dijelovi odjeće oživljavaju, mijenjaju tijela glumaca i nude nove krajolike dječjoj mašti. Predstava upozorava da ljude (kao ni odjeću koju nose!) ne treba odbaciti, zaboraviti i uništiti. Odjeća dakako ne čini čovjeka, no možemo joj produžiti vijek trajanja tako da ju recikliramo, darujemo ili joj promijenimo namjenu.
Dramski studio Dada je u siječnju ove godine proslavio 15 godina postojanja, a unazad šest godina u svibnju ili lipnju ima godišnju produkciju
U svijetu modnih marki koje definiraju naše identitete, valja se podsjetiti da odjeća može imati i sentimentalnu, praktičnu te kreativnu vrijednost. Budući da je predstava zamišljena za malu scenu, dakle publika na pozornici, održat će se dvije premijere. Prva čakovečka premijera zakazana je za nedjelju, 24. veljače, u 16 sati, a druga za tjedan dana kasnije, 3. ožujka, također u 16 sati.
Druga premijera, autorski projekt Olje Lozice, problematizira poremećaj hiperaktivnosti i deficit pažnje, poznatiji po engleskom akronimu ADHD. Tu predstavu Pinkleci će ostvariti u koprodukciji s Kotar Teatrom. Treća premijera planirana je za jesen i početak sljedeće sezone. Predstava radnoga naziva „Kao voda” autorski je projekt Romana Bogdana i Ane Prolić, a Pinkleci će je ostvariti u koprodukciji s HNK-om iz Varaždina.
Dramski studio Dada nastavio je s radom u siječnju. I ove godine priprema produkciju sa devet različitih skupina. No, ovogodišnja produkcija poprimit će oblik festivala. Festival Fačuk, koji su prije 15 godina pokrenuli Pinkleci i Dadači, ponovo će oživjeti! Dramski studio Dada je u siječnju ove godine proslavio 15 godina postojanja te unazad 6 godina svake godine u svibnju ili lipnju ima godišnju produkciju.
Predstava radnog naziva “Krpimirci”, u kojoj oživljavaju dijelovi odjeće, autorski je projekt Ksenije Zec i Saše Božića, a Pinkleci će ga ostvariti u koprodukciji s riječkim Gradskim kazalištem lutaka
Produkcija je to svih skupina unutar Dramskoga studija Dada. Na toj se produkciji svaka predstavlja sa svojim kreativnim radom, bilo da se radi o dramskoj predstavi, lutkarskoj predstavi ili performansu. Budući da svake godine sve više djece dolazi u Dadu, skupine se neprestano povećavaju. Trenutačno broje 110 polaznika u devet skupina. Deseti Fačuk bit će prilika za prezentaciju svega što se radi u Studiju, a ujedno će Festivalom proslaviti 15. obljetnicu djelovanja!
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.