Glazba Davora Bobića remek-djelo je ne samo hrvatske, nego i europske scene
Skladatelj, pedagog, organizator i voditelj nekad varaždinske, a danas osječke glazbene sezone te dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri, Davor Bobić,...
Kultura
Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata
Hoće li se ugasiti VKO?
Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.
Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao
U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.
– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.
Komorni orkestar i HNK
On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.
O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.
Novac
Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.
– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.
I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.
Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča
O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.
Gašenje orkestra?
Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.
– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.
Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.
Izvor:
Foto:
Kultura
Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Kultura
Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Život i društvoprije 10 sati
Podravka za rad u Varaždinu traži čak 15 vozača viličara, laborante, operatore…
Zabava & Stilprije 10 sati
FOTO Tribinama NK Varaždina zbog nove himne Vatrenih danas se prolamao silan huk
Život i društvoprije 11 sati
U subotu podjela certifikata OPG-ovima koji svoje proizvode prodaju na varaždinskom placu
Sportprije 12 sati
3. NL: Varteks u derbiju ugošćuje Rudar, Podravine kod Pitomače
Život i društvoprije 13 sati
Udruga umirovljenika i starijih osoba “Ljubešćica” ima brojne planove za ovu godinu
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
