Povežite se s nama

U fokusu

Aglomeracija Mursko Središće: počinje priključenje objekata na sustav odvodnje i pročišćavanja

Objavljeno:

- dana

U srijedu, 27. veljače, u prostorijama Međimurskih voda održan je radni sastanak gradonačelnika Grada Murskog Središća i njegovih suradnika s predstavnicima Međimurskih voda.

Na sastanku je utvrđeno da će Međimurske vode d.o.o. Čakovec kao nositelj investicije Aglomeracije Mursko Središće i kao isporučitelj vodnih usluga za područje Grada Murskog Središća započeti postupak za priključenje objekata na javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima koja su obuhvaćena Aglomeracijom, u skladu s Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine na području Grada.

Sukladno navedenoj odluci te članku 212. Zakona o vodama, vlasnici građevine dužni su priključiti svoju građevinu na komunalne vodne građevine, odnosno na građevine za javnu odvodnju i vodoopskrbni sustav. Predstavnici Međimurskih voda d.o.o. će dolaskom na adresu prikupiti potrebne podatke i uz suradnju građana izraditi skice budućeg priključka za objekt, za potrebe sklapanja ugovora o priključenju na sustav javne odvodnje i korištenju usluga javne odvodnje i pročišćavanja.

Terminski plan izlaska na teren radi utvrđivanja skice priključka:
– 11.3.2019. Peklenica (predviđeno trajanje: 2-3 tjedna)
– 25.3.2019. Hlapičina (predviđeno trajanje: 2 tjedna)
– 8.4.2019. Sitnice (predviđeno trajanje: 1 tjedan)

Terminski plan za potpisivanje ugovora o priključenju:
– 19.4.2019. Peklenica (Društveni dom)
– 10.5. 2019. Hlapičina (Društveni dom)
– 10.5.2019. Sitnice (prostorije VMO Sitnice i Udruge mladih Roma)

Na području Murskoga Središća većim dijelom postoji izgrađeni sustav odvodnje koja će se dijelom koristiti kao mješoviti sustav odvodnje, dijelom će se sustav koristiti kao oborinska odvodnja pored koje će se graditi fekalna kanalizacija, a dijelom će se sustav rekonstruirati. Na području gdje ga nema, u cijelosti će se izgraditi novi. Stoga će djelatnici Međimurskih voda izlaziti na teren radi utvrđivanja lokacija budućih priključaka na sustav, počevši od dijelova grada u kojima nema izgrađenog sustava za odvodnju te od dijelova u kojima će se sukladno građevinskoj dozvoli sustav rekonstruirati. Priključci na lokalitetima Grada na kojima će se graditi novi sustav odvodnje ili rekonstruirati stari sa rekonstrukcijom priključka u cijelosti su besplatni za građane i financiraju se iz projekta.

Po završetku s navedenim dijelovima grada prići će se identificiranju i utvrđivanju točnog broja postojećih priključaka u dijelovima grada u kojima će se sustav koristiti kao mješoviti, odnosno u kojima postoji dvocijevni sustav odvodnje (ulice: Poljska i Maksima Gorkog), što je važno zbog zadovoljenja postotka priključenja, budući da se projekt Aglomeracije Mursko Središće financira većim dijelom iz europskog fonda. Navedeni posao obavljat će zajednički po jedan predstavnik iz Grada Mursko Središće i Međimurskih voda d.o.o. Terminski plan izlaska na teren radi utvrđivanja skice priključka i Terminski plan za potpisivanje ugovora o priključenju za Mursko Središće utvrdit će se naknadno u suradnji s Međimurskim vodama d.o.o.

Ovim putem građane se obavještava da prilikom davanja informacija o postojanju ili nepostojanju priključka objekta na sustav odvodnje budu kooperativni jer se za postojeće građevine koje se nalaze u području gdje će ostati mješoviti sustav odvodnje i u području pokrivenom dvocijevnim sustavom a koje su priključene na sustav odvodnje neće dodatno naplaćivati naknada za priključenje, dok će ostali koji nisu priključeni za priključenje plaćati trošak izvedbe priključka Međimurskim vodama. Kontrola informacija obavljati će se i naknadnim snimanjima sustava odvodnje.

O svemu navedenome građani Grada Murskog Središća bit će dodatno obaviješteni i putem obavijesti Međimurskih voda d.o.o.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje