Želite iz Varaždina otputovati u Sveti Martin na Muri?

Do Čakovca ćete putovati vlakom, pa autobusom do Autobusnoga kolodvora Čakovec, gdje ćete se ukrcati na autobus za Sveti Martin na Muri.

Od dolaska u Čakovec do polaska za Sveti Martin neće proći više od sat vremena, a jedina vozna karta koju ćete kupiti bit će ona u Varaždinu. Isto tako organizirano i samo s jednom kartom, javnim ćete prijevozom, vlakom, autobusom ili kombinirano, u ne tako dalekoj budućnosti stizati do svih odredišta u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. I to u praktički bilo koje vrijeme jer će polasci ići svakih pola sata, veze između linija bit će unutar 5 do 10 minuta, sve će biti informatički dobro pokriveno da lako možete planirati putovanje, i sve to s jednom kartom po prihvatljivoj cijeni.

Ono što danas izgleda kao iluzija, ostvarit će se integriranim prijevozom putnika, koji će u Hrvatskoj prvo zaživjeti u trima sjevernim županijama. Zahvaljujući između ostaloga i Sporazumu o integriranom prijevozu, koji su prošlog tjedna predstavnici triju županija (međimurski župan Matija Posavec, zamjenik koprivničko-križevačkog župana Darko Sobota i varaždinski dožupan Robert Vugrin) potpisali s predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željkom Ukićem, na sjeveru Hrvatske će se putovati potpuno drugačije nego dosad: jednostavno i organizirano, kao u najrazvijenijim zemljama zapadne Europe. To podrazumijeva i korištenje više različitih prijevoznih sredstava (autobus – vlak – tramvaj) uz korištenje zajedničke, jedinstvene karte.

Masterplan

Putnik više neće sam pretraživati vozne redove autobusa i vlakova kako bi „povezao“ rutu pa ustanovio da između točke A i krajnje destinacije mora presjedati, što samo po sebi ne bi bio problem da: a) na drugi prijevoz ne treba čekati nekoliko sati, b) dolazi vlakom, nastavlja autobusom, dva su kolodvora kilometrima udaljena, a između njih nema prijevoza, c) ako i ima lokalni prijevoz, vozni red je takav da ne može stići uloviti vlak/autobus za nastavak putovanja… I to, zasigurno, nisu sve otegotne okolnosti zbog kojih će radije sjesti u automobil i odvesti se.

Tvrdnja iz HŽ Putničkog prijevoza da će uvođenjem integriranog prijevoza, odnosno povezivanjem više prijevoznika uz povoljnije cijene karata i usklađene vozne redove, putnicima biti omogućen jednostavniji, brži i povoljniji prijevoz, danas zvuči imaginarno.
Ili ipak ne?

Krajem 2017. godine prihvaćen je Masterplan za integrirani prijevoz u regiji Sjeverna Hrvatska, u kojoj živi oko 400.000 građana. Izradom ovoga temeljnoga strateškog dokumenta, koji je stajao 5 milijuna kuna, a sufinanciran je sredstvima EU fondova, omogućit će se sufinanciranje brojnih prometnih projekata na području Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije putem EU fondova.
Masterplanom su odabrane tri pilot-linije, po jedna u svakoj županiji, na kojima se kombinira željeznički i autobusni prijevoz.

U Varaždinskoj županiji je to linija Varaždin – Lepoglava – Trakošćan (Bednja), s tim da će iz Lepoglave, osim za Trakošćan, autobus voziti i do Višnjice, koja je danas, zbog nikakve prometne povezanosti javnim prijevozom, gotovo u potpunosti izolirana. Ovom kombinacijom prijevoz će biti jeftiniji, ali i 5 do 10 minuta brži nego samo autobusom. Uspostava ove linije očekuje se do kraja 2019. godine.

Dvostruko ili ništa

– Na jačim linijama danas paralelno voze autobus i vlak, dakle dupliramo linije. Istovremeno, drugdje linija uopće ni nema. Prema Masterplanu će okosnica ubuduće biti ekološki najprihvatljiviji željeznički sustav. Autobusi će se koristiti da se putnike prebaci do najbližih željezničkih postaja. Danas se događa da vlak ima svega tri-četiri putnika, pa se linije ukidaju. Razlog je nedostatak kvalitetne ponude, zbog čega građani koriste automobile. Kvalitetan javni prijevoz će sigurno dovesti do potražnje, a to ćemo učiniti uvođenjem taktnog voznog reda. To znači prijevoz u pravilnim razmacima, ne duljima od 60 minuta, u špici prometa 30. Da ljudi točno znaju da im prijevoz ide u 12.15, 13.15, 14.15… – pojašnjava varaždinski dožupan Robert Vugrin.

Željeznica se uglavnom preferira zbog očuvanja okoliša, a iz istog se razloga forsira i vraćanje građana intenzivnom korištenju javnog prijevoza.
Istraživanja pokazuju da stanovnici europskih zemalja zbog takvog, integriranog sustava javnog prijevoza znatno manje izabiru automobil kao prvu varijantu prijevoza.
Glavnu riječ u integriranom prijevozu će imati Prometna uprava. Tu će se utvrđivati linije, a prvenstveno prema stvarnim potrebama građana.

Nedostatak kvalitetnoga javnog prijevoza ima dalekosežne posljedice po gospodarstvo, pa posljedično i na iseljavanje, demografiju… Ruralna područja gube ljude, Općina Bednja se, primjerice, prepolovila. – Gospodarstvo treba radnike, a oni trebaju uvjete za rad. Jako važan uvjet je odlazak i povratak s posla. Zbog neadekvatnog voznog reda i premalog broja polazaka, većina radnika danas na posao ne može putovati javnim prijevozom, pa stoga ljudi na posao uglavnom odlaze automobilom. Jasno, ako ga imaju, a to je skupo i naporno.

Poslodavac radnicima plaća javni prijevoz, a koji ne služi svrsi. Ljudi iz Lepoglave bi rado radili u Ludbregu, ali nemaju prijevoz. Topličanci bi na rad u Jalžabet, a iako nije daleko, nema prijevoza. Građani Novog Marofa bi možda na posao u Ivanec, ali nema prijevoza. I to na nevelikoj površini od 1262 četvorna kilometra, na koliko se prostire Županija. Da ne govorimo o odlasku u drugu županiju. Politika javnog prijevoza uopće ne prati gospodarstvo, pa ovu lošu praksu treba mijenjati, a ovo je početak promjene.

Također, zbog nedostatka javnog prijevoza jedno kućanstvo danas ima nekoliko automobila. Razlog nije bahatost, nego je uzrok nekvalitetan javni prijevoz – uvjeren je dožupan.

Tko će voziti?

Iako bi se moglo pretpostaviti da će novi sustav izazvati trzavice između autobusnih prijevoznika u Županiji, to uvođenjem novog sustava nikako ne bi trebao biti slučaj, pojasnio je Ante Klečina, viši referent za područje prometa u Odjelu za gospodarstvo, financije i EU poslove u Varaždinskoj županiji. Europska unija je usmjerena na ugovore o javnoj obvezi.

– Putem njih nadležna tijela, obično na regionalnoj razini, u potpunosti reguliraju uslugu javnog prijevoza na svom području (i autobuse i željeznicu), a svaki linijski javni prijevoz koji nije reguliran takvim ugovorom nije dozvoljen. U sustavu može raditi više prijevoznika zajedno, svaki ima svoj ugovor i obavlja povjereni mu prijevoz, a svime upravlja Prometna uprava, Građanima se pak omogućava da koriste jedinstvenu kartu koja će vrijediti za autobuse svih prijevoznika i za vlakove postojećeg, ali i budućih prijevoznika na željeznici koji će se možda pojaviti.

Ante Klečina će kao primjer navesti pokrajinu Štajersku u Austriji. Brno glavni grad, integrirani prijevoz uveden je 2003. godine i već je u prvoj godini primjene broj putnika u javnom prijevozu (vlak, autobus, tramvaj) porastao za 30 %. Do danas je ta brojka veća nekoliko puta.

Posla je još puno i vjeruje se da će pionirske linije odabrane Masterplanom zaživjeti do kraja ove godine, dok je integrirani prijevoz u cijeloj regiji, kojim će se omogućiti scenarij s početka teksta, realno očekivati tek kroz najmanje tri do četiri godine.

Zašto kasni brza pruga

Iako je prvi vremenski okvir projekta „brze pruge“ predviđao da će se izradom studijske dokumentacije započeti već početkom 2018. godine, danas smo u situaciji da projekt, koji je župan Čačić inicirao odmah na početku svog mandata, kasni već punih godinu dana.

Razlog kašnjenja je uglavnom manjkava koordinacija između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastrukture. Jednostavno je dolazilo do prevelikih vremenskih odmaka među pojedinim fazama.

Tek je zapravo potpisivanjem Ugovora 17.12.2018. godine projekt dobio potrebni impuls no unatoč tome se izradom studijske dokumentacije, koju je naručio HŽI, neće započeti prije ljeta.

“Čačićeva” brza pruga za desetak godina?

U kojoj je fazi izgradnja brze pruge, koju je varaždinski župan Radimir Čačić obećao biračima u svojoj predizbornoj kampanji, zbog čega je dobila kolokvijalni naziv „Čačićeva pruga“?

Kako saznajemo iz HŽ Infrastrukture, prije desetak je dana, 25. veljače, za projekt službenog naziva „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica“ otvoren natječaj za izbor izvođača za studiju izvodljivosti.

– Rok za dostavu ponuda je 11. travnja. Ako ne bude žalbi ili drugih zakonskih razloga za produžetak tog roka, potpisivanje ugovora očekuje se u kolovozu ove godine. Rok za izradu studijske dokumentacije je 13 mjeseci od potpisivanja ugovora. U sklopu izrade studijske dokumentacije definirat će se konkretni zahvati i odabrati konačna rješenja te će se tada definirati i dinamika realizacije – rečeno nam je iz HŽI-ja.

Varaždinski dožupan Robert Vugrin objašnjava da je financijska vrijednost izgradnje ove pruge veća od vrijednosti izgradnje Pelješkog mosta i iznosi oko 400 milijuna eura.
Na potezu Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zabok planira se modernizirati oko 45 kilometara postojeće pruge i izgraditi 17 kilometara potpuno nove pruge. Nova dionica vjerojatno će se graditi između Lepoglave i Krapine ili između Lepoglave i Svetog Križa Začretja. Konačni odabir trase odredit će se kroz spomenutu studiju izvodljivosti. U svakom slučaju, radit će se o zahtjevnoj dionici s mnoštvom tunela i vijadukata. Cijela dionica bit će modernizirana i građena za brzine do 160 km/h.

– Projekt će voditi HŽ Infrastruktura, a sufinancirat će se u visini od 85 % prihvatljivih troškova, novcem strukturnih fondova Europske unije. Studija u izradi je preduvjet za daljnje sufinanciranje gradnje pruge europskim novcem. Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija posebnim će sporazumom ući u partnerstvo na ovom projektu.