Da se kojim slučajem vodocrpilište Vinokovščak ne puni iz korita rijeke Drave, zabrinutost Varaždinaca za njegovu zaštitu i ispravnost vode možda bi bila itekako opravdana.

Podsjećamo, u neposrednoj blizini III. zone zaštite spomenutog izvorišta već 15-ak godina se ilegalno odlaže otpad, te su u zadnje vrijeme u javnost putem društvenih mreža plasirane teze da taj otpad ugrožava podzemne vode. No, u varaždinskoj gradskoj tvrtki Varkom d.d. smatraju kako nema mjesta panici jer je smeće odbačeno jugoistočno od vodocrpilišta.

Koncentracija tetrakloretena u podzemnim vodama se i dalje ispituje u Bartolovcu

– Takve priče su neutemeljene, a upravo zbog sigurnosti građana Varkom je od Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta naručio izradu „Programa za provođenje mjera zaštite u zonama vodocrpilišta Bartolovec, Vinokovščak i Varaždin“. Svi podaci o tom vodocrpilištu su temeljeni na znanju i zahvaljujući spomenutom projektu od 2016. godine poznato je sve o načinima na koje Grad Varaždin crpi svoju vodu – ističe Varkomov direktor Željko Bunić.
Fakultetski Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo je detaljno identificirao sve potencijalne onečišćivače na područjima iz kojih grad Varaždin dobiva pitku vodu. Riječ je o „teoretski“ tri, a zapravo postoje dva ključna vodocrpilišta – Bartolovec i Vinokovščak. Potonje se nalazi sjeverno od odvodnoga kanala HE Varaždin i puni se tako da vodni tokovi dođu do određenog sloja iz kojeg ima prinos.

– Na karti s ucrtanim trasama smjera kretanja podzemnih voda jasno je vidljivo da se Vinokovščak zapravo puni iz korita rijeke Drave. A sporni, ilegalno odloženi otpad nalazi se u zagađenoj zoni koja je južno od vodocrpilišta i definitivno nema nikakvog utjecaja na vodocrpilište, s bušotinama ili zdencima od 40 do 80 metara – uvjeren je Bunić, od kojeg doznajemo i detalje o trima vodozaštitnim zonama koje je analizirao Fakultet.

“Crvena zona“

Za svaku od njih vrijede stroga pravila, pa je „crvena“ uvijek ograđena i najstrože čuvana. Druga je „plava“ i samo ponekad je zaštićena ogradama, dok je treća „zelena“ i sugerira da je u njoj skoro cijelo varaždinsko područje.

– Varkom je svoje ključne resurse na vodocrpilištima Vinokovščak i Bartolovec zaštitio ogradom i nadzorom u prvoj zoni zaštite. U drugoj pak zoni nije dozvoljena gradnja nikakvih objekata niti unos bilo kakvih nitrata u tlo. Naša ispitivanja vode na vodocrpilištima pokazuju da je voda više-manje ispravna, a naročito nakon obrade, jer povremeno se dogodi da pojedini zdenac ima problema s mikrobiološkom kakvoćom vode, što anuliramo postupcima dezinfekcije – pojasnio je Bunić.

Varkom je svoje ključne resurse na vodocrpilištima Vinokovščak i Bartolovec zaštitio ogradom u prvoj zoni zaštite

No, spomenuti otpad ilegalno odložen na Vinokovščaku nalazi se u III. zoni, što nije baš daleko od zdenaca.

– Stav Varkoma je tu jasan, apsolutno se protivimo ovakvom protuzakonitom postupanju pojedinaca koji odbacuju smeće u prirodi. No, čak i da padne kiša na to područje, oborine neće prodrijeti do struja koje prinose vodu u zonu vodocrpilišta. Čak su veće šanse da zbog smjera kretanja podzemnih voda ovakav prinos u minimalnoj mjeri zahvati naše najznačajnije vodocrpilište Bartolovec. Srećom, ono je dosta udaljeno – veli čelnik tvrtke koja je iz razumljivih razloga pod povećalom javnosti.

Dodajmo da Varkom ima četiri ključna izvora vode, koju uglavnom crpi iz prinosa rijeke Drave. To su Bartolovec, iz kojeg je lani ispumpano 6,9 milijuna m³ vode, kaptaža Belski dol s 1,27 milijuna m³, Vinokovščak s 1,89 milijuna m³ zahvaćene vode, dok se vodocrpilište Varaždin ne koristi.

Oborine koje ispiru otpad na Vinokovščaku podzemne vode nose prema Bartolovcu

– Ukupno je lani ispumpano 9,5 milijuna m³ vode, od čega najviše (više od 70 %) na Bartolovcu. Vodocrpilište Varaždin (kod gradskoga groblja) nije u funkciji, jer je intenzivno korištenje umjetnih gnojiva u vidovečkom kraju dovelo do povišenih koncentracija nitrata u podzemnim vodama. Ovo vodocrpilište je sada rezervno, jer se i takva voda može koristiti, ali Varkom se želi držati svih zakonskih propisa pri isporuci zdravstveno ispravne vode – ističe.

Za razliku od vodocrpilišta Varaždin, u kojem je prisutnost nitrata u podzemnim vodama konstantno iznad maksimalno dopuštene, koncentracija tetrakloretena se i dalje ispituje u Bartolovcu.

Pad tetrakloretena

– Monitoring je uveden nakon zagađenja koje je prvi put evidentirano 2013. godine. Te je godine Varkom nabavio i uređaj za filtraciju vode aktivnim ugljenom. Prema podacima iz 2017. i 2018. godine, ni u jednom uzorku vode nije pronađena koncentracija tetrakloretena iznad maksimalno dozvoljene i dobro je da je u stalnom padu. Oko 2100 uzoraka vode iz regionalnog vodovoda Varaždin se analizira svake godine u laboratoriju Varkoma i rezultate objavljujemo na našim službenim internetskim stranicama – zaključio je Željko Bunić.

Svake sekunde ispumpaju 800 litara vode

Ovih dana na Vinokovščaku će u upotrebu biti pušten novi zdenac kapaciteta 80 litara vode u sekundi, a voda će se ispumpavati kroz bušotinu duboku 40 metara. Dodajmo da vodocrpilište Bartolovec ima ukupni kapacitet od 500 litara vode u sekundi, Vinokovščak 230 lit/sek, Belski dol svega 50 lit/sek, a Varaždin (koji se ne koristi, iako ima jedan zdenac opremljen postrojenjem za skidanje nitrata) ima kapacitet od 50 litara u sekundi.
– Varkom trenutno na svojim vodocrpilištima ostvaruje kapacitet od oko 800 litara vode u sekundi, a u razdoblju od nekoliko godina povećat će ga na oko 1000. No, trenutna prosječna dnevna potrošnja na vodoopskrbnom području je oko 200 do 250 lit/sek, što dovoljno govori o kapacitetu koji naša tvrtka ima – rekao je Bunić, od kojeg doznajemo da nikakvih naznaka za poskupljenje vode još uvijek nema.

Štoviše, ima dobrih vijesti za ljubitelje tzv. „muške vode“ iz Belskog dola, uz koju se vežu brojne legende. Naime, nju Varkom namjerava i marketinški iskoristiti, putem mini-projekta flaširanja.