Od početka 2000-tih do danas varaždinski kanuist osvojio je šest europskih naslova, šest svjetskih naslova i jedan svjetski juniorski naslov
Emil je u čamac sjeo s osam godina i odmah se zaljubio u kajak-kanu sport. Prvi ozbiljniji rezultat ostvario je 1997. godine u austrijskom Loferu, gdje je na generalnoj probi za Europsko juniorsko prvenstvo bio treći u juniorskoj konkurenciji. Budući da kajak-kanu sport tada, pa ni danas, nije naročito popularan, počeci su bili vrlo teški.
Ipak, loši uvjeti Emila nisu pokolebali. Nastavio je mljeti europsku i svjetsku konkurenciju. Od početka 2000-tih do danas varaždinski kanuist osvojio je šest europskih naslova, šest svjetskih naslova i jedan svjetski juniorski naslov.
– Ni na jedno prvenstvo nisam došao da budem peti ili deseti, stigao sam da osvojim naslov – dodao je Milihram, koji je čak 13 puta proglašen najboljim sportašem Varaždina.
U cijeloj priči je izgorio i odao se poroku – alkoholu.
– To je tabu i mnogi sportaši se boje da će biti osuđeni ako to kažu naglas i sramota ih je. Odlučio sam da više neću bježati od sebe. I to je dio moje ličnosti, moje prošlosti. Ako to ne možeš prihvatiti, to nije dobro. Odlučio sam to reći jer sam se tako konačno oslobodio – otvorio se Milihram, koji ističe da je u tom trenutku vrlo važno da se ne izgubi svijest o problemu.
– Na tom putu su česta dizanja i padanja. To je zeznuto. Ako padneš, moraš si oprostiti i krenuti dalje. Ne smiješ izgubiti svijest o tom problemu jer kad odustaneš, onda je gotovo. Iz života moraš izbaciti rizične faktore i razmišljati zašto to radiš. S cugom postaješ labilan i sve je područje visokog rizika i treba se toga čuvati – dodao je.
U cijeloj toj priči patio je njegov privatni, društveni i sportski život.
– Skroz sam propao ne na sportskom planu, već u psihičkom, socijalnom, emotivnom dijelu. To nije bolest koja te samo fizički sroza – napominje.
U najvećem stupnju alkoholizma pio je i do pet litara vina dnevno i oko Nove godine 2017. dotaknuo samo dno života.
– Problem je što nisam ništa jeo tjednima. Alkohol je bio centar svega, smisao, razlog da živim. Trenutak kad sam shvatio da je totalna frka: probudio sam se na Interni usred alkoholne krize. U svakoj ruci infuzija i osjetio sam onaj mračan prizvuk da je kraj tu. Ako nije tu, da je milimetar do kraja. Osjetio sam blizinu smrti. Doktori su mi rekli da mi je gušterača oštećena, jetreni nalazi su bili katastrofalni, krvna slika loša, i tada sam odlučio zainatiti se. Odlučio sam da i atomska bomba padne na Varaždin i da jedini preživim, da ostane blizu mene brdo cuge, neću piti. U tim trenucima ta nit koja me vezala za život je bila čamac. Da nije bilo čamca, progutao bi me mrak sto posto – ispričao je Milihram, kojem su tada mukotrpni treninzi bili jedna vrsta rehabilitacije.
Shvatio je da ga ljudi neće pamtiti po sportskim uspjesima, koje je godinama ostvarivao.
Dnevno je na vodi provodio 30 kilometara, a samo za jedan cilj – da pobijedi ovisnost i ostvari vrhunski sportski uspjeh. U tome je uspio osvojivši zlato na Europskom prvenstvu u Sloveniji.
– Nadam se da će moj primjer poslužiti mladima kao jedna velika pouka. Također i kao primjer mladima da ako nešto jako želiš, nema toga što te može zaustaviti. Sretan sam zbog čestitaka mnogih ljudi. Posebno me dirnula poruka jednog slovenskog kanuista koji je svom sinu objašnjavao da je sa mnom veslao – istaknuo je Milihram, koji je do šestoga europskog zlata stigao u vrlo skromnim uvjetima, sa stipendijom Grada Zagreba od 2800 kuna mjesečno.
– Još jednom zahvaljujem Hrvatskom kajakaškom savezu na podršci, Kajak kanu klubu Končar i treneru Stjepanu Perestegiju – rekao je 36-godišnjak koji je blizu diplome na Međimurskom veleučilištu.
Slijedi mu obrana diplomskog rada pod nazivom „Psihofizičke kontraindikacije pretreniranosti u sportu“.
– Sretan sam što nisam zanemario obrazovanje. Mnogi sportaši nemaju ni srednju školu završenu. Trenutno radim u jednoj tvrtki koja se bavi izradom čamaca za kajak-kanu sport i vrlo sam zadovoljan jer mene rad spašava – dodao je Milihram.
– I dalje sam ponosni Varaždinec. Ovo je ipak moj grad – zaključio je Milihram.
Povodom Međunarodnog dana primalja, primalje Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin pozivaju sve zainteresirane da posjete rodilište te da se upoznaju s njihovim radom.
Predstavljanje primalja i rodilišta upriličit će se u petak, 3. svibnja, od 10 do 13 sati, a počet će kratkim prigodnim predavanjem u 10 sati, u Predavaonici 2 u krugu OBV. Nakon toga, primalje će zainteresirane trudnice i njihove pratnje po grupama voditi da upoznaju rodilište, uključujući i rađaonicu.
Cilj je povezati trudnice s primaljama, kako bi dobile što više informacija vezanih uz dolazak njihovog djeteta na svijet, a budući da je veza primalje i žena posebno naglašena u trudnoći i pripremi za porođaj, vrata rodilišta će tog dana biti otvorena trudnicama i njihovim pratnjama, ali i svim ostalim zainteresiranima za ovu tematiku.
U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.
Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.
Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.
– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.
– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.
Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.
– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.
Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.
– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
