Povežite se s nama

U fokusu

Svaka čast: varaždinski FOI u tri godine u projektima vrijednima 50 milijuna eura

Objavljeno:

- dana

JUBILARNI, 10. DAN SURADNJE

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu je zasigurno vodeći u regiji po broju međunarodnih i nacionalnih projekata, a dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika raste iz godine u godinu. FOI je od 2015. do 2017. ukupno sudjelovao u 48 projekata, od čega je 27 međunarodnih i 21 nacionalni projekt. Ukupni budžet projekata iznosio je 50 milijuna eura, od čega je budžet FOI-ja 2,5 milijuna eura.

Istaknula je to izv. prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju FOI-ja, u četvrtak na otvorenju jubilarnog, 10. Dana međunarodne suradnje. Program je počeo pozdravnim govorom dekana Fakulteta prof. dr. sc. Nevena Vrčeka. Više o ideji Dana međunarodne suradnje te o počecima međunarodne suradnje na FOI-ju govorila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, začetnica ovog projekta.

Uspješan Centar za međunarodne projekte

Prodekanica Begičević Ređep je istaknula da je ovogodišnji Dan međunarodne suradnje zapravo rezime onoga što se napravilo u posljednjih deset godina, a da su pozvana predavanja profesorica s dva vrlo uspješna sveučilišta, kako u internacionalizaciji tako i u EU projektima, odličan primjer kako treba strateški djelovati u smjeru internacionalizacije, povećanja mobilnosti i iskorištenja EU fondova.

– FOI ima vrlo uspješan Centar za međunarodne projekte, kao i Ured za međunarodnu suradnju, koji su, uz uspješne znanstvenike Fakulteta, vrlo važni u prijavama projekata, kao i u osiguranju podrške u upravljanju projektima – napomenula je prodekanica Begičević Ređep.

Pozvano predavanje „Internationalization Strategy of Kozminski University“ održala je prof. dr. sc. Anna Czarczyńska s Kozminski University u Varšavi, najboljeg poljskog privatnog sveučilišta sa snažnom međunarodnom reputacijom i visokim kotiranjem na međunarodnim rang listama. Istaknula je kako su ključ međunarodnog uspjeha povezivanje i umrežavanje, te entuzijazam pojedinaca. Prof. dr. sc. Lourdes Guàrdia s Open University of Catalonia u Barceloni, prvog on-line sveučilišta u svijetu, koje trenutno broji oko 55.000 studenata i smatra se jednom od najprestižnijih institucija za obrazovanje na daljinu u svijetu, istaknula je da su vrlo uspješni u prijavljivanju europskih projekata te trenutno imaju čak 11 znanstveno-istraživačkih projekata iz programa Horizon2020.

Više od 150 sudionika

Uslijedila je panel diskusija pod nazivom “How did we benefit from EU programmes?“ u voditeljstvu prodekanice Begičević Ređep na kojoj su sudjelovali i Marko Žabojec, načelnik Sektora za planiranje i strateško praćenje ESI fondova pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, prof. dr. sc. Matjaž Colnarič, Erasmus+ koordinator na Fakultetu elektrotehnike, računalstva i informatike Sveučilišta u Mariboru te prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan FOI-ja.

U poslijepodnevnom dijelu, koji je bio namijenjen ponajprije studentima, međunarodna iskustva predstavili su studenti FOI-ja koji su bili (ili još uvijek jesu) na studijskom boravku ili stručnoj praksi u Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u. Studenti iz Brusselsa, koji se trenutno nalaze na FOI-ju na Erasmus studijskom boravku, također su predstavili svoja iskustva.

Na Danu međunarodne suradnje bilo je više 150 sudionika.
 

Prednosti i mane EU fondova

Tijekom panel diskusije “How did we benefit from EU programmes?“ panelisti su iznijeli svoja iskustva i viđenje europskih fondova. Zaključeno je kako fondovi omogućuju umrežavanje i suradnju diljem Europe, te kako posebno ima prostora za napredak u manje razvijenim zemljama EU. No postoji i problem velikog utroška radnih sati za projektne prijave, a neki projekti na kraju nisu financirani. Otvoreno je i pitanje operativnih programa i neuvrštavanja obrazovne infrastrukture u prioritete. Naime, prodekanica FOI-a Nina Begičević Ređep je naglasila da taj potez onemogućava realizaciju projekata obrazovne infrastrukture u Hrvatskoj, također i FOI-jevog Sveučilišnog kampusa Varaždin – faze II (nove zgrade FOI-ja), što je izuzetno štetno za Hrvatsku. Naglasila je i da je iskorištenost sredstava EU fondova u 3,5 godine od strane Hrvatske samo 19 posto.
 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT / FOI

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

U fokusu

Radnici Varteksa idu u štrajk, nisu im isplaćene plaće za veljaču i ožujak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Nakon što radnicima Varteksa d.d. nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak ove godine te nakon neuspješno završenog postupka mirenja, Samostalni radnički sindikat Varteks donio je odluku kojom se pokreće štrajk.

– Štrajk će započeti u ponedjeljak, 06.05.2024. godine u 6 sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a to je isplata neisplaćenih plaća – objavila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

U ponedjeljak će se održati i konfencija za medije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje