Podsjećamo, općepoznato je da Hrvatska trenutačno stoji vrlo loše kad je u pitanju ispunjavanje glavnih EU ciljeva za otpad, no rasprava sudionika konferencije „Otpad 2019“ je bila vrlo dinamična i iznjedrila je niz različitih stajališta oko rješavanja nagomilanih problema i unapređenja stanja.
Nakon šest godina hrvatskog članstva u EU nisu ostvareni najvažniji ciljevi integriranja u europski sustav, a domaći model zbog oprečne i nepravovremene regulative često zbunjuje građane i komunalne tvrtke.
Zaključeno je da je dio opreme, poput kamiona, zastario i u vrlo je lošem stanju, dok neatraktivnost sektora znatno utječe na smanjen kadrovski interes. Iako su EU rokovi „pred vratima“, sustav cjelovitog gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen nego je u povojima.
Prvo edukacija pa potom penalizacija
Jedan od važnih zaključaka konferencije odnosi se na edukacije, odnosno kako treba nastaviti aktivnosti na promjenama navika građana koji su prva i najvažnija karika u gospodarenju otpadom.
– Korisnike treba educirati jer oni jednostavno ne znaju kako. Sustav je sada zbunjujuć. Treba puno više i kvalitetnije komunicirati. I naravno, prvo treba educirati, a potom kažnjavati – rekla je Sonja Polonijo ispred Udruge gradova RH, ujedno i komentatorica cijele konferencije zajedno s Mladenom Iličkovićem, urednikom s HTV-a, koji je također postavljao argumentirana pitanja te je iznio niz kritičkih mišljenja i sektorskih komentara.
Posebna pažnja sektorskih sudionika treba biti usmjerena na komunikaciju, posebno na komunikaciju preko interneta i društvenih mreža. Naime, neke web stranice komunalnih poduzeća zaslužuju pohvale, ali većina ima stare ili nezanimljive objave, često izostaje ažuriranje s novostima i korisnim informacijama. Stoga nije čudo da građani i zainteresirani pojedinci najčešće otežano dolaze do relevantnih informacija.
Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će do 2020. godine reciklirati 50 posto otpada u cijeloj zemlji.
Jasno je da će to biti gotovo nemoguće te da će posljedice snositi svi – i oni koji odvajaju i oni koji ništa ne rade po tom pitanju. Što se dogodilo i zašto Hrvatska kasni s rokovima?
Aleksandra Ćilić stručnjakinja s velikim sektorskim iskustvom je istaknula da Fond (FZOEU) aktivno radi na ostvarivanju zadanih ciljeva.
– Uloga Fonda je pratiti politiku Ministarstva i Vlade te da sufinancira projekte koji pridonose ciljevima koje je zadalo ministarstvo, odnosno EU. Imamo puno problema, ali Fond je dosad napravio puno toga. Ključno je mijenjati navike građana i izgraditi održivi sustav – rekla je Ćilić.
Novi pristup EU prema plastici te kineska obustava uvoza otpadne plastike izazvali su nove probleme jer komunalna društva sada plaćaju zbrinjavanje plastike umjesto da na tome zarade.
– Komunalci i institucije trebaju biti odgovorni i javnim novcem kupovati domaće proizvode iz reciklirane plastike, jer time čuvamo domaća radna mjesta – rekao je Josip Grilec iz Stražaplastike.
Polemično oko funkcioniranja centara (CGO)!
Vrlo dinamičnu raspravu izazvala je tema izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Većina sudionika smatra da je postojeći model neprimjeren aktualnim potrebama te da ugrađene tehnologije pripadaju starijoj generaciji tehnoloških rješenja.
Izgradnja centara je dosad izazvala dosta stručnih i političkih prijepora i niz medijskih afera, što je otežalo kvalitetu rasprave i prihvaćanje centara u javnosti. Preporučeno je ubuduće uzeti u razmatranje domaće i strane kapacitete projektiranja, isporuke opreme i izvođenja radova.
Stječe se dojam da navedeni centri nisu u stanju izvršiti njihovu zamišljenu i projektiranu namjenu, a često se razina utrošenog novca (domaćeg i EU) percipira kao pretjerano rasipanje, s tendencijom dodatnih tehnoloških intervencija koje također mogu biti vrlo skupe. Jedan dio sudionika refereirao se na problem zatvaranja odlagališta, koji već sada izaziva muke i povećane troškove komunalnim društvima, prije svega zbog neusklađenosti regulative i predviđenih rokova.
Jedan od govornika bio je i Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa koji je ustvrdio da u u toj tvrtki „razvili tehnologije i znanja“.
– Svi se slažemo da je otpad veliki problem, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Svoje probleme moramo rješavati kod kuće, u svom dvorištu jer je to jedini način za napredak. Bez dobre tehnologije ne možemo unaprijediti sustav, a svakim danom pokazujemo kako imamo znanja – istaknuo je direktor vodeće domaće eko industrije te podsjetio na razvoj MO-BO-TO tehnologije za reciklažu koja je svjetski poznato rješenje, pomoću koje otpad postaje gospodarski resurs.
Istaknuo je i da je žalosno da u Hrvatskoj imamo 30 do 35 godina stara komunalna vozila, uz činjenicu da za to imamo predviđen novac.
– Trebamo napraviti sustav koji će biti funkcionalan i održiv – završio je Horvat.
Dubravko Ponoš iz FZOEU potom je poručio da nas „čeka hrpa problema, ali Fond dobro stoji“!
– Čekaju nas izazovi, to je najblaža riječ. Čeka nas hrpa problema koji se gomilaju. Novi sustav će dramatično poskupiti troškove i netko će to trebati platiti. Trenutno Fond dobro stoji, može izdržati prvi udar, ali ako dugoročno nećemo prilagoditi sustav i postaviti neka nova pravila, bojim se da ćemo svi zajedno ući u problem – izjavio je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Mile Horvat, državni tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike bio je jasan: „RH trenutačno odvaja 30 posto otpada“.
– Pred nama su zahtjevni, ali ostvarivi ciljevi. Do 2020. moramo odvajati 50 posto otpada, a trenutačno odvajamo 30 – rekao je Mile Horvat te podsjetio da su Hrvatskoj na raspolaganju sredstva iz Kohezijskog fonda od 376 mil. eura.
Dosad su zahvaljujući sredstvima EU ugovoreni sufinanciranje izgradnje i opremanje 143 reciklažna dvorišta, sanacija 23 odlagališta, te provedba 93 informativna projekta, čime će biti zahvaćeno oko 2,5 milijuna stanovnika.
Horvat je nadodao i da će se europskim sredstvima sufinancirati nabava spremnika, izrada dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom, a u pripremi su i javni pozivi za postrojenja za sortiranje otpada i biološku obradu otpada, sanaciju odlagališta, sterilizatora za medicinski otpad, komunalna vozila za odvajanje otpada i preostale centre za gospodarenje otpadom.
Istaknuo je i činjenicu da je od svibnja otvoren poziv za sortirnice na koji se dosad nitko nije javio.
Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.
>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju
Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.
– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.
Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.
Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.
U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.
Nakon što radnicima Varteksa d.d. nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak ove godine te nakon neuspješno završenog postupka mirenja, Samostalni radnički sindikat Varteks donio je odluku kojom se pokreće štrajk.
– Štrajk će započeti u ponedjeljak, 06.05.2024. godine u 6 sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a to je isplata neisplaćenih plaća – objavila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske.
U ponedjeljak će se održati i konfencija za medije.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
