Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Zdenko Fresse kod V. Toplica u velikim problemima: „Slivne vode slijevaju se prema mojoj kući“

Objavljeno:

- dana

Zdenko Fresse prije 15 godina vratio se iz Njemačke u Hrvatsku i zasadio vinovu lozu između naselja Podrute i Pece. Proizvodio je ekološko vino. Kasnije je nasad prodao, a trenutno živi u Petkovcu, pitoresknome mjestu kod Varaždinskih Toplica.

U svoju je kuću uložio sline novce, no javio nam se s velikim problemom. Naime, u tijeku su radovi na rekonstrukciji lokalne ceste u Petkovcu. Cesta se proširuje, a to je stvorilo probleme Zdenku. – Od dva i pola metra širokog puta radi se četiri metra široka cesta. Gdje je građevinska dozvola? – žali nam se Fresse. Iz Grada Varaždinskih Toplica u tome ne vide problem. Naime, izvođač radova je Forum, komunalna tvrtka iz Varaždinskih Toplica.

Sanacija

– Za sanaciju nerazvrstanih cesta nije potrebna građevinska dozvola – ističe Franjo Prstec, predsjednik Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica, ujedno i stanovnik Petkovca. Fresse pak ističe da su radni strojevi koji su navozili šljunak oštetili cestu. – Po puteljku se vozi teret težak 25 tona. Kako je to uopće moguće? Asfalt se jako oštetio. Tko će to kasnije sanirati? – pita se Fresse, koji ističe da je najveći problem što se sve slivne vode s brijega slijevaju prema njegovu objektu. Žalio sam se već jer se sve slivne vode s brijega spuštaju prema mojoj kući. Uložio sam mnogo novaca i sada će mi zbog nečijeg nemara propasti objekt – žali se Fresse, koji nudi rješenje. – Tražim da se cijev izmjesti prema međi. Onda će voda otjecati pored mog objekta – jasan je Fresse. Iz Grada Varaždinskih Toplica imaju sluha za njegov problem, ali ističu da su slivne vode na istome mjestu na kojem su bile i prije sanacije ceste. – I prije su slivne vode bile na istome mjestu. Ne možemo mi vodu natjerati u brijeg – zaključio je Franjo Prstec.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje