Povežite se s nama

U fokusu

Ludbregu titula šampiona u povlačenju novaca iz EU fondova

Objavljeno:

- dana

I ove su godine Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos organizirali izbor najboljih gradova po kvaliteti života i gospodarstvu, a dodijeljene su i titule ECO City i Smart City.

Nagrade najboljim gradovima u povlačenju novaca iz fondova Europske unije otišle su u Zadar (veliki), Križevce (srednji) te Ludbreg u konkurenciji malih gradova.

Najviše novaca po glavi stanovnika

Izrazivši zadovoljstvo što je Ludbreg ponovno šampion među malim gradovima, gradonačelnik Dubravko Bilić podsjetio je da je ujedno i najbolji grad po povlačenju novaca iz EU fondova po glavi stanovnika od ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa do 2019. godine. Naime, kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita, povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje.

– To je možda najmjerljivi, odnosno najsumjerljiviji kriterij, s obzirom na to da veliki gradovi rade i velike projekte od nekoliko stotina milijuna kuna. Stoga je ovako najpoštenije nagraditi sve one koji svojim radom nastoje mijenjati gradove u kojima žive – rekao je Bilić.

I dodao:

– Mi smo se za ovu priču opredijelili od samog početka, od 2013. godine, a dotad Grad Ludbreg nije povukao ni kune iz pretpristupnih fondova. Ova naša odluka pokazala se uspješnom i isplativom ne samo za Grad Ludbreg kao jedinicu lokalne samouprave nego i za naše građane, koji na ovaj način koriste blagodati europskih sufinanciranja različitih projekata – poručio je ludbreški gradonačelnik.

Ludbreg je bio i finalist u utrci za ECO City nagradu, za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom

Naglasio je i da su pred Gradom Ludbregom ove godine dva iznimno značajna strateška projekta.

– Intenzivno radimo na Aglomeraciji, koja je vrijedna gotovo 400 milijuna kuna i bit će velik zalogaj za Grad Ludbreg i naš proračun. Nadamo se da država neće svakih nekoliko mjeseci mijenjati porezna pravila i na taj način nas onemogućiti da isfinanciramo ovaj projekt. Ovih dana očekujemo rezultate za širokopojasni internet i očekujemo vidjeti tko bi od javnih ponuditelja mogao provesti ovaj za nas jako, jako važan projekt koji bi Ludbreg uveo u novo digitalno društvo, bez kojeg suvremeno poslovanje neće biti zamislivo na način na koji možda sad neki doživljavaju svijet biznisa – zaključio je Dubravko Bilić.

Ekološki projekti

Važno je napomenuti da je Ludbreg bio i finalist u utrci za ECO City nagradu, koja se dodjeljuje gradu s najboljim praksama i rješenjima na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Štoviše, dostupnost spremnika za odvojeno prikupljanje otpada svim građanima, osigurano reciklažno dvorište sukladno broju stanovnika te odlaganje neodvojenoga komunalnog otpada na obližnje sanacijsko odlagalište samo su neki od aduta kojima je Ludbreg izborio ulazak u finale. Osim toga, gotovo 100 % javne rasvjete ovoga grada je u sustavu energetske učinkovitosti kroz ugradnju LED svjetiljki, čime će se godišnje uštedjeti 290.000 kuna. Podsjećamo, solarno stablo i klupa u samom središtu grada prvi su takvi u Hrvatskoj, ali i u obližnjim zemljama, a planira se i izgradnja dviju manjih hidrocentrala na rijeci Bednji te nekoliko krovnih solarnih centrala na javnim zgradama. Kroz projekt „Eco Smart Cities“ osuvremenili su sustav gospodarenja otpadom, koji uključuje podzemne spremnike, tehnički naprednu opremu, softver za gospodarenje otpadom te sustav mjerenja popunjenosti spremnika.

Novo zaposlenje pronašlo više od 600 Ludbrežanki i Ludbrežana

Bilićeva zamjenica Renata Potočnik, direktorica prodaje u Hilding Andersu, podsjetila je da su se osim Grada Ludbrega u EU projekte uključile i udruge i poslodavci.

– Mi smo uvijek bili potpora našim gospodarstvenicima, tu je stvarno dobra simbioza između naših interesa kao Grada i gospodarskog razvoja kroz povećanje produktivnosti i širenje proizvodnje, a samim tim i novih zapošljavanja u ludbreškom gospodarstvu. Oni su prepoznali velike mogućnosti povlačenja novaca iz EU fondova, pa su se tako neke firme, primjerice Bomark, Ducati komponenti, Oprema, Energy plus i drugi, vrlo uspješno uključile u povlačenje novaca iz EU fondova i ulaganja u proizvodnju, što se i vidi. Kad prođete pored tih firmi, vidjet ćete nove pogone, tu su i nova postrojenja, zaposlilo se dosta novih ljudi. Ponosni smo na to na koji su se način prilagodili trenutku i iskoristili te novce koji nam svima skupa, i Gradu i njima, donose nova radna mjesta. Da je tomu tako, govori i činjenica da je od 2013. do 2019. godine zaposleno više od 600 Ludbrežana i Ludbrežanki, od toga većinom na ludbreškom području te smo se približili brojci od 4000 zaposlenih – ukazuje Renata Potočnik.

Godišnja ušteda od 290.000 kuna

U Ludbregu se posebna pozornost pridaje i edukaciji građana u sklopu projekta „O okolišu se pobrini i otpad zbrini”, vrijednog 500.000 kuna. Provodit će se edukativne radionice za djecu, natjecanja u školama, programiranje edukacije za pametne telefone, kao i označavanje kanti i kontejnera za strane turiste s uputama za odgovorno postupanje s otpadom.

– Utjecaj na lokalnu zajednicu je iznimno pozitivan jer su nam ciljane skupine projekta djeca predškolske i školske dobi, mladi, zaposlenici, poduzetnici, starije osobe i umirovljenici te osobe s invaliditetom, tako da ćemo obuhvatiti skoro sve društvene skupine – poručili su iz Grada.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje