Nakon što je u drugoj polovici prošle godine započela s izgradnjom vodovodne i kanalizacijske mreže, početkom ove godine Općina Maruševec krenula je i s radovima na izgradnji oborinske odvodnje i DTK kanalizacije u Stambenoj zoni Donje Ladanje u sklopu 1. etape radova.

Riječ je o prvoj fazi zahvata na Dionici 2 spomenute Zone koje je izvodilo i finaliziralo varaždinsko poduzeće NIGRAD d.o.o. Varaždin i prije ugovorom definiranih rokova. Ukupna vrijednost investicija u Stambenoj zoni Donje Ladanje, a koje su izvršene u posljednjih 9 mjeseci od početka radova iznosi gotovo 300 tisuća eura, odnosno 2.255.565,59 kuna, a financirani su većim dijelom od strane Općine Maruševec te poduzeća Varkom.

Ovih je dana u Općinu Maruševec stigao Ugovor o financiranju projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje je zahvate u Stambenoj zoni Donje Ladanje popratilo sa 70 tisuća eura (527.415,00 kuna).

Ugovor je potpisao načelnik Općine Maruševec Mario Klapša, ističući pritom zadovoljstvo što je Ministarstvo podržalo važan projekt za njezine stanovnike.

-Budući da formiranje i komunalno opremanje nove stambene zone iziskuje značajna financijska sredstva, Općina Maruševec se ponovo okrenula vanjskim izvorima financiranja te se početkom ove godine javila Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije na natječaj s planiranim radovima. Drago mi je što je našem slojevitom i vrlo složenom projektu Ministarstvo dodijelilo dosad najviše sredstava što će Općini Maruševec omogućiti nastavak zahtjevnih investicija u cilju daljnjeg održivog razvoja lokalne zajednice – dodaje načelnik Klapša.

Nakon završetka radova na Dionici 2, u narednim tjednima kreću radovi na izgradnji nove vodovodne mreže i cjevovoda sanitarne kanalizacije u dužini od 760 metara na Dionici 1 (Ulica dr. Matije Smodeka). Vrijednost investicije iznosi gotovo 260 tisuća eura, odnosno 1,9 milijuna kuna.

„Ali mast ova ne samo da je dobra za goreti, već i za jelo; ljudi se njome služe kao i s maslacem, seljanke od bučinih koštica prave i gibanicu, pa je verlo dobra…“ – stoji u članku napisanom 1854. godine u kojem se prvi puta opisuje lokalna proizvodnja bučinog ulja u Biškupcu. A potvrda kvalitete bučinog ulja, što su već tada naši stari znali, su i 6. po redu Međunarodna izložba bučinih ulja Alpe-Adria i već 13. po redu izložba bučinih ulja Hrvatske održane u Županijskoj palači. Ovogodišnji šampion izložbe je Christoph Jamer iz Austrije.

– Dojmovi su izvanredni, fantastični, radi se o jedinstvenoj izložbi, što je za mene mala senzacija. Mogu reći da na području ovih zemalja proizvođači rade zaista vrhunska ulja i trude se iz godine u godinu biti što bolji – zaključio je Christoph Jamer.

Njemu, ali i svim osvajačima zlatnim medalja, priznanja je uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

– Vidjeli smo ovdje predani rad hrvatskih poljoprivrednika, izrazito visoku kvalitetu proizvoda od buče, ne samo ulja, nego i drugih, što govori o našem angažmanu hrvatskih poljoprivrednika. Mi ćemo nastaviti ulagati u ovom mandatu, 3,8 milijardi eura u hrvatsku poljoprivredi, težiti samodostatnosti i davati potporu i davati potporu brojnim proizvođačima ovdje na sjeveru, kao i u drugim krajevima Hrvatske – naglasio je premijer Plenković.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak zahvalio je svim proizvođačima bučinih ulja na dugoj tradiciji, znanju i trudu u obradi tla, kao i proizvodnji i preradi sjemenki, te stalnim ulaganjima u znanje i tehnologiju.

– Izuzetna čast i zadovoljstvo mi je što je Varaždinska županija i ove godine domaćini ove jedinstvene međunarodne izložbe posvećene isključivo bučinom ulju. Prostor Alpe-Adria tradicijski, gospodarski i životno nas povezuje već više od 200 godine gdje baštinimo zajedničku kulturu i tradicijske proizvode. Jedno od njih je i bučino ulje. Ova je jedinstvena izložba gdje srednja Europa dolazi u naš kraj, u našu županiju i na jedan dan postajemo centar „crnog zlata“ – rekao je župan Stričak naglasivši kako županija kontinuirano potiče razvoj poljoprivrede kroz potpore, edukacije, te promociju.

Ove godine zaprimljeno je 166 uzoraka bučinih ulja iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Češke. Od tog broja zaprimljenih uzoraka 131 deklarirano kao djevičansko bučino ulje, a 35 su deklarirana kao hladno prešana bučina ulja. Ocjenjivanje se sastojalo od dva dijela; prvi je dio kemijska analiza kojom se ocjenjuju četiri osnovna parametra koje propisuje pravilnik, a drugi dio je senzorska ocjena unutar koje ocjenjujemo četiri parametra i to su boja, bistroća, miris i okus. Članovi Ocjenjivačke komisije i ove godine istaknuli su visoku kvalitetu bučina ulja.

– Dodijelili smo ukupno 24 zlata, od čega 11 u kategoriji hladno prešanih i 13 u kategoriji djevičanskih ulja. Dodijelili smo i 91 srebro i 21 broncu. Imali smo čak i dva ulja koja su osvojila maksimalnih 35 bodova. Sve to govori da kvaliteta ulja raste iz godine u godinu, što je rezultat i znanstvenih skupova koje Varaždinska županija organizira, ali i stalne suradnje proizvođača sa strukom – rekla je voditeljica Laboratorija za kemiju hrane i POU iz Bioinstituta Čakovec.

Organizator izložbe je  Varaždinska županija sa Savezom Alpe – Adria i hrvatskim županijama: Međimurskom, Krapinsko-zagorskom, Zagrebačkom, Karlovačkom, Vukovarsko-srijemskom, Koprivničko-križevačkom, Osječko-baranjskom i Bjelovarsko-bilogorskom županijom, zatim Poljoprivrednom komorom Austrije – Klagenfurt, Kmetijskom gozdarskom zbornicom Slovenije – Ptuj i Murska Sobota.