Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu
U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom...
Izložba predstavlja umjetničke radove Miljenka Horvata, kao i rad Radoslava Putara, jednog od najznačajnijih likovnih kritičara poslijeratnog razdoblja u regiji.
Retrospektivnim pregledom aktivnosti i stvaranja Radoslava Putara i Miljenka Horvata, postavljenim poglavito iz Kolekcije Marinko Sudac, pokazuje se značaj njihova djelovanja publici – njihovim varaždinskim sugrađanima, ali i svoj drugoj zainteresiranoj javnosti.
Radoslav Putar je u razdoblju prvih poslijeratnih desetljeća u području likovne kritike, kao i njegovih ostalih stručnih obveza, bio osoba u samom središtu zbivanja, čija su gledišta i pozicije na tadašnjoj domaćoj umjetničkoj sceni ostavljali mnoštvo izravnih učinaka, nerijetko praćenih povremenim polemičkim protivljenjima što ih je on izazivao i morao podnositi upravo zbog odlučnog i beskompromisnog pridržavanja i javnog iznošenja vlastitih vjerovanja. Njegov čvrst stav vidljiv je tako i u potpori koju je pridavao i naivnim umjetnicima, u čijem je stvaranju vidio autentične vrijednosti. Pisao je tekstove o različitim novim pojavama na domaćoj sceni, od koji su neki zabranjeni i objavljeni tek godinama kasnije (EXAT 51). Među ostalim funkcijama, bio je ravnatelj Galerija grada Zagreba (1972. – 78.) i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu (1979. – 83.). Putar je bio član grupe Gorgona i jedan od osnivača i teoretičara međunarodnog pokreta Novih tendencija. Bio je urednik časopisa „Bit international“ i „Spot“.
Naime, i Putar i Horvat bili su članovi grupe Gorgona – protokonceptualne grupe umjetnika i intelektualaca koja je djelovala u Zagrebu između 1959. i 1968. godine. Uz Putara i Horvata, članovi su bili Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Đuro Seder, Matko Meštrović i Dimitrije Bašičević-Mangelos.
Putar je unutar grupe imao ulogu „tajnika“, dakle osobe koja zakazuje sastanke grupe i o njima vodi zapisnike. Danas, Putarova pomno smišljena i dosljedno provedena korespondencija sasvim se legitimno smatra njegovim prilogom umjetničkim ponašanjima svojstvenih duhu Gorgone.
Poveznicu između ovih dvaju konteksta, Putara kao kritičara i Putara kao umjetnika-člana Gorgone, čine Putarovi tekstovi potpore izložbama i analize djela gorgonaša Vanište, Kožarića, Knifera, Jevšovara, Sedera, Horvata, te njima bliskih Gattina i Fellera.
Prvo razdoblje djelovanja Miljenka Horvata povezuje se s ozračjem Gorgone, kojom je postao pripadnik za vrijeme studija arhitekture, gdje postaje demonstrator na predmetu Josipa Vanište, osnivača grupe. Horvat najizravniji doprinos grupi daje 1965., objavljivanjem sedmog broja anti-časopisa „Gorgona“, knjige kao umjetničkog djela kojeg su članovi grupe sami izdavali u 11 realiziranih brojeva (i više nerealiziranih predložaka) od 1961. do 1966. godine. Horvat 1962. seli u Pariz, a zatim 1966. u Montreal, ali ostaje u kontaktu s članovima Gorgone, poglavito Josipom Vaništom, putem pisama. Tako njegove fotografije nastale u periodu Gorgone, ali i one iz Pariza, i u sedamdesetima SAD-a (poglavito New Yorka ili Bostona), ali i rani umjetnički radovi, nose obilježja onoga što je označeno „gorgonskim duhom“.
Organizatori izložbe su Institut za istraživanje avangarde, Kolekcija Marinko Sudac i Gradski muzej Varaždin.
Izložba je otvorena do 2. veljače 2020. godine. Financijski ju je potpomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Gradski muzej Varaždin i ove godine se uključuje u Noć tvrđava, međunarodnu manifestaciju koja se održava treći put zaredom.
Njezin cilj je povezivanje i promoviranje fortifikacijskih lokaliteta u zemljama sudionicama: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji, iz kojih je dosad sudjelovalo 45 utvrđenih lokaliteta s raznovrsnim programima.
Potaknuti velikim zanimanjem koje je pobudila prošlogodišnja manifestacija, u organizaciji varaždinskog muzeja ponovno će se održati večernja šetnja pod fenjerima po bedemima Staroga grada pod nazivom Noć na bašči u petak, 10. svibnja s početkom u 20 sati.
Posjetitelje će kroz bedeme voditi Davor Kraš, kustos na Povijesnom odjelu GMV-a. Sudjelovanje je besplatno.
S obzirom na ograničen broj posjetitelja, dolazak je potrebno potvrditi na brojeve telefona: 042 658 773 / 658 760 (u vrijeme kad su izložbeni postavi GMV-a otvoreni za razgled; utorak – petak od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati).
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.