Piše: mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj “Međimurske prirode”

Tijekom posljednjeg desetljeća uočljiv je fenomen povećanja broja interpretativnih tabli i panoa diljem Hrvatske i našeg Međimurja: kao da odjednom svi žele neki lokalni fenomen objasniti široj javnosti, skrenuti pozornost na njegovo postojanje i naglasiti potencijalnu zanimljivost.

Table su tu za lokalne ljude, jednodnevne posjetitelje i ekskurzije, ali ciljaju i na pažnju sve većeg broja stranih turista u kontinentalnoj Hrvatskoj. Neke su table, stoga, samo na hrvatskom jeziku, a neke su i višejezične.

Nejasan koncept

Dodatnom bujanju količina različitih tabli u prostoru pogoduju i projekti iz europskih fondova u koje je baš zgodno ukomponirati i neku poučnu stazu. Kod provoditelja projekta, uz časne izuzetke, obično postoji maglovita predodžba o tematici te poučne staze, a gotovo se nikad ne razmišlja da bi u proračun projekta trebalo staviti i troškove tekstopisaca, fotografa, grafičkih dizajnera, lektora i korektora i – najvažnije – stručnjaka za interpretaciju pojedinoga segmenta baštine. Tako u otvorenu prostoru završe table koje nisu sukladne ni s teorijom, ni s optimalnom praksom interpretacije baštine.

Malo se govori o tome kako je interpretacija zapravo vrhunska umjetnost i vještina koja se stječe godinama izučavanja teorije i najbolje prakse, počevši od manje zahtjevnih projekata pa do osmišljavanja i oblikovanja kompleksnih cjelina poput poučnih staza ili detaljne interpretacije pojedinih objekata.

Najveća je umjetnost u malo riječi izreći poantu onoga što interpretiramo. Upravo se zato laiku čini da se interpretacijom može baviti svatko. Jer, svatko zna napisati tih par rečenica na tabli, kaj ne? No, onaj drugi svatko, naime svatko tko se upustio u bilo koji aspekt interpretacije, bilo pisanim tekstom ili živim nastupom, zna koliko je znanja i prakse potrebno da bi se uobličila interpretacija koja će korisniku u malo riječi, nenametljivo i zorno, dočarati samu bit fenomena koji se interpretira. Ponavljam, to je umjetnost, a kao i kod svake druge umjetnosti, i ovdje se radi o 1 posto talenta i 99 posto truda, učenja i prakse.

Utemeljitelj moderne interpretacije Freeman Tilden (1883. – 1980.) u svojoj kultnoj knjizi o interpretaciji baštine zapisao je:
“Interpretacijom do razumijevanja, razumijevanjem do poštovanja, poštovanjem do očuvanja!”

Apeliramo, stoga, da svi oni koji žele u svojem okruženju interpretirati neki fenomen prirodne baštine posegnu za postojećim znanjima, da se savjetuju sa stručnjacima i tek se onda upuste u nimalo jednostavan zadatak interpretiranja baštine svoga zavičaja.