Povežite se s nama

U fokusu

Na snazi novi Pravilnik: Ne bacajte hranu! Doniranjem pomažete potrebitima i ostvarujete porezne olakšice!

Objavljeno:

- dana

Početkom listopada ove godine na snagu je stupio novi Pravilnik o doniranju hrane i hrane za životinje koji propisuje detaljna pravila za doniranje hrane, uvjete koje mora ispunjavati posrednik u lancu doniranja te sadržaj i način vođenja Registra posrednika u doniranju hrane.

Pozitivne promjene u odnosu na dosadašnja pravila odnose se na rokove za ostvarenje poreznih olakšica za doniranu hranu, tako da se olakšice mogu ostvariti do zadnjeg dana isteka roka trajanja hrane. Novim Pravilnikom omogućava se doniranje hrane nakon isteka, ukoliko na njoj piše „najbolje upotrijebiti do“ datuma pod uvjetom da je hrana sigurna i da posrednik u lancu doniranja hrane i krajnji primatelj prihvaća takvu hranu. Isto tako, donatori hrane u potpunosti su oslobođeni obveze vođenja evidencija i dostave izvještaja Ministarstvu poljoprivrede.

Registrirani posrednici u doniranju hrane

– Hranu mogu donirati pravne osobe, proizvođači i trgovački centri, odnosno svi koji rade s hranom. Novim Pravilnikom može se donirati i hrana na kojoj piše „najbolje upotrijebiti do“, što je odlična stvar za donatore, posrednike i krajnje korisnike. Takvu hranu mi kao posrednici možemo predati korisnicima i nakon datuma otisnutog na ambalaži. Hrana na kojoj piše „upotrijebiti do“ mora se iskoristiti isključivo do datuma navedenog na ambalaži – pojašnjava nam Vlatka Vincetić, voditeljica službe za EU socijalne i zdravstvene programe u Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec.

Upravo je čakovečke Društvo Crvenog križa jedini registrirani posrednik u doniranju hrane na području Međimurske županije, upisan u Registar posrednika pri Ministarstvu poljoprivrede. Iako je novi Pravilnik tek u povojima, već se naveliko priprema teren za porast donatora i donirane hrane.

– Uskoro ćemo krenuti u kampanju kojom želimo skrenuti pažnju potencijalnih donatora, ali i šire javnosti, na mogućnosti koje im se nude novim Pravilnikom o doniranju hrane. Vjerujem da brojni potencijalni donatori o novim mogućnostima ovog trenutka još nisu najbolje upoznati. To je jedan od razloga zašto niti mi trenutno ne dobivamo velike donacije. Među naše redovne donatore spada tvrtka Dukat. Riječ je o vrlo zahvalnom donatoru koji tu mogućnost koristi već dugo, čak i u vrijeme kada se plaćao porez na doniranu hranu. Iako su proizvođači i trgovci hranom morali plaćati određeni trošak zbrinjavanja hrane kojoj je istekao rok upotrebe, malo tko se odlučio na njezinu donaciju – ističe Vlatka Vincetić, naglašavajući da vjeruje da će se takva praksa sada promijeniti.

I sama procedura predaje donacije je krajnje jednostavna. Donatori na stranicama Ministarstva poljoprivrede imaju dostupan popis posrednika. Prema vlastitoj lokaciji mogu odabrati posrednika kojem će predati donaciju. U izravnoj komunikaciji s posrednikom dogovara se način preuzimanja donirane hrane.

U Međimurju u 2019. godini više od 500 korisnika donacija

– Mi u Čakovcu imamo vlastite kapacitete da realiziramo samu donaciju. Imamo vlastiti prijevoz, hladnjake… U našem slučaju mi dolazimo po hranu, što dodatno smanjuje trošak samomu donatoru. Jednako tako imamo prostor za privremeno skladištenje hrane, ukoliko je to potrebno, te sami prosljeđujemo hranu krajnjim korisnicima. U pravilo to provodimo uz pomoć socijalnog dućana, ali imamo i neke druge oblike socijalnih programa putem kojih korisnicima predajemo hranu. Dukat, s druge strane, nama dostavlja donaciju jer ionako imaju riješen sustav svakodnevne dostave po trgovinama pa im je prijevoz do našeg skladišta usput. Važno nam je tek da hranu na kojoj piše „upotrijebiti do“ dobijemo barem dan ranije da je stignemo predati krajnjim korisnicima. Ovakvim oblikom pomoći tijekom 2019. godine dosad smo obuhvatili više od 500 krajnjih korisnika s područja Međimurske županije – poručuje Vincetić.

Budući da veliki trgovački centri središnja skladišta u pravilu imaju u Zagrebu, roba koja se povlači s polica završava u njima. Otamo je pak vlasniku trgovačkog lanca lakše i praktičnije donaciju realizirati s udrugama i korisnicima sa zagrebačkoga područja.

– Tijekom naše promotivne kampanje pokušat ćemo utjecati da višak hrane koji nastane u Međimurju ovdje i ostane. Vjerujem da ćemo naići na razumijevanje, kako samih proizvođača, tako i trgovaca.

Osim što se doniranjem sprečava nastajanje otpada od hrane te se pomaže socijalno ugroženim dijelovima društva, donatori sada ostvaruju i određene porezne olakšice.

– Donirana hrana prolazi normalni formalni proces zabilježbe, odnosno, daje se izdatnica temeljem koje posrednici zaprimaju donaciju, dok ih donatori vode u poslovnim knjigama. Na takvu hranu se ne plaća PDV, a ostvaruje s i porezna olakšica na kraju poslovne godine – zaključuje Vlatka Vincetić.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje