Povežite se s nama

Međimurje

Međimurski radišni div nekada je u Beču i Budimpešti vukao tramvaje, a danas ga spašavaju od izumiranja

Objavljeno:

- dana

OČUVANJE PASMINE

Slijedi nam nabavka pastuha, čime bismo pod vodstvom stručnjaka s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta započeli s kontroliranim križanjem, odnosno povećanjem broja jedinki međimurskog konja.

– Prije 21 godinu kupio sam prvo ždrijebe međimurskog konja, kobilu Suzy. Cijela obitelj se vezala uz nju. Suzy me podsjećala na djetinjstvo, na vremena kada se međimurskog konja moglo vidjeti na brojnim gospodarstvima. To je radni konj, koji se koristio za poslove na polju, šumi, vinogradu… On simbolizira sve ono što mi Međimurci jesmo – vrijedni, uporni i požrtvovni. Suzy je uskoro dobila potomstvo, tako da se broj konja na mojem imanju povećao. Kada se formirala ergela u Žabniku, predao sam sve konje, među njima i Suzy. Ostala je jedino Simpa, Suzyna kći – suznih očiju prepričava nam svoja sjećanja Josip Hren (76) iz Pribislavca.

Dobili 8 hektara

Iako žalostan što više nema sve svoje konje blizu sebe, Josip je sretan jer su u dobrim rukama. Naime, na ergeli Javne ustanove za zaštitu prirode “Međimurska priroda” u Žabniku, u Općini Sveti Martin na Muri, prije nešto više od godinu i pol dana započela je akcija spašavanja međimurskoga konja od izumiranja. Iako se u posljednje vrijeme šire zlokobne priče o kraju ove autohtone hrvatske pasmine, istina je sasvim drugačija. I kada već Udruga uzgajivača međimurskog konja “Međimurec” u nešto više od 15 godina djelovanja nije uspjela ostvariti ni kvalitativni ni kvantitativni iskorak po pitanju očuvanja pasmine, Ustanova se odlučila uhvatiti ukoštac s ovom problematikom.
– Ergela međimurskog konja djeluje u sastavu Javne ustanove, iako zavičajne pasmine više nisu definirane kao djelatnost ustanova za zaštitu prirode – ističe na početku razgovora Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode “Međimurska priroda”.

Okupili smo stručnjake sa zagrebačkih fakulteta, koji nam pomažu u očuvanju pasmine, kaže Golub

No, Ustanova je preko jednoga europskog projekta dobila sredstva za revitalizaciju pašnjaka na kojemu su trebale biti smještene životinje na ispaši. Mogle su na pašnjaku biti krave, koze ili ovce, ali u Ustanovi su se odlučili za svoje domaće međimurske konje. Cilj projekta je da se kroz ispašu pašnjak oslobodi invazivnih biljnih vrsta te da se tako podigne razina bioraznolikosti.

Rodna linija

– Kada nam je projekt napokon odobren, imali smo svega 15 mjeseci za njegovu realizaciju. Od Općine Sveti Martin na Muri dobili smo 8 hektara na korištenje na period od 15 godina. Napravili smo staju s osam boksova, ogradili prostor, pribavili hranu… Poslali smo upit prema pojedinačnim vlasnicima međimurskog konja i Udruzi uzgajivača međimurskog konja “Međimurec”. Posebna komisija sastavljena od stručnjaka, veterinara, obišla je međimurske staje te je odabrano osam najboljih grla, koja su završila na pašnjaku u Žabniku da bi pasli – jer je to ionako bio osnovni cilj projekta – ističe Golub.

Zahvaljujući Suzy i njezinu potomstvu, na ergeli se sada nalazi rodna linija od prabake do praunuke. Prvotna ideja Ustanove odmah je dobila i nastavak. Nakon osam kobila, krenulo se u potragu za pastuhom.

Pastuha u Hrvatskoj nema, tako da ćemo ga morati potražiti najvjerojatnije u Mađarskoj. Zanima nas stručno križanje, jer želimo da broj međimurskog konja počne rasti.” 

Siniša Golub

– Pastuha u Hrvatskoj nema, tako da ćemo ga morati potražiti najvjerojatnije u Mađarskoj, gdje živi ista pasmina s neznatno drugačijim karakteristikama. Zanima nas stručno križanje, odnosno razmnožavanje, jer želimo da broj međimurskog konja počne rasti. Prije mjesec dana na ergeli su bili dekani Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, profesori Zoran Grgić i Nenad Turk. Dogovoreno je da u rujnu potpišemo suradnju s konkretnim zadaćama. Ustanova, odnosno ergela, tako je dobila pomoć najbolje struke s oba fakulteta, dok će njihovi studenti imati mogućnost prakse da rade sa zavičajnom pasminom, terensku nastavu… – otkrio je ravnatelj Golub.
No, nije samo opstanak pasmine jedini izazov. S odumiranjem vrste odumiru znanja i vještine. U Hrvatskoj je samo jedan čovjek koji obrezuje kopita. Kada je Ustanova raspisala natječaj za zaposlenje jedne osobe koja će hraniti konje i čistiti njihov prostor, prvih je 20 prijavljenih kandidata, posao od 4.000 kuna neto plaće – odbilo. Tek 21. kandidat prihvatio je posao.

Financiranje ergele ovog trenutka iznosi oko 150 tisuća kuna, a to je samo osnovni hladni pogon, koji u potpunosti pokriva Međimurska županija. Kada bi se osigurala osoba koja bi ujahivala konje, dva pastuha, organizirali odlasci na sajmove, dodatne veterinarske njege… trebalo bi osigurati godišnje od 350 do 400 tisuća kuna.

Suzyn 20. rođendan

– Hoće država prepoznati ovu pasminu kao ugroženu i dati novac da se pomogne njezino očuvanje ili će i dalje sve biti na teret županijskog proračuna, a sada jest, tek treba vidjeti.

Kada se tijekom ove ili početkom sljedeće godine, dovede pastuh, već 2019. godine stado će sigurno biti obogaćeno ždrijepcima.

– U jednom trenutku najvažnije pitanje postat će – tko će se baviti konjima izvan okvira institucije? Ljudi logično razmišljaju da se međimurski konji mogu iskoristiti u turističkoj ponudi. Mogli bi biti upregnuti u kočiju za prijevoz turista. Ali za to moraju biti socijalizirani, a taj posao traži dodatno logistiku, osobu koja ima takva znanja. No, kako se i samo očuvanje pasmine prije dvije godine činilo nemoguće pa smo u kratkom vremenu stvorili dobre temelje za uspjeh, tako će se, vjerujem, i za ostale izazove pronaći rješenje – zaključio je ravnatelj Siniša Golub.
 

– Udruga uzgajivača međimurskog konja “Međimurec” osnovana je u rujnu 2001. godine. Na desetoj obljetnici Udruge javila se ideja o osnivanju državne ergele na kojoj bi se sačuvao minimalno potreban broj konja da pasmina ne nestane. Ali iz godine u godinu, osim divljenja i tapšanja po ramenu, pomoći nije bilo, osim one financijske od strane Međimurske županije. Prekipjelo mi je lani kada sam vidio koliko po zakonu moraju plaćati općine i gradovi za zbrinjavanje pasa lutalica, i po 1.100 kuna, a nema zakonske obveze čuvanja i financiranja nečega što je baština Međimurja. Petnaest godina sam se trudio, molio se da izdrže još malo… Iskreno, nisam više uvjeren da će se međimurski konj sačuvati od izumiranja niti da će Udruga nastaviti s radom – rekao je Marijan Belčić, predsjednik u ostavci Udruge uzgajivača međimurskog konja.

I za kraj, ništa manje važno, Suzy s početka ove priča upravo je proteklog petka, 30. lipnja, proslavila 20. rođendan.

 


Zoran Šardi i Siniša Golub na pašnjaku u Žabniku


Iako međimurski konji primarno nisu jahači konji, Sara Radek iz Pribislavca uživa s ljubimicom Simpom


Potkivanje međimurskih konja


Dekani Zoran Grgić i Nenad Turk (u sredini)


Josip Hren iz Pribislavca sa Simpom, dok je ostale svoje kobile predao na imanje u Žabniku


Na velikom pašnjaku u Žabniku, na pašnjaku od osam hektara u Općini Sveti Martin na Muri, nalazi se osam vrhunskih kobila

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović/Siniša Golub

Međimurje

Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.

Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.

Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.

Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.

Nastavite čitati

Međimurje

U čakovečkom Centru za kulturu održana svečana promocija studenata ekonomije, računarstva i održivog razvoja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimursko veleučilište u Čakovcu u čakovečkom Centru za kulturu Čakovec održalo je svečanu promociju prvostupnica i prvostupnika ekonomije, inženjera računarstva, inženjera održivog razvoja te magistri i magistara ekonomije.

Dekan MEV-a Igor Klopotan naglasio je ulogu studenata i njihovu borbu za izjednačenje vrijednosti ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija, što je rezultiralo time da Međimursko veleučilište u Čakovcu danas može promovirati drugu generaciju s titulom magistara ekonomije.

– Borba je trajala dugo jer smo nailazili na veliku opstrukciju da se ne izjednače veleučilišne titule sa sveučilišnim. Ali zahvaljujući borbi vas, studenata i Zbora veleučilišta, uspjeli smo izjednačiti 300 ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija. Velika razlika u izvođenju nastave ne postoji jer isti profesori predaju na fakultetima, isti profesori rade na veleučilištima, među predavačima su doktori znanosti. Konačno smo uspjeli, vi ste druga generacija, odnosno druga promocija kojoj dajemo titulu magistri i magistara ekonomije – istaknuo je Klopotan.

Dekan MEV-a najavom o mogućnosti nastavka studija razveselio je studente računarstva. Naime, uskoro će se prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje uputiti elaborat pa su očekivanja da će se s nastavkom studiranja na smjeru računarstva u Čakovcu moći krenuti već za godinu dana.

Dekan Klopotan također je naglasio važnost veleučilišta s obzirom na činjenicu da okupljaju gotovo 20 posto studentske populacije. Naime, riječ je o 26.000 studenata i kada im se pribroje studenti koji studiraju stručne studije na sveučilištima, dolazi se do broja od 47.000 studenata.

– Stoga, naša borba za struku vrijedi i za sveučilišta koja također imaju stručne studije. Stručni studij koji izvode veleučilišta nedvojbeno generiraju visoku zaposlenost i to dolazi do izražaja kada na tržištu rada nema dovoljno mladih. A  tome smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Naši studenti brzo usvajaju znanja i brzo se zapošljavaju – poručio je Klopotan, pohvalivši pritom studente na njihovom angažmanu i uloženom trudu.

Uslijedio je svečani dio programa promocije.

– Položili smo sve propisane ispite i obranili završne i diplomske radove na studijima Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. U ime svojih kolegica i kolega te u svoje osobno ime, molim da nas promovirate u zvanje prvostupnika inženjerstva računalstva, prvostupnika ekonomije, prvostupnika inženjera održivog razvoja i magistra ekonomije – rekla je studentica Bosiljka Oletić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje