Urbanovo 2024. počinje 17. svibnja, a prvi put će ljubitelje vina iz Zagreba dovesti vlak
U vinariji Kunčić u Banfiju 9. travnja je predstavljen program 23. Urbanova – festivala pušipela, ali i slavlja međimurskog uspjeha,...
Život i društvo
Nakon 40 godina rada u školi priznao: Kada bih danas birao, opet bih bio profesor matematike
POZNATI PROFESOR ODLAZI U MIROVINU
“Profesore, idete u mirovinu, napišite nam dvojke“, molili su učenici Strojarske i prometne škole svog profesora matematike Branka Topića na kraju školske godine.
No, poznati varaždinski profesor, koji je ujedno i voditelj Centra izvrsnosti za matematiku Varaždinske županije, u koji idu učenici iz Varaždinske i Međimurske županije, nikad nije poklanjao dvojke. Ni sada, uoči odlaska u mirovinu nakon punih 40 godina radnog staža.
Fakini, daroviti i šampon 2 u 1
Cijeli svoj radni vijek Topić je proveo, zapravo, u istoj školi. Zaposlio se 1977. godine u Školskom centru za obrazovanje NGRM kadrova u Varaždinu, iz kojeg su 1992. godine nastale dvije škole: Rudarska i kemijska te Strojarska i prometna škola, iz koje sada ide u mirovinu. No, uz varaždinski “Rudak” Topića veže još nešto. Tu je školu završio njegov otac, rudar po struci.
Generacije učenika profesora Topića pamte kao strogog i vrlo zahtjevnog profesora, no mnogi su krenuli i njegovim stopama te su danas poznati inženjeri i profesori matematike. Stvorio je temelje rada s darovitim učenicima, s kojima je u počecima radio samostalno, a kasnije kroz Centar izvrsnosti za matematiku. Upravo je on bio jedan od inicijatora otvaranja Centra, koji vodi od 2008. godine. Tako će biti i nakon 1. rujna, otkad je službeno u mirovini, što je bio povod razgovora.
Vaši bivši učenici kažu da ste bili zahtjevni, ali korektni. Vaši kolege kažu da ste profesor u pravom smislu te riječi. Kako to komentirate?
Mislim da djeca, prije svega, cijene korektan pristup, što znači ako im puno daješ, imaš pravo puno od njih i tražiti. Toga sam se držao cijeli život, pa i zadnje dane svog radnog vijeka. Nisam se držao programa, pisao pripreme, moja dokumentacija nije bila sređena, ali uvijek sam imao viziju onoga što će učenicima trebati u životu. To mogu zahvaliti svom profesoru matematike, profesoru Boži Radoviću, koji me zapravo do kraja “zagrijao” za matematiku. Bio je doista poseban čovjek, pravi gospodin koji je iz nas, tadašnjih gimnazijalaca, uspio izvući ono najbolje. Uvijek je išao puno šire od programa, davao nam zadatke koje nitko neće moći riješiti, a to je za mene, tvrdoglavog Dalmatinca, bio izazov. To me potaknulo da idem studirati matematiku. Doduše, prvo sam se upisao na Fakultet elektrotehnike i računalstva (FER) te sam bio dva tjedna student tog fakulteta. No, onda sam se ispisao i krenuo na matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). I nikad nisam zbog toga požalio. Završio sam inženjerski smjer, praktičnu matematiku, i mogao sam dobiti posao u računarskom centru INA-e, koji je u to vrijeme bio među najjačima u Hrvatskoj. Međutim, hendikep mi je bio što sam u školi učio ruski jezik, a ne engleski. Kako sam bio lijen učiti jezike, rekao sam: “Idem ja u školu!” I tako je sve počelo, 1. veljače 1977. godine, moja prosvjetna priča koja traje punih 40 godina.
Je li danas teže biti profesor u odnosu na vrijeme kad ste počeli raditi u školi?
Da. U 40 godina škola je ostala ista, ali sve se promijenilo. Malo tko od roditelja se nekad usudio petljati u naš posao. Doduše, ne mogu se žaliti da se meni itko ikada petljao u posao, jer ja to nikad nisam dopuštao. No, generalno gledano, roditelji danas uče učitelje i profesore kako da rade i što da pitaju njihovu djecu. S druge strane, djeci je sve teško, posebno ako se za nešto treba potruditi i sustavno raditi. Baš kao što su moderni šamponi 2 u 1, takva su i djeca, sve bi odjednom.
Za matematiku ga je do kraja “zagrijao” profesor Radović. Davao im je zadatke koje nitko neće riješiti, što je za njega, tvrdoglavog Dalmatinca, bio izazov.
Koji su vam učenici ostali u sjećanju?
Oni koji su bili fakini i oni koji su jako dobro znali matematiku. Tako je to u životu, uvijek pamtiš ekstreme. S obzirom na to da u radu u prosvjeti nemate baš neke satisfakcije, jedino što te veseli i motivira je da si nekome od učenika pomogao u jednom dijelu njegovog razvoja, na kraju krajeva, da “dogura” dalje od tebe.
Rad s darovitima
Kada biste opet birali, biste li opet bili profesor?
Da, bez obzira na to što obrazovanje u našem društvu ima tretman koji apsolutno nije u redu. Pritom ne mislim samo na plaće, već na odnos prema prosvjetnim radnicima i obrazovanju općenito. Većina prosvjetara je u školama zato jer voli svoj poziv, a mnogi svoje slobodno vrijeme troše za rad s nadarenom djecom. Kod nas, nažalost, nema sustavnog rada s nadarenima i u tome su nas mnoge europske zemlje prestigle. Čak je i u zemljama koje su bile siromašnije od nas, poput Rumunjske i Bugarske, postojao sustavni rad s nadarenim učenicima i ljudi koji se samo s tim bave. Kod nas sve to počiva na pojedincima. Zato je bilo lijepo prije deset godina kada je Varaždinska županija prepoznala sustavnu potrebu rada s nadarenom djecom kroz pokretanje Centara izvrsnosti. To je bio jedan veliki iskorak. Iskreno, cijeli sam život sanjao upravo o tome.
Je li to način rada s nadarenom djecom?
Centri izvrsnosti su jedan vid rada s darovitim učenicima. Prije dvije godine započeli smo u Centru izvrsnosti za matematiku raditi s učenicima trećih razreda osnovnih škola, a ove godine planiramo krenuti s drugim razredima osnovnih škola jer je važno s takvim učenicima započeti raditi čim ranije. No, prošle godine smo, potiho, pokrenuli svojevrstan pilot-projekt u Prvoj gimnaziji Varaždin. Napravili smo jedan razred nadarene djece, uz podršku ravnateljice. U taj razred su se upisala najbolja djeca iz centara izvrsnosti – STEM područja. Takvi razredi su uobičajeni u drugim gradovima i zemljama te je to također jedan vid rada s nadarenim učenicima.
Vi ste uz Miroslava Huđeka iz Varaždinske županije i profesora Miroslava Smuđa inicijator pokretanja Centra izvrsnosti za matematiku. Je li vas kroz svih tih deset godina pratila Varaždinska županija?
Župani su se mijenjali, no podrška je uvijek bila tu. S aktualnim županom Radimirom Čačićem otvorio sam Centar izvrsnosti iz matematike 2008.
Ipak, Centar izvrsnosti za matematiku je od svih Centra najuspješniji na natjecanjima.
Naš je centar najveći po broju polaznika, a i najdulje radimo, pa je logičan slijed i najviše nagrađenih učenika. Mi smo s centrima izvrsnosti napravili svojevrsni brend. Sada se oni pokreću i u drugim gradovima u Hrvatskoj, drugi nas kopiraju, ja obično kažem da sada prodajemo flance drugima.
To (ni)je reforma školstva
Kako komentirate reformu školstva? Što u hrvatskom obrazovnom sustavu treba promijeniti?
Puno je toga što treba promijeniti u školi. Prvo je potrebno napraviti jedno veliko istraživanje na populaciji naših učenika koji su njihovi interesi, koji način podučavanja bi im najbolje sjeo, i nakon toga krenuti u reformu školstva. Ovo što se sada nudi, to je da ostaje isti broj predmeta s istim brojem sati, a i Sindikat podržava takvu reformu. Tko pametan tu vidi reformu? Reforma školstva bi, po meni, trebala napraviti jedan rez: smanjiti broj predmeta, jer 15 ili 17 predmeta, koliko ih imaju naši srednjoškolci, je suludo. No, kod toga je problem što imate veliki broj predmeta koje biste morali ukinuti.
Profesor Branko Topić rođen je u Siveriću pokraj Drniša, no tamo je kratko živio. Sedam razreda osnovne škole završio je u Pregradi, a osmi razred u Novome Marofu. Nakon toga je upisao današnju Prvu gimnaziju Varaždin, a onda Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu. Od 1987. godine živi u Varaždinu. Nakon 40 godina rada u prosvjeti veseli se odlasku u mirovinu, no matematiku neće pustiti na miru.
– Veselim se odlasku u mirovinu, no i dalje ću voditi Centar, nadam se da će me zdravlje poslužiti, a sada, kad mi radni dan više neće trajati 14 sati, imat ću vremena pročitati i koju dobru knjigu – rekao je Topić.
A to bi donijelo otpuštanja iz škola, zar ne?
Otpuštanja bi bilo, no dio problema s viškom učitelja mogao bi se riješiti kroz izborne predmete. Međutim, malo tko ima petlju to napraviti. Sad će moji kolege u školama reći “lako je njemu govoriti, on ide u mirovinu”. Ali, oni koji me poznaju dobro znaju da sam to isto govorio i prije 15-20 godina. Danas mnogi zamjeraju što djeca moraju dodatno uzimati instrukcije. Kako ne bi kad imaju veliki broj predmeta, od kojih ih polovica uopće ne zanima? Nisam za to da od djece radimo “fah idiote”, ali rezove treba napraviti. To je vrlo teška odluka za političare.
Ovo što sada nudi reforma hrvatskog školstva je isti broj predmeta s istim brojem sati, a i Sindikat podržava takvu reformu. Tko tu pametan vidi reformu?
Mislite li da će to uspjeti nova ministrica Blaženka Divjak? Što očekujete?
Profesoricu Divjak, koja je isto matematičarka, poznam još iz vremena kad je počela raditi na Prvoj gimnaziji Varaždin. Bila je jako dobra profesorica i radila je s darovitim učenicima. Kao članica Županijskog poglavarstva progurala je ideju rada s mladim darovitim učenicima i nadam se da će kao ministrica imati puno bolji osjećaj od svojih prethodnika za rad s takvom djecom. Što se tiče reforme, vjerujem da će uspjeti neke stvari promijeniti, ali, po mome mišljenju, sadašnja reforma školstva ne nudi rješenja problema. Problem je i u politici. Tako dugo dok vi imate borbu između crvenih i plavih neće biti pomaka. Politiku treba maknuti iz obrazovanja, ali odluka o reformi je politička odluka.
Spomenuli ste da su učenici danas preopterećeni.
Apsolutno, učenici su preopterećeni i uče mnoštvo činjenica koje im ne trebaju. No, u našem društvu je problem što smo rad kao kategoriju potpuno uništili, djeca misle da se do uspjeha dolazi preko noći. Gdje oni danas mogu vidjeti primjere ljudi koji su uspjeli iz svog rada? Oni imaju primjere kako je netko uspio jer je bio u pravoj stranci ili u pravom trenutku na pravom mjestu, i to je problem. To zamjeram i medijima, jer je vijest uglavnom nešto loše, a rijetko se ističu ljudi koji su svojim radom i idejama uspjeli. Uspjeha nema bez rada, i to djeci od malena treba usađivati, razvijati.
STEM područja naša su budućnost
Vaša supruga je također matematičarka. Jesu li i djeca krenula vašim stopama?
Naš najstariji sin je doktor kemijskih znanosti i sad, nakon Finske, ide na postdoktorat u Kanadu, gdje je dobio stipendiju kanadske države. Želi se baviti znanošću, no nažalost, tu nije bilo dovoljno mogućnosti za to. Drugi naš sin je student fizike, a kći je matematičarka.
Mnogi mladi znanstvenici, uključujući i vašeg sina, dio su velikog broja mladih znanstvenika koji odlaze iz Hrvatske. Kako na to gledate?
Da, moj sin je među desetoricom najboljih studenata u generaciji iz koje je devetero otišlo iz Hrvatske. Prije svega sam tužan jer mladi, obrazovani ljudi, odlaze iz naše zemlje. Mi Hrvati smo dosta talentirani narod, ali što će mladi kad nemaju uvjete za rad, kad ta ista Hrvatska ne može izdvojiti 5.000 kuna za znanstvenog novaka? S druge pak strane, danas kad govorimo o globalizaciji i kad je svijet jedno globalno selo, nije loše da mladi ljudi odu u svijet i upoznaju način rada i radnu etiku u drugim zemljama Europe i svijeta. U Hrvatskoj je problem i to što kod dodjele projekata veliku ulogu igra politika. Dok se to ne promijeni, nema pomaka naprijed.
Matematika je postala popularna kroz STEM područja na koja se stavlja naglasak?
Da, napokon. Matematika je u temeljima fizike, biologije, kemije, ni informatike ne bi bilo bez matematike. Uz to je i najzahtjevnija i kod nje nema preskakanja. Učenike uči misliti, a da li društvo to želi nisam baš siguran. Čovjek koji razmišlja je ‘’loš’’ birač. STEM područja su budućnost.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Život i društvo
Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva
U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.
Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.
Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.
– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.
– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.
Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.
– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.
Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.
– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.
Život i društvo
Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!
Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.
Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.
– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima.
– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.
Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.
– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.
Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.
-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.
Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.
Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.
Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima, Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.
U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.
– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.
O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.
U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak, Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.
Sportprije 9 sati
Varteks i Bednja plasirali se u finale Županijskog kupa
Crna kronikaprije 12 sati
Muškarca došli privesti na sud, a on upalio bengalku te zapaljivim sprejom usmjerio plamen prema policajcima
Život i društvoprije 13 sati
Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva
Foto i videoprije 16 sati
FOTO Praznik rada na Dravi uz grah i druženje mnogima je omiljen
Život i društvoprije 16 sati
Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!
Sponzoriraniprije 6 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
