DONOSIMO

Više od 144.000 domaćinstava iz Varaždinske županije koja su priključena na javnu vodoopskrbu, na vodovode o kojima skrbe varaždinski Varkom i ivanečki Ivkom, piju vodu odlične kvalitete.

Baš svi uzorci pitke vode analizirani lani bili su zdravstveno ispravni.
Nažalost, potpuno je drugačija situacija kad je u pitanju 40 lokalnih vodovoda na području Županije. Više od 5.300 domaćinstava priključenih na te vodovode koriste vodu upitne kvalitete.

Bez obrade

Pokazuje to izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2016. godinu. U Varaždinskoj županiji lani je uzeto 176 uzoraka iz lokalnih vodovoda, od kojih je 118, ili čak 67 posto uzoraka vode, bilo neispravno! To je više od hrvatskog prosjeka.

I dok su lokalni vodovodi problematični, svi uzorci Varkomove i Ivkomove vode zdravstveno su ispravni

– Lokalni vodovodi s javnozdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik, jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije. Navedeno rezultira poražavajućim rezultatima analiza koji pokazuju da je od 748 uzoraka uzorkovanih u lokalnim vodovodima na području Hrvatske njih 421 ili 56,3 posto zdravstveno neispravno – upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu.

Po broju lokalnih vodovoda Varaždinska županija je na visokome četvrtome mjestu u Hrvatskoj, iza Karlovačke županije (69 lokalnih vodovoda), Zagrebačke (55) i Krapinsko-zagorske županije (49). Ti vodovodi su građeni u prošlom stoljeću, a o njima skrbe grupe građana ili mjesne zajednice.

Napominju da su lokalni vodovodi uglavnom građeni 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća iz sredstava lokalnih zajednica, a u trenutku građenja imali su sve valjane i potrebe dozvole. Iako su mnogi uključeni u sustav javne vodoopskrbe, velik broj vodovoda opstao je sve do danas.
Izvan kontrole

– Ti vodovodi u međuvremenu nisu stekli uvjete potrebne za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe te o njima uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice – navode iz HZJZ-a.

Po broju lokalnih vodovoda Varaždinska županija je na visokome četvrtome mjestu u Hrvatskoj, iza Karlovačke županije (69 lokalnih vodovoda), Zagrebačke (55) i Krapinsko-zagorske županije (49).

Varkom, Ivkom i druge javne tvrtke nakon crpljenja vode, a prije distribucije potrošačima, obvezno provode dezinfekciju kako bi se osigurala mikrobiološka ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Međutim, u (pre)velikom broju lokalnih vodovoda se ne provodi čak ni dezinfekcija, a kamoli neka druga obrada.

5.313 domaćinstava iz Varaždinske županije priključeno je na jedan od 40 lokalnih vodovoda

Stoga ne treba čuditi što su rezultati analiza provedenih prošle godine (opet) poražavajući.
– Najčešći uzrok neispravnosti vode u lokalnim vodovodima bila je prisutnost bakterije E. coli, koja je pronađena u 248 uzoraka, dok su u 382 uzorka pronađeni ukupni koliformi, a enterokoki u 221 uzorku. Bakterija Clostridium perfringens pronađena je u tri, a Pseudomonas aeruginosa u 74 uzorka. Od kemijskih parametara povišene koncentracije željeza pronađene su u 19 uzoraka, a mangana u šest uzoraka, dok je 57 uzoraka imalo povišenu mutnoću. Amonij je pronađen u šest, a arsen u pet uzoraka. Povišena koncentracija nitrata pronađena je u 13 uzoraka, nitrita u jednom uzorku, a boja u 15 uzoraka – izvijestili su iz Zavoda.

U Hrvatskoj je trebalo početi okrupnjavanje javnih tvrtki za vodoopskrbu, no taj proces nije proveden, pa su lokalni vodovodi sve do danas ostali izvan kontrole.– Hoće li se korisnici lokalnih vodovoda priključiti na javni vodovod, ovisi o volji samih korisnika ili lokalne vlasti. Država je neodlučna i pušta da lokalni vodovodi rade iako sada postoje izvori financiranja kojima se mogu izgraditi novi vodovodi, pri čemu je priključenje na mrežu za domaćinstva besplatno – rekao je Marijan Cesarec, privremeni direktor Varkoma.

„Lokalni vodovodi predstavljaju najveći rizik, jer se voda potrošačima često isporučuje i bez dezinfekcije.“

Odličan primjer za to je s područja Grada Novog Marofa, gdje je na mjestu lokalnog vodovoda Ključ – Oštrice iz 50-ih godina prošlog stoljeća izgrađen novi vodovod. – Ulaganje je financirano sredstvima Hrvatskih voda i EU fondova, pri čemu korisnici nemaju obveza plaćanja priključka. Dakle, ne moraju platiti ni kunu – napominje Cesarec.

Mogućnosti, dakle, postoje, pa ostaje samo pitanje jesu li korisnici lokalnih vodovoda (uz podršku lokalnih vlasti) spremni reći “zbogom” lokalnim vodovodima i vodi upitne kvalitete.

Izvor:
Foto: