IN MEMORIAM
U 86. godini preminuo ugledni prof. dr. sc. Franjo Ruža (1931. – 2017.) , jedan od utemeljitelja Fakulteta organizacije i informatike, poznati profesor i znanstvenik.
Dana 13. studenog 2017. godine napustio nas je dr. sc. Franjo Ruža, profesor, kolega, prijatelj i jedan od utemeljitelja Fakulteta organizacije i informatike.
Franjo Ruža rođen je 26. listopada 1931. godine u Svetom Roku (danas Novo Selo Rok) u Međimurskoj županiji. Nižu gimnaziju završio je u Čakovcu, a maturirao je na Ekonomskoj školi u Čakovcu 1950. godine.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1958. godine. Doktorirao je 1973. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranom doktorske disertacije pod naslovom “Utjecaj uvjeta privređivanja na rezultate i uspješnost poslovanja poduzeća konzervne industrije središnje Hrvatske”. Mentor mu je bio prof. dr. Franjo Krajčević.
Nakon završetka srednje škole zaposlio se u gospodarstvu, zatim u državnoj upravi, pa u srednjoj školi, a posljednjih četrdeset godina radio je kao visokoškolski nastavnik, sve do umirovljenja.
Punih četrdeset godina radio je kao visokoškolski nastavnik, sve do umirovljenja
Na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu radio je kao profesor od 1962. do 1974. godine, kada je Viša ekonomska škola prerasla u Fakultet organizacije i informatike Varaždin.
Za sveučilišnog profesora u zvanju izvanrednog profesora izabran je 1974. godine, a za redovitog profesora biran je 1980. te ponovno 1986. godine. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 1999. godine. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 14. lipnja 2005. godine izabran je u počasno zvanje professor emeritus zbog posebnih zasluga za napredak i razvitak Sveučilišta u Zagrebu te za međunarodno priznatu nastavnu i znanstvenu izvrsnost.
Tijekom četrdesetogodišnjega rada kao visokoškolski nastavnik obavljao je više raznih dužnosti. Za direktora Više ekonomske škole Varaždin izabran je u studijskoj godini 1969./1970. te ponovno u svibnju 1974. godine, s ciljanom zadaćom da radi na prerastanju Više ekonomske škole u Fakultet organizacije i informatike Varaždin. To je i ostvario, pa ga se opravdano smatra osnivačem Fakulteta. U više navrata biran je za dekana Fakulteta.
Posebnu pažnju zaslužuje njegov mentorski rad te obrazovanje brojnih diplomanata, magistara i doktora znanosti.
Bio je voditelj više znanstvenih skupova i savjetovanja. Pripremajući proslavu 800. obljetnice grada Varaždina, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada, odlučeno je da prof. Franjo Ruža vodi taj veliki projekt koji se pripremao tri godine. Tada je imenovan predsjednikom Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa, posvećenog 800. obljetnici grada Varaždina.
Rezultat tog trodnevnog znanstvenog skupa (s više od sedamdeset referata) bilo je opsežno djelo “Varaždinski zbornik 1181-1981.” (opsega 686 stranica enciklopedijskoga formata), koje se s pravom naziva enciklopedijom Varaždina. Upravo iz te njegove suradnje s HAZU došlo je do osnivanja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Odlukom Predsjedništva Akademije prof. Ruža imenovan je ravnateljem toga Zavoda. Na toj je dužnosti bio od početka rada Zavoda 1983. godine pa sve do 1993. godine, kada je zbog bolesti morao napustiti taj posao te se posvetio svom profesorskom pozivu. U Zavodu je ostao članom Znanstvenoga vijeća.
Pet godina bio je predsjednik Organizacijskog odbora poznatog glazbenog festivala, Varaždinskih baroknih večeri, a deset godina ostao je članom toga Odbora.
Više je vrsta projekata na kojima je radio. To su projekti koje je financiralo Ministarstvo znanosti, projekti na kojima je radio u Zavodu HAZU i projekti za potrebe gospodarstva. Radio je i na projektima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U Zavodu za znanstveni rad HAZU zajedno s akademikom Androm Mohorovičićem više je godina vodio projekt Stvaralački potencijal u funkciji društvenog razvoja sjeverozapadne Hrvatske.
Franjo Ruža je u svom dugogodišnjem radu i stvaralaštvu dao velik doprinos znanosti, gradu Varaždinu te društvu u cjelini
Jedan je od triju osnivača Rotary kluba Varaždin, a u jednom mandatu bio je predsjednik Kluba. Preko Kluba osigurao je pomoć i financiranje mnogim studentima (naročito za studije u inozemstvu).
Njegove svestrane aktivnosti u znanstvenom, kulturnom i društvenom djelovanju, uz redovito obavljanje profesorskih dužnosti, posljednjih je godina morao smanjiti, što je uvjetovano njegovim zdravljem.
Dobitnik je više odličja, priznanja i zahvala državnih, županijskih, gradskih i drugih asocijacija, od kojih se izdvajaju: “Nagrada 8. svibnja” Općine Varaždin (danas nagrada Grada Varaždina), „Priznanje zaslužnom profesoru Sveučilišta u Zagrebu“, „Medalja Varaždinskih baroknih večeri“, „Spomenica domovinske zahvalnosti“ odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, „Red hrvatskog pletera“ odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, „Nagrada za životno djelo Grada Varaždina“ (to je prva nagrada za životno djelo u Varaždinu).
Na kraju valja istaknuti kako je Franjo Ruža u svom dugogodišnjem radu i stvaralaštvu dao velik doprinos znanosti, gradu Varaždinu te društvu u cjelini i teško nam je shvatiti da ga nema više među nama.
Oproštaj od poznatog varaždinskog profesora je danas u 14 sati na Varaždinskom groblju.
Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA/ARHIVA RT
Za dobru organizaciju potrebno je malo motivacije, dobre volje, nešto vremena, ali puno zajedništva. Govore nam tako u Udruzi Slobodnjaki iz Novog Sela Podravskog, mjesta u sastavu Općine Mali Bukovec.
Oni su se nedavno primili organizacije jedinstvene manifestacije ˝Rikićevo proljeće˝, koja je posvećena hrvatskom glumcu Rikardu Brzeski, rodom upravo iz tog mjesta.
On je ostvario zapažene uloge u Mejašima, Gruntovčanima te u filmu legendarnog Žnidaršića Tko pjeva zlo ne misli.
Stoga su Slobodnjaki odlučili, ne samo odati počast svom poznatom sumještaninu, već očuvati taj dio kulture i stvaralaštva od zaborava.
– Riki Brzeska ostvario je značajne uloge u našim legendarnim filmovima, a želja nam je da i mlađe generacije upoznaju taj dio naše kulture – kažu nam u Udruzi.
Manifestaciji je prisustvovao i župan Anđelko Stričak.
– Novo Selo Podravsko, koje se nalazi u Općini Mali Bukovec je poznato po proizvodnji ruža. Međutim, sad je bogatije i za jednu manifestaciju “Rikićevo proljeće” u spomen na glumca Rikarda Brzesku. Pretpostavljam da se svi ili barem mi stariji sjećamo nezaboravnih Gruntovčana, a on je u njima utjelovio lik Gabera Požgaja. Scene bakice koja je umrla pa se predomislila, proslave obljetnice vatrogasnog društva, licitaža trstike, Dudeka uposlenog u HŽ-u, njihovog pjevanja “… tihe noći moje zlato spava….” ostaju nezaboravne. Uvijek ih je ponovo lijepo gledati. To su scene koje uz seriju Velo misto zasigurno ulaze u najbolja djela hrvatske kinematografije. Ali, osim podsjetnika na njih potrebno je i prisjetiti se svih tih velikana hrvatske povijesti – rekao je Stričak.
Pritom je dao podršku Udruzi Slobodnjaki, njihovom predsjedniku Daliboru Horvatu i načelniku Malog Bukovca Darku Markoviću da Novo Selo Podravsko brendiraju kao hrvatsko ˝Selo ruža˝.
– Udruga je zaista aktivna, članovi organiziraju predstave, mnogobrojne sportske aktivnosti i izlete, uređuju i održavaju vanjske prostore poput igrališta i prostora oko društvenoga doma, pomažu i uveseljavaju malim gestama one kojima je to potrebno – rekao je načelnik Marković te dodao kako uz sve to Novo Selo Podravsko ima najveći rasadnik ruža u Republici Hrvatskoj pa je želja da se kompletni centar naselja zasadi sa stotinama sadnica ruža te da se mjesto pretvori u hrvatsko ˝Selo ruža”.
Što se pak tiče ostalih aktivnosti, Slobodnjaci imaju puno planova.
– U lipnju je planirano obilježavanje obljetnice izgradnju društvenog doma u Novom Selu Podravskom, potom je u planu Seoski mali nogometni turnir i druženje mještana Novog Sela Podravskog. Također, planiramo sadnju drvoreda-parka na jesen. Spremamo se i na edukacijski izlet u Volčji Potok radi projekta sadnje spomenutog parka u Novom Selu Podravskom – kažu nam u Udruzi. Naravno, pred kraj godine pripremaju i Adventsko druženje.
U srijedu, 24. travnja, održana je vježba operativnih vatrogasaca u organizaciji Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec, na ribnjacima ŠRD Ostriž u Knegincu Gornjem.
Cilj vježbe bila je simulacija obrane od poplava postavljanjem barijera za vodu, izradom zečjeg nasipa te prepumpavanjem većih količina vode.
Ujedno je tom prigodom obavljena provjera ispravnosti opreme te je procijenjeno koju količinu vode se može prepumpati s pumpama i vozilima koju posjeduju društva iz Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec.
Vježba je podijeljena na više sektora rada i uz komunikaciju voditelja vježbe s vatrogasnim odjeljenjima radi koordinacije same vježbe.
U vježbi su sudjelovali članovi DVD-a Gornji Kneginec, Donji Kneginec, Varaždinbreg i Lužan Biškupečki koji su vršili prepumpavanje vode pomoću motornih i potopnih pumpi.
Vježbi su prisustvovala 34 operativna vatrogasca VZO-a Gornji Kneginec te načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški, predsjednik Općinskog vijeća Marko Brezovec, načelnik stožera Civilne zaštite Općine Gornji Kneginec Robert Đuranec, predsjednik VZO Gornji Kneginec Mihael Magdić te zapovjednik VZO Gornji Kneginec Igor Kišiček.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
