Povežite se s nama

U fokusu

Žuti karton revizora: drugu godinu zaredom iste greške!

Objavljeno:

- dana

REVIZIJA

Prvo je razvlaštena varaždinska dogradonačelnica Natalija Martinčević kazneno prijavljena policiji da je koristila službeni automobil u privatne svrhe, a nekoliko dana nakon toga kaznenu prijavu za istu stvar zaradio je i gradonačelnik Goran Habuš. Ta je “afera” isplivala u javnost u lipnju.

Iako se oboje prijavljenih već tada branilo da to nije istina, nepravilnosti u korištenjima službenih automobila Grada Varaždina lani je sigurno bilo. Potvrda je stigla od Državnog ureda za reviziju.

Naime, u izvješću o financijskoj reviziji Grada Varaždina za 2013. navedeno je da u Gradu lani, baš kao ni prethodne, 2012. godine, nisu vođene potpune evidencije putnih naloga i korištenja službenih vozila, kao i evidencije potrošnje goriva.

Ako krenemo s ovrhama, dotući ćemo tvrtke, ustvrdio je Habuš

Revizori su na to upozorili i prošle godine, ali ispada da su u Gradu to ignorirali.
– Revizija je na to upozorila, ali bih htio naglasiti da do 2012. uopće nije postojao Pravilnik o korištenju službenih vozila. Može se dogoditi da nema putnog naloga u automobilu i za to postoji odgovornost – objasnio je Habuš.

Bez obrazloženja

Korištenje službenog automobila nije jedina nepravilnost na koju revizori upozoravaju već dvije godine. Nevjerojatno je da su slabosti opet uočene “kod planiranja, evidentiranja poslovnih događaja, popisa imovine i obveza te upućuju na neučinkovito funkcioniranje unutarnjih kontrola”.

Baš kao i u 2012., Grad ni za prošlu godinu uopće nije obrazložio kako su obračunati prihodi 260 tisuća kuna manji od iskazanih, dok su  prihodi od prodaje 668 tisuća kuna veći od iskazanih.

Broj zaposlenih raste: prije 20 godina bilo je 20, a sada ih je 107

Drugu godinu zaredom Grad nije donio ni odluku o pokriću manjka prihoda i primitaka! Na to je revizija posebno upozorila, pogotovo zbog sudskih postupaka “teških” nešto više od 98 milijuna kuna.
– Ti postupci mogu postati obveza – naglašavaju revizori.

Nisu naplatili

No Grad bi mogao imati povećati prihode. Državni revizori upozoravaju da lani nisu poduzete sve mjere za naplatu pojedinih prihoda. Konkretno, Grad krajem 2013. nije uspio naplatiti čak 26 milijuna kuna potraživanja za komunalnu naknadu, 9,3 milijuna kuna za komunalni doprinos te još 7,2 milijuna kuna za naknadu za uređenje voda.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Grada Varaždina na to je upozorio u lipnju kada su im plaće smanjene za 10 posto.

– Revizija su čiste brojke i revizori sami znaju da je situacija na terenu drugačija od one na papiru. Na primjer, od Stanoinga ne možemo dobiti novac jer je u predstečajnoj nagodbi, u Varteksu je 887 tisuća kuna koji su prijavljeni u stečajnu masu. Osim toga, ako krenemo s ovrhama prema nekoj tvrtki, zatući ćemo ih. Primjer je Radio Varaždin kojem se automatizmom ovog ljeta poslala ovrha i nastala je panika – veli Habuš.

Da se radi o potraživanjima koja su teško naplativa, navela je u ponedjeljak na sjednici Gradskog vijeća pročelnica za financije Mirela Ivanković.

U Gradu zaposleni stručnjaci, a “autsorsalo” se PR agenciju

– Naplata komunalnog doprinosa proteže se od 2002. godine, pogotovo od 2005. do 2009. godine kada se najviše gradilo. Opomene se šalju redovito – kaže.

Nezavisni vijećnik Grada Varaždina Robert Podolnjak  upozorio je da bi te dugove onda trebalo otpisati.

– Državna revizija dala je uvjetno mišljenje. To je svojevrsni žuti karton i to ne prvi put, što nije dobro. Nenaplaćena potraživanja iznose više od 100 milijuna kuna. Čini mi se da se u nenaplaćenim komunalnim naknadama krije mnogo fizičkih i pravnih osoba. Ako se, na primjer, Varteksov dug ili od nekog drugog ne može naplatiti, bilo bi ga poštenije otpisati – veli Podolnjak.

Zaposleni rastu

Vijećnici HRAST-a osvrnuli su se i na broj zaposlenih u gradskoj upravi koje je prebrojala i državna revizija. Ukupno ih je 107. 
– Prije 20 godina u Gradu je radilo 20 ljudi. Sada  ih je 107. Ne kažem da oni nemaju što raditi i da profesionalno ne obavljaju svoj posao, ali svaki put kada se promijeni gradska vlast, povećava se broj zaposlenih – kaže Cecelja.

Nakon toga se zapravo dogodio neočekivani prevrat. Gradonačelnik Habuš zapravo je priznao da su svi njegovi pročelnici zaposleni jer su politički podobni!

– Bilo bi logično da gradonačelnik dođe na vlast sa svojim pročelnicima, baš kao što premijer dolazi na vlast i odlazi s nje sa svojim ministrima. Svi pročelnici znaju da dolaskom nove vlasti dolaze novi pročelnici – ustvrdio je varaždinski gradonačelnik.

Izvješće revizije, koje je ocijenjeno kao žuti karton, vijećnici su u ponedjeljak prihvatili jednoglasno.

Paušalno plaćanje usluga za promidžbu

Državni revizori upozorili su da je Grad na temelju ugovora paušalno plaćao usluge za promidžbu i informiranje, medijsku promociju i održavanje stranica. Zatražili su da se jasno istakne vrsta, datum i obujam poslova. Kome su plaćani ti poslovi, pogotovo zato jer Grad ima 107 zaposlenih, zanimalo je i HRAST-ovog vijećnika Cecelju.

– Ako postoje ljudi koji su stručni za odnose s javnošću i rade u Gradu, nije mi jasno zašto je bio potreban taj outsourcing PR usluga. Meni to liči na Fimi mediju – rekao je Cecelja. Gradonačelnik je još u petak novinarima rekao da ne zna o čemu se tu točno radi, a u ponedjeljak pročelnica za financije Mirela Ivanković nije dala nikakav odgovor.

No vjerojatno je riječ  o ugovorima s medijima i agencijama. Još 2013. Regionalni tjednik pisao je da su u Gradu u 13 mjeseci potrošili 700 tisuća kuna na medije i marketing. U 2012. potrošeno je 545.026 kuna, a u dva mjeseca 2013. još 137.216 kuna. Te je 2012. sklopljen ugovor sa zagrebačkom agencijom IM&C Ankice Mamić, čiji je klijent i Varaždinska županija.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje